Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. veljača 2020.

Intervju

Mons. Milan Stipić

Mons. Milan Stipić

Sarajevo, 20. siječanj 2020.

Mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije

Zbližavanje među Crkvama stvar je budućnosti, a ne prošlosti

Kristova molitva: „Da svi budu jedno kao što si ti, Oče, u meni, i ja u tebi“ (Iv 17,21) posebno nam, svake godine, odzvanja u ušima tijekom siječnja kada nastupi Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. O njoj i njezinu značaju razgovarali smo s apostolskim administratorom Križevačke eparhije mons. Milanom Stipićem.

Apostolski administrator Križevačke eparhije protojerej Milan Stipić rođen je 28. prosinca 1978. u Bosanskom Novom, u BiH, u obitelji Vladislava i Vesne, rođ. Oljača. Osnovnu školu pohađao je u Lipiku, a tijekom rata s obitelji je kao prognanik boravio u Zagrebu i Čazmi. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu upisao je 1993. te boravio u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati. Godine 1997. postao je bogoslovom i svećeničkim kandidatom Križevačke eparhije, jedine katoličke biskupije bizantskoga obreda u Crkvi u Hrvatskoj. Kao student provodio je i određeno vrijeme kod grkokatolika u Ukrajini u samostanima otaca bazilijanaca i otaca studita, kao i u Kijevu gdje se bolje upoznavao s duhovno-liturgijskom baštinom Istočne Crkve te učio ukrajinski i ruski jezik. Za vrijeme studija bio je aktivan u organiziranju ekumenskih događaja u Hrvatskoj i izgradnji dobrih odnosa s drugim kršćanskim Crkvama i zajednicama. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2003. Za đakona je rukopoložen 2002. u konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Rukopoložen je za svećenika Križevačke eparhije po rukama vladike Miklovša 2003. u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, a 2007. dobio je naslov protojereja. Po ređenju obavljao je brojne službe u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Trenutno dovršava doktorat iz ekumenske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Član je Prezbiterskog vijeća Križevačke eparhije.

Papa Franjo 18. ožujka 2019. imenovao ga je apostolskim administratorom Križevačke eparhije.

Poštovani mons. Stipiću, od 18. do 25. siječnja obilježava se Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Možete li nam približiti njezin značaj?

Zajedničko okupljanje na molitvu kršćana raznih Crkava poglavito je znak vjernosti Isusu Kristu koji je svojim učenicima ostavio zapovijed da se ljube i budu jedno. Kao drugo, to je znak da smo mi kršćani svjesni kako je podjela Crkve plod ljudskoga grijeha, a ne Kristove volje. Krist nije osnovao mnoštvo, nego jednu Crkvu. Kada se sastajemo i molimo zajedno, iskazujemo pokajanje i potrebu za Duhom Svetim da nas vodi k jedinstvu. Zajednička molitva u Osmini, ali i tijekom godine u drugim zgodama, također je prilika da se susretnemo s braćom, upoznamo se i razgovaramo kao pripadnici iste vjere, premda nažalost odijeljeni i podijeljeni. U svijetu koji je ispunjen razdorima i podjelama to naše svjedočanstvo posebno je dragocjeno. Mi možemo i trebamo iskazivati ljubav i zajedništvo unatoč našim formalnim i povijesnim podjelama. Svaki naraštaj, kao i svaki pojedinac odgovarat će za sebe je li gradio ili rušio ono što je Gospod utemeljio...

Što iščitavamo iz ovogodišnjeg biblijskog gesla osmine: Iskazivahu nam nesvakidašnje gostoljublje (Dj 27,18 – 28,10)?

U Pavlovo vrijeme Crkve su slale jedne drugima poslanice i poslanike te gajile međusobno zajedništvo vjere i ljubavi, iako nisu bile ni obredno, ni kulturološki, ni jezično jednoobrazna zajednica. Kršćani su bili Židovi, Grci, Siro-aramejci, Kopti, Rimljani, Perzijanci. Bilo ih je slobodnjaka i robova, bogatih i siromašnih. Međutim, vrhovni je zakon bio zakon ljubavi. Gostoljubivost, i to „nesvakidašnje gostoljublje“, što znači izvanredna ljubav, znači kako im je Kristova zapovijed međusobne učeničke ljubavi među braćom bila na prvom mjestu. Na to smo upravo pozvani kao Isusovi učenici i mi danas. Iskazivati jedni drugima izvanredno gostoljublje, to jest ljubav.

Što nam o njezinu „učinku“ možete reći iz iskustva Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj?

Kroz proteklih nekoliko desetljeća stvorio se duh zajedništva i zbližavanja između Katoličke i ostalih kršćanskih Crkava na našem području. Grkokatolička Crkva redovito sudjeluje u Molitvenoj osmini kao i u drugim ekumenskim događajima. Naša su iskustva vrlo pozitivna, a među mlađim klerom se sve više razvija potreba za međusobnim upoznavanjem i obogaćivanjem različitih kršćanskih Crkava. Kod nas grkokatolika osobito je aktualan dijalog s Pravoslavnom Crkvom jer smo dionici iste obredne i duhovne baštine.

Koliko je Molitvena osmina „sišla“ u vjerničku bazu, ili bismo mogli reći da se više događa na nekoj institucionalnoj razini?

To ovisi kako i gdje. Mislim da je čak među vjernicima koji dijele svagdašnji život jedni pored drugih na puno boljoj razini. Evo, na Bliskom istoku kršćani različitih Crkava i obreda zajedno trpe, zajedno se mole, pomažu jedni drugima opstati. Ima i kod nas lijepih primjera gdje pravoslavci i katolici žive u miru i zajedništvu, posjećuju se o blagdanima, pohode jedni druge i crkve. Običan čovjek će često reći: podjele nisu bitne, Bog nam je jedan, važno je da smo dobri ljudi. Zadnjih godina se češće susreću i crkveni poglavari. Dakako, u tome su neumorni papa Franjo, carigradski patrijarh Bartolomej i drugi predstojnici Crkava.


Razgovarala: Josipa Prskalo

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    20. veljača 2020.

    Sette giorni con Francesco

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: