Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

28. ožujak 2020.

Intervju

Don Luka Blažević

Don Luka Blažević

Sarajevo, 16. ožujak 2020.

Don Luka Blažević, ravnatelj Caritasa Gospićko-senjske biskupije

Dobra djela privlače nova dobra djela i stvaraju u ljudskoj duši ozračje dobrote

Već se 14. godinu zaredom na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske obilježava Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini što je i bilo povodom za razgovor s dugogodišnjim ravnateljem Caritasa Gospićko-senjske biskupije, don Lukom Blaževićem.

Don Luka, svećenik Gospićko-senjske biskupije, rođen je u Jajcu 1963. Još kao dijete odselio se zajedno s cijelom obitelj u Slavoniju, točno u Stare Jankovce kod Vinkovaca. Tu je završio osnovnu školu, zatim gimnaziju u Đakovu, a teološki studij u Rijeci gdje je i zaređen za svećenika tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije 15. srpnja 1990., polaganjem ruku pok. nadbiskupa Antuna Tamaruta. Prva služba mu je bila kapelanska, četiri godine u Senju, a zatim 1994. u vrijeme rata dobio je župe ratom porušene: Lički Osik, Lički Novi i Široka Kula – sve su u okolici Gospića. Kada je 2000. osnovana Gospićko-senjska biskupija, biskup Mile Bogović imenovao ga je ravnateljem biskupijskog Caritasa, a tu dužnost i danas obnaša uz župničke obveze u župama Lički Osik i Široka Kula.

Poštovani, Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini održava se već 14. godinu zaredom. Što se ovom akcijom zapravo želi postići?

Budući da smo jedna Crkva, a Crkva ima suosjećanje za cijelo svoje tijelo, tako se 2007. godine počelo s ovom akcijom Tjedna solidarnosti s Crkvom i narodom u BiH, na Treću korizmenu nedjelju. Tako naša Crkva u Hrvatskoj izražava svoju solidarnost s Crkvom i narodom u BiH. Znakovito je što je to u korizmenom vremenu kada nas Crkva potiče na odricanje i milostinju. Tako je to prigoda za nesebično darivanje. Naravno nije riječ samo o materijalnoj pomoći, nego i molitvenoj, tj. duhovnoj potpori. Ideja za ovakvu pomoć, tj. Tjedan solidarnosti došla je obostrano i od Hrvatske biskupske konferencije i od Biskupske konferencije BiH. Možemo reći da Hrvatima u BiH nema tko pomoći osim Hrvata iz Hrvatske i dijaspore. Na neki način hrvatski narod u BiH je pod tim vidom danas najugroženiji. I nije ni čudo da su tolika masovna iseljavanja Hrvata iz BiH. Ova akcija nastoji koliko-toliko pomoći da se barem malo spriječi ta ugroženost Hrvata.

Tjedan solidarnosti povezuje Hrvate u Hrvatskoj i BiH. Budući da traje već godinama, možemo li govoriti o dugoročnim plodovima te akcije?

Naravno da možemo govoriti o svojevrsnim dugoročnim plodovima. Spomenut ću samo neke aktivnosti koje već traju otkako se pojavio ovaj Tjedan solidarnosti, kao što su: pomoć ugroženima u bilo kojem obliku, materijalno ili psiho-socijalno. Zatim, tu su razne aktivnosti: obiteljska savjetovališta, pomoć obiteljima s više djece, kućna njega starih i nemoćnih, skrb za hranu (dostava paketa u obiteljske kuće ili pučke kuhinje), skrb za higijenske potrepštine. Potrebe jesu velike, a mi nastojimo činiti koliko možemo. Osim toga, tu je važna činjenica da Crkva u Hrvata, bez obzira koliko je pomoć konkretna, ovom akcijom pokazuje da ima veliku suosjećajnost za svoje sunarodnjake u BiH. Ali ne smijemo zaboraviti da je veliki broj Hrvata u Hrvatskoj podrijetlom iz BiH, kao što sam i ja sam.

Danas sve više ljudi iz Hrvatske i BiH odlazi u inozemstvo. To na osobit način pogađa najmalobrojniji narod u BiH. Može li razmjena iskustava i nakana Tjedna solidarnosti pomoći u smanjenju toga trenda?

Teško mi je govoriti može li se baš taj trend iseljavanja suzbiti ili barem malo ublažiti, jer to je doista trend. Mnogi od njih odlaze u inozemstvo i iz Hrvatske i iz BiH radi toga što je to, rekli bi mladi „in“, ali ne smijemo tu zanemariti ni objektivne razloge zašto se odlazi u inozemstvo, kao i razočaranja mladih stranačkim politikama koje ništa, ili skoro ništa, ne omogućuju mladima glede zapošljavanja.

Tjedan solidarnosti nije puko davanje milostinje, nego je utemeljen na pastoralnom radu i molitvi koja u korizmi treba posebno rezultirati djelotvornijim milosrđem i karitativnim plodovima. Recite nam, prema informacijama s terena, je li to akcija koja je zaživjela u Hrvatskoj?

Naravno da je to akcija koja je dobro zaživjela u Hrvatskoj jer mi smo jedan narod i jedna Crkva. Za ovu našu biskupiju moglo bi se reći da je akcija lijepo prihvaćena jer se za vrijeme Domovinskog rata ovdje naselilo dosta vjernika s područja BiH pa smo onda i mi više upoznati s problemima hrvatskoga naroda u BiH.

Usput rečeno, svake godine dosadašnji predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak upućivao je poslanicu prigodom toga tjedna i davao konkretne prijedloge, i tako senzibilizirao vjernike da bi akcija dobila što bolji smisao. Ova akcija je važna jer je pokrenuta od najviše institucije u Crkvi, a to je HBK i BK BiH. Tu poslanicu svaki župnik u svojoj župi predstavi vjernicima, ili barem kaže u kratkim crtama o čemu je riječ. Tako je ove godine novoizabrani predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš u svojoj poslanici istaknuo da svi trebamo izraziti majčinsku ljubav prema potrebitima, a to je Caritas na djelu gdje se poput majke brine za svoje dijete – Da ne ohladi ljubav mnogih, a to je upravo moto ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH.

Sama akcija traje od 8. do 15. ožujka 2020. Tom prigodom se upriliči i prijenos svete mise iz neke župe u Bosni i Hercegovini, a sudjeluju oba predsjednika Caritasa, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Također, tom prigodom neke župe u Hrvatskoj ugošćuju pojedine župnike iz BiH koji tih dana propovijedaju u hrvatskim župama i još pobliže i konkretnije rastumače srž same akcije. 


Razgovarala: Tina Matić Ilić

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    27. ožujak 2020.

    Papa Francesco: Preghiera e Benedizione “Urbi et Orbi” - LIS

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: