Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

14. srpanj 2020.

Vijesti

Zagreb, 25. svibanj 2020.

ARGUMENTI HKR-A O DVOSTRUKOM LICU MEDIJA, MOĆI, DOMETU I POSLJEDICAMA

U emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija, 25. svibnja sudjelovali su nadbiskup koadjutor vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, prof. dr. Jerko Valković i novinar Večernjeg lista Darko Pavičić

Jesmo li vjerodostojni svjedoci, kreatori povijesti, zauzeti u istini, razumljivi svijetu, ali i vjerni poruci koju prenosimo? Služe li mediji stvaranju i produbljivanju razdora ili nas vode istini o društvu, ali i istini o nama samima? Mijenjaju li mediji svijet na bolje? - odgovori na ova pitanja traženi su u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su, 25. svibnja 2020. sudjelovali predsjednik Vijeća za sredstva društvenoga priopćavanja BK BiH i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH nadbiskup koadjutor Vrhbosanske nadbiskupije Tomo Vukšić, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta izv. prof. dr. sc. Jerko Valković i novinar Večernjeg lista Darko Pavičić. Povod emisiji, koju je uredila i vodila Tanja Maleš, bilo je obilježavanje 54. Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije.

Mediji su pokazali svoju veliku moć i utjecaj na stvaranje javnog mišljenja u tjednima borbe s koronavirusom, ali i u nedavnom obilježavanju 75. obljetnice Bleiburške tragedije. Komentirajući taj događaj u telefonskom uključenju u emisiju mons. Vukšić je rekao da je potrebno usmjeriti pogled ka budućnosti. „Mediji mogu biti u funkciji dobra, ali i razaratelji. Ove dvije kušnje su jedna velika lekcija u životu”, istaknuo je te dodao da nije ni ljudski, niti kršćanski biti ovisan o onome što nije dobro, kao i da nabrajanje grijeha prošlosti ne vodi prema rješenju.

Komentirajući kako Crkva u BiH u ovom trenutku može odgovoriti na širenje straha i medijsku manipulaciju mons. Vukšić je rekao da su ljudi naviknuti na situacije izazova i straha. „Zabrinutost, strah ili briga bitne su oznake života na tim prostorima. U takvim okolnostima Crkva i crkvene osobe imaju biti svjedoci nade. Kušnje su mjesta gdje se dokazuje ljudskost. Zabrinutost postoji i ostavlja traga na društvu i pojedincima, ali to nije najgore što se ovoj generaciji katolika događa. Nadam se da će se naći način da se to prevlada”.

Govoreći, pak, o prisutnosti Katoličke Crkve u BiH u javnim medijima mons. Vukšić je istaknuo kako mu se čini da je prisutnost u medijima prilično površinska, a manje sadržajna. „Meni kao svećeniku bilo bi drago kada bi se prisutnost u medijima promijenila da više bude sadržajna. Ako smijem reći neka to bude prijedlog svima – da budemo intenzivniji u onome pozivu ‘idite i propovijedajte’”.

Procjenjujući medijsku komunikaciju Katoličke Crkve u „koronakrizi”, što je Crkva dobro učinila, što naučila, a gdje je potrebno još rasti, Pavičić je naglasio kako je prijenos misa bio najgledaniji sadržaj u elektroničkim medijima. „To je svojevrsni fenomen u današnjem društvu. Pokazala se dobra strana društvenih mreža u kojoj su svećenici vidjeli svoju priliku i povezali se preko kamera s ljudima. Slali su poruke ljudima da nisu sami i prepušteni sebi, pozivali su ih da ispune vrijeme od nepoznatog prostorom nade. Ima mnogo materijala za proučavanje ovoga fenomena”.

Kao praktičar u medijima Pavičić je rekao kako mu se čini da je Crkva propustila u zadnjih 30 godina kreirati novinare koji poznaju crkvenu tematiku. „Postoje mjesta gdje se školuju novinarski kadrovi, a koja nisu sklona Crkvi. Ako s takvih studija dolaze novinari u redakcije oni će u Crkvi tražiti svjetonazorskog suparnika. Rekao bih da postoji i suodgovornost Crkve nekako u svemu tome. U današnjem vremenu važno je prepoznati da se stvari mogu promijeniti... Postoje službeni mediji, jasni i glasni, i novi mediji koji se ne mogu kontrolirati. U tome bi se prostoru trebalo snaći, jer se otvorio novi prostor u kojem se ljudi mogu približiti duhovnosti”.

Pavičić koji smatra da je novinarstvo poziv u kojem je važan rad, strast za istraživanjem i u kojem je potrebno imati srce, želju, hrabrost za ići dalje i biti spreman stalno učiti, ne dopušta da mu lajkovi i gledatelji diktiraju tempo rada. Istaknuo je da su glavni kriteriji biti sadržajan i imati poruku. Osvrnuo se i na konvergenciju medija i koliko je to dobro ili opasno za novinarstvo. „Treba se znati služiti tim alatima, ali ne smijemo ostati robovi toga. Treba se otići na teren i susresti čovjeka, jer novinarski posao podrazumijeva odlazak na teren i razgovor s ljudima. Važno je susretati se i ne biti začahuren u nekom svom svijetu. Novinar mora biti blizu onome što se događa”, rekao je Pavičić.

Dr. Valković je, komentirajući sliku Katoličke Crkve u BiH u medijima, naglasio kako mu se čini da su mediji stvorili sliku Crkve u BiH koja ne odgovara realnosti. „Postavlja se pitanje može li se govoriti o vjerskom novinarstvu? Kada govorimo o životu Crkve i izvješćivanju ostajemo često puta razočarani. Vjernik u medijskoj ponudi pronalazi malo elemenata koji se odnose na vjeru, koji dotiču ono bitno koje se odnosi na vjeru. Mediji kao da nemaju instrumenata, gramatike, da bi mogli govoriti o biti vjere. S druge strane pitanje je koliko su naši novinari obrazovani da bi mogli ulaziti u bit vjere”, rekao je podsjetivši na riječi pape Franje da onaj koji bi želio govoriti o Crkvi mora poznavati njezin život.

Pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta istaknuo je kako bi bio sretniji da je Crkva ranije ušla u svjetovne medije. Iz te potrebe koja se osjetila na Hrvatskom katoličkom sveučilištu pokrenut je studij komunikologije i prva generacija mladih ljudi spremna je ući u redakcije. „Potrebno je razvijati kulturu dijaloga i biti spreman komunicirati u društvu na različitim razinama”, rekao je te se osvrnuo na interese mladih pri upisu studija. „Prevladavaju oni koji su oduševljeni PR-om. Manji je interes za novinarstvo, za sve ono što prethodi da jedna dobro napisana vijest dođe do spikera. Novinarstvo je relativno često i nepoznato među mladim ljudima. Novinarstvo kao da treba otkrivati, i trebamo uložiti veliki napor u tome pravcu”.

Dr. Valković je nadalje primijetio kako se čini da je medijima sama informacija ugrožena, te da je brzina objave vijesti izazov za vjersko novinarstvo. „Crkva donosi odluke koje sazrijevaju i u tom kontekstu razumijem ljude unutar Crkve koji ne žele izaći u javnost ako stvar nije sazrila. S druge strane medijska logika je brza”. Izrazio je radost što je u neočekivanoj situaciji koronavirusa Crkva bila prisutna u medija, ali i što se dogodila kapilarna povezanost, što je inicijativa dolazila od vjernika laika i svećenika na župama.

U osvrtu na poruku pape Franje za 54. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije „Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku” rekao je da je zanimljiva jer govori o komunikaciji i ističe neke njezine aspekte. „Cilj svake komunikacije je blizina. Papa dotiče srž komuniciranja, govori o narativnosti, čime je protkan naš identitet bilo osobni, bilo nacionalni. Papa želi posvijestiti važnost rasta i sazrijevanja kroz pripovijesti. Tu je i poziv za vjersko novinarstvo i vjernika – imati kritički pristup i moći se zaustaviti pred određenim sadržajem”, rekao je dr. Valković. (kta/ika)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    12. srpanj 2020.

    Il dolore del Papa per Santa Sofia

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: