Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

13. srpanj 2020.

Intervju

Doc. dr. sc. Zoran Turza

Doc. dr. sc. Zoran Turza

Zagreb, 1. lipanj 2020.

Doc. dr. sc. Zoran Turza, voditelj projekta CRO Laudato si'

Enciklika Laudato si' plod je dijaloga znanstvenika i same Crkve

Ususret petogodišnjici enciklike pape Franje o brizi za zajednički nam dom – Laudato si' (Hvaljen budi), koja se obilježava 24. svibnja, o njezinim plodovima razgovarali smo s doc. dr. sc. Zoranom Turzom, voditeljem projekta CRO Laudato si' i profesorom na Katedri za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) u Zagrebu.

Naš sugovornik dr. Turza, suprug i otac troje djece, rođen je 1978. u Osijeku. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. stekao je doktorat znanosti. Na radnom mjestu docenta na Katedri za teologiju HKS-a zaposlen je od 2016. gdje studentima povijesti, sociologije, sestrinstva, psihologije i komunikologije predaje teološke predmete. Područja njegova rada su: teologijska hermeneutika, filozofijska hermeneutika, suvremena teologija i filozofija, teološki aspekti oprosta i pomirenja te ekološka teologija. Autor je nekoliko znanstvenih radova, sudjelovao je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija. Od prosinca 2019. voditelj je projekta CRO Laudato si' – O brizi za naš dom

Poštovani dr. Turza, 24. svibnja 2015. papa Franjo objelodanio je encikliku Laudato si'Hvaljen budi. Koja je njezina temeljna nakana?

Njezina temeljna nakana je zapravo pozvati, kako on sam kaže, na obnovu dijaloga i to sve stanovnike, kako kaže, na ovom planetu. Dakle, on proširuje vidokrug primatelja enciklike na sve stanovnike i sve ih poziva da razmotre kamo vodi uništavanje okoliša koje, prema njegovim riječima u broju tri enciklike, poprima globalne razmjere. Podsjeća, ne samo katolike, nego sve i poziva nas sve zajedno na obnovu dijaloga, te da zajedno vidimo koji su nam ciljevi za izgradnju budućnosti planeta.

Kada pogledate s distance od pet godina, jesu li i u kojoj mjeri zaživjela načela ove enciklike?

Teško je reći u smislu – u kojim domenama i područjima javnosti su zaživjela. Ako gledamo globalno, enciklika i papa Franjo su kanili poduprijeti Pariški summit koji je održan na jesen 2015. Dakle, to je bio jedan od ciljeva same enciklike da utječu na Skupštinu UN-a 2015. u Parizu kako bi se većina zemalja složila da se potrude oko smanjenja zagrijavanja planeta ispod 2° – to je bila jedna stvar. U tom smislu, na globalnoj razini velike institucije kao što je UN i druge, možemo reći da provode neke radnje po tom pitanju.

Ako mislimo to prebaciti na područje Katoličke Crkve iz koje prodire ta enciklika, onda možemo reći, kada gledamo globalnu Crkvu, da je enciklika jako dobro zaživjela. S više strana i s različitih kontinenata pojavljuju se različita udruženja, akcije – upravo na temelju enciklike Laudato si' – koja provode ta načela. Ako mi tu sad uklapamo možda i treću neku domenu, treće područje javnosti, a to je znanstveni svijet, odnosno sami znanstvenici, među njima je, rekao bih, isto jako dobro zaživjela. Odnosno, ima jako mali broj znanstvenika koji se ne bi složili s tim načelima enciklike, zapravo to znanstvenici govore već i duže vrijeme, i, usudio bih se reći, ova enciklika je jedan plod dijaloga znanosti i vjere ili, možemo reći, znanstvenika i same Crkve, preko Papinske akademije znanosti i Papinske akademije društvenih znanosti, dakle to su dvije institucije u Vatikanu preko kojih su se odvijali ti dijalozi.

Recimo, u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji prvi znanstveni radovi koji su se referirali na encikliku Laudato si', imamo ih u 2016. skoro 10-ak, od kojih je 50% možda teoloških, dakle bilo je više članaka koji su iz drugih znanstvenih disciplina, ne iz same teologije. To govori u prilog činjenici da je i kod nas, među znanstvenicima, jedan dobar odaziv, jedan dobar pregled na encikliku.

Kako iščitavamo iz samog naslova, Sveti Otac se poziva na Pjesmu stvorova Sv. Franje Asiškog koji u jednom zazivu kaže Laudato si', mi’ SignoreHvaljen budi, Gospodine moj. Pjesma podsjeća na to da je planet Zemlja zajednički dom, no koliko smo mi zapravo svjesni toga? Postoje li pokazatelji koji bi to ilustrirali?

Ako me to pitate, najbolje bi se bilo referirati na neka znanstvena istraživanja i da mi kažemo koliko smo, ako hoćemo reći, u Crkvi ili kao zajednica svjesni toga. Mi nemamo nekih znanstvenih istraživanja, upravo to provodi projekt CRO Laudato si' – da dobijemo neke podatke, kako bismo vidjeli koliko je, recimo, zaživjela enciklika i koliko su ljudi svjesni da je Zemlja naš zajednički dom. Ono što mi znamo, eventualno za sada, prema istraživanjima u Europi, u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, možemo reći od 2008., pa 2011., 2013., da zapravo većina ispitanika smatra i vidi ekološke probleme kao velike, odnosno smatraju ih jako važnim pitanjima. Dakle, svijest o ekološkim problemima je, možemo reći, razvijena. Možda to može ići u prilog ovom pitanju koje ste Vi rekli, dakle da su ljudi svjesni kako je ovo zajednički dom… Na tragu tih istraživanja, zanimljivo, ona pokazuju da što su ljudi svjesniji kako smo mi u zajedničkom domu i da je taj naš dom ugrožen, to su ljudi više spremni za tzv. prookolišna ponašanja, te za više, možemo reći, nekih ekonomskih, financijskih odricanja, neovisno o spolu, dobi, statusu itd. Znači, što su ljudi više svjesni, to je jedan pokazatelj gdje mi možemo raditi na svim područjima, a ne samo, recimo, u Katoličkoj Crkvi. Što je veća razina svijesti, to je veća razina i truda oko mijenjanja stvari.

Skraćeno, mi to ne možemo precizno reći jer nemamo znanstvenih pokazatelja, možemo samo paušalno govoriti – ako ćemo ovako provizorno – ne smatram da smo u Crkvi dovoljno svjesni toga problema, niti da smo dovoljno svjesni toga, upravo zbog toga ovo sve i radimo. 


Razgovarala: Josipa Prskalo
Nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    12. srpanj 2020.

    Il dolore del Papa per Santa Sofia

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: