Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

15. kolovoz 2020.

Izdvajamo

Sarajevo, 13. srpanj 2020.

Započelo 78. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Nakon što su u ožujku 2020. godine, zbog ograničenja u vrijeme pandemije koronavirusa, bili primorani otkazati održavanje svoga redovitog proljetnog zasjedanja u Mostaru, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su, 13. srpnja 2020. svoje 78. redovito zasjedanje, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
 
Na početku kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.
 
Pošto je ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika. Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho „curenje“ stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH. “Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. “Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota”, istaknuo je kardinal Puljić.
 
Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još uvijek trajuće pandemije koronavirusa”. “Već 25 godina, svake godine – u ovo vrijeme oko svetkovine nebeskog Zaštitnika ove biskupije i ovdašnje katedrale – sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja, ja sam – milošću Božjom – imao mogućnost izraziti srdačnu, bratsku dobrodošlicu Vama i svim drugim, dragim nam gostima, predstavnicima Svete Stolice i drugih Biskupskih konferencija”, kazao je biskup Komarica. Iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka. “Uslijed još uvijek – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se – od našeg prošloljetnog zasjedanja – nažalost, opet nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava “odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad”.
 
Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjolučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole. “Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek – nažalost uzaludno – tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću “iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća”. Također je poželio “dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u našoj Biskupskoj konferenciji.
 
U svom pozdravu mons. Stipić je, između ostalog, čestitao mons. Tomi Vukšiću imenovanje za nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i mons. Petru Paliću imenovanje za biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog te uputio riječi priznanja i zahvale biskupu mons. Ratku Periću za vođenje ove mjesne Crkve u teškim vremenima. Pošto je podsjetio i da je Splitsko-makarska nadbiskupija dobila nadbiskupa koadjutora u osobi mons. Dražena Kutleše, bivšeg svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije, mons. Stipić upoznao je biskupe s temama o kojima se raspravljalo tijekom 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK održanog u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020. Napomenuo je da su i u Hrvatskoj bili primorani otkazati brojna događanja zbog pandemije koronavirusa. Spomenuo je i da su morali odgoditi i dogovoreni pohod poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve velikoga nadbiskupa kijevsko-galicijskoga Svyatoslava Ševčuka grkokatoličkom vikarijatu u Bosni i Hercegovini koji je bio predviđen za srpanj 2020. godine. Podsjetio je i na razorni potres koji je, 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu te, između ostalog, oštetio i Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu. „Koronavirus i potres učinili su nas svjesnima da smo u bîti vrlo slabašni i nejaki, ali je ta novonastala situacija ujedno iznjedrila velikodušne i požrtvovne pojedince i institucije koji su posvjedočili snagu i osjetljivost za druge. Mnogima je vrijeme izolacije bilo i vrijeme dubljeg promišljanja vjere“, kazao je mons. Stipić. „I na kraju, želio bih Vas kao apostolski administrator Križevačke eparhije, s radošću izvijestiti da smo u lipnju ove godine, blagoslovom Svete Stolice, vratili sjedište Ordinarijata eparhije i rezidenciju Ordinarija u Križevce, u biskupsku rezidenciju, uz našu Katedralu, nakon što je više od 60 godina Ordinarijat bio privremeno u Zagrebu. Koristim prigodu da Vas pozovem u pohod našem sjedištu u Križevcima. Želim Vam obilje Božjega blagoslova i nadahnuća u Vašem radu za boljitak i život Svete Crkve u Bosni i Hercegovini“, rekao je mons. Stipić.
 
Tijekom zasjedanja, kojemu će predsjedati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća predsjednika o radu svih Vijeća, Komisija i tijela BK BiH u 2019. godini kao i izvješće o djelovanju Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela. Posebna tema zasjedanja bit će djelovanje Caritasa Bosne i Hercegovine, a biskupi će razgovarati i o pojedinim pitanjima u vezi s aktualnim stanjem u Crkvi i društvu u BiH.
 
Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja bit će Euharistijsko slavlje u katedrali u 10 sati. Predsjedat će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.
 
Budući da će zasjedanje završiti u večernjim satima 14. srpnja te da su na snazi ograničenja u vrijeme aktualne pandemije koronavirusa, neće biti organizirana uobičajena konferencija za novinstvo. (kta)
 
foto

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    4. kolovoz 2020.

    Papa. Intenzione di preghiera per il mese di agosto

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: