Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

29. svibanj 2020.

Poruke i poslanice

Sarajevo, 10. svibanj 2020.

Propovijed nadbiskupa Vukšića na Petu uskrsnu nedjelju u sarajevskoj katedrali

Na Petu uskrsnu nedjelju, 10. svibnja 2020. nadbiskup koadjutor vrhbosanski mons. Tomo Vukšić predvodio je Misno slavlje u sarajevskoj katedrali pod kojim je uputio prigodnu propovijed koju u nastavku donosimo u cijelosti:
 
KRŠĆANI SU ROD IZABRANI DA NAVIJEŠTAJU SILNA DJELA BOŽJA

(Peta uskrsna nedjelja, Sarajevska katedrala, 10. svibnja 2020.)
Vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo,
sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Božja (usp. 1 Pt 2,9).

Prije tjedan dana na današnji dan, kao zajednica vjernika, proslavili smo Nedjelju Dobroga pastira i zajedno sa svim katolicima u svijetu razmišljali o zaređenim službenicima Naroda Božjega: đakonima, svećenicima i biskupima. I naravno, molili smo, da dragi Bog obdari svoj svoju zajednicu vjernika brojnim i dobrim osobama, mladićima i djevojkama, koji će slobodno izabrati duhovno zvanje i u Crkvi, kao nositelji sakramenta svetoga reda ili kao redovnici ili oboje istovremeno, vršiti ga na svoju duhovnu korist, na dobro cijele zajednice vjernika i na slavu Božju.

Danas pak, polazeći od odlomaka iz Svetoga Pisma, koji se na svim Misnim slavljima jednako čitaju po cijelomu svijetu, predloženo je razmišljati o jednom drukčijem obliku svećeništva. Njegovi dionici, nositelji i protagonisti nisu obilježeni sakramentom Svetoga Reda i nisu ni đakoni, ni svećenici ni biskupi, a nisu ni redovnici ni redovnice. To su svi ostali članovi Naroda Božjega, svatko pojedinačno i svi zajedno kao Crkva, zajednica Isusovih vjernika.

Sveti Petar, „apostol Isusa Krista“ (1 Pt, 1,1), kako sam sebe naziva u svojoj Prvoj poslanici, svima koji su po sakramentu Krštenja „posvećenjem Duha izabrani“, pun zahvalnosti Gospodinu i u radosnoj nadi piše: „Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, koji nas po velikom milosrđu svojemu uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za životnu nadu, za baštinu neraspadljivu, neokaljanu i neuvelu, pohranjenu na nebesima za vas“ (1 Pt 1,3-4).

Poziva potom sve Isusove učenike na svetost, budnost, ljubav i jednostavnost, jer su po sakramentu Krštenja nanovo rođeni te ih potiče: „Kao novorođenčad žudite za duhovnim, nepatvorenim mlijekom, da po njemu uzrastete za spasenje, ako ste doista okusili kako je dobar Gospodin“ (1 Pt 1,2-3).

I nastavlja sveti Petar sokoleći kršćane u nasljedovanju Isusova primjera i svjedočenju za njega: „Pristupite k njemu, Kamenu živomu što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u očima Božjim izabran, dragocjen, pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo, da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu“ (1 Pt 2,4-5).

Upravo to „sveto svećenstvo“, kako ga ovdje naziva sveti Petar, je tema koju Crkva danas predlaže za razmišljanje, nudeći nam, kao nadahnuće i poticaj, odlomak iz Prve Petrove poslanice, koji je maloprije naviješten. Članovi toga svetog svećenstva su svi Isusovi vjernici, a čast im je i zadaća, ugraditi se kao živo kamenje u duhovni hram tako što će svojim životima prinositi žrtve duhovne i ugodne Bogu. Svi kršteni, koji tako rade, po tomu svom djelovanju svakodnevno rastu u Božjemu blagoslovu, usavršavaju se i postaju sve sličniji Kristu Kralju. Oni, koji su po sakramentu Krštenja izabranici Božji.

Svi kršteni, međutim, imaju i svoje poslanje i zadaću, koje izravno proizlaze iz njihova krsnog izabranja, o čemu također piše sveti Petar: „Vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga, koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu“ (1 Pt 2,9).

Poslanje svih krštenih je: Naviještati silna djela Boga svemogućega, koji nas je, po krštenju, iz tame pozvao u svoje svjetlo. Njihovo je poslanje svjedočiti vlastitim životima ono što se naviješta riječima. U tomu se sastoji sveto svećenstvo. To je kraljevsko svećenstvo. To dokazuje i svijetu očituje silna djela Boga svemogućega. Po tomu ostvarujemo poziv da budemo u svjetlu Božjemu.

Po tom poslanju rješava se i moguća dilema, ako ju netko još uvijek ima, jesu li obični Kristovi vjernici u kršćanskoj zajednici pozvani biti samo pasivan objekt ili aktivan i odgovoran subjekt sveukupnoga događanja, života, posvećenja svoga i cijeloga svijeta. Tu dilemu riješio je, dakle, još sveti Petar na početku kršćanske vjere svojim naukom, da svjedočenje kršćanske ljubavi i propovijedanje nije dužnost i znak prepoznavanja samo đakona, svećenika, biskupa i ostalih Bogu posvećenih osoba, nego da je, osim njih, također sav kršćanski narod pozvan svjedočiti kršćansku ljubav i naviještati Evanđelje Isusa Krista. Jer svi „vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga, koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu“ (1 Pt 2,9).

Svijet je uvijek bio, kao i čovjek svake generacije, potreban zdrave duhovnosti. Mnogi suvremeni čovjek osjeća nostalgiju za Bogom i traži ga. A oni koji su „rod izabrani“, svi koji su kraljevski svećenici, svi kršćani jer su pozvani biti sveti puk, sve to jesu, naravno, radi svoga posvećenja i spasenja ali, jednako i istovremeno, također radi naviještanja drugima.

Svjedočenje za Krista i o Kristu, koje će privlačiti ljude, nije pitanje društvenoga prestiža crkvenih ustanova, kulture i znanosti, niti se autentično vrši i dokazuje na tim područjima, nego se očituje i dokazuje snagom argumenta duha i moralnim kredibilitetom svojih života, koji se hrane i osnažuju na vlastitom iskustvu Boga i povjerenja u njega.

Kršćani su sluge Božje među ljudima, koje im providnost Božja šalje na njihove životne putove. Oni su sluge Božje, koje samo Boga slušaju i slijede Isusov primjer o tomu kako će moliti i ponašati se. Poistovjećuju se samo s Isusom i ni s kim više. Samo njegov nauk slijede i ničiji više. Iz njihove molitve i ljubavi nitko nije isključen. Čak ni najgrublji neprijatelji i progonitelji. Kao u Isusovu primjeru, koji je usred strašnih patnja i bola molio čak i za svoje mučitelje: „Oče, oprosti im, ne znaju što čine“ (Lk 23,34). Kršćani zato mole i za dobre, da ih Bog uzdrži u tomu. Mole i za loše i zle, da ih dragi Bog vrati na pravi put. Molimo i za sve pokojne: za one koji su bili dobri, da ih dragi Bog nagradi vječnim životom i da nas podrži kako bismo se mogli ugledati u njihove lijepe primjere. Ali i za one, koji su bili na strani zla, da im Bog grijehe oprosti i smiluje im se po svom milosrđu, te da sve ljude blagoslovi i sačuva od zla puta. Molimo i za one, koji Isusa i njegovu Crkvu ne razumiju u ovakvu naučavanju i ponašanju. Molimo i za sebe, da ustrajemo u dostojanstvu svetoga puka Božjega, svetoga svećeništva, i da nam svako zlo uvijek bude posvema strano. U tom smislu, završit ćemo ovo razmišljanje riječima svetoga Petra, koje je on u davno vrijeme uputio Isusovim učenicima, a koje vrijede za svako doba, pa i za sadašnju našu kušnju: „Ljubljeni! Zaklinjem vas da se, kao pridošlice i putnici, klonite putenih požuda, koje vojuju protiv duše; življenje vaše među poganima neka bude uzorno, da upravo onim za što vas sada potvaraju kao zločince, pošto promotre vaša dobra djela, proslave Boga u dan pohoda“ (1 Pt 2,11-12). Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    26. svibanj 2020.

    Bangladesh colpito dal ciclone e dal Covid-19, l'impegno del PAM

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: