Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

12. studeni 2019.

Vijesti

Zagreb, 18. listopad 2019.

PREDSTAVLJENI RADOVI JESENSKOGA PLENARNOGA ZASJEDANJA HBK

Zaključke 59. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije predstavili su požeški biskup Antun Škvorčević i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić

Zaključke 59. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru predstavili su u petak 18. listopada požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje i Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, te gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predsjednik Biskupske komisije za liturgiju i predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života.

Predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić ukratko je naveo glavne teme zasjedanja HBK – nacrt dokumenta o ekumenizmu, prijedlog kurikula za katoličke škole; bilo je riječi o ulozi i djelovanju crkvenih medija, prije svega medija u vlasništvu HBK objedinjenih u Hrvatsku katoličku mrežu. Također je predstavljen dokument Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji „’Muško i žensko stvori ih’. Put dijaloga o pitanju roda u odgoju“. Biskupi su kako je uobičajeno saslušali izvješća koja su pripremili predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK te raspravljali o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih BK tijekom sljedeće godine. Sudionici plenarnoga zasjedanja okupili su se u četvrtak 17. listopada na euharistijskom slavlju koje je u zagrebačkoj katedrali na početku svoje misije u Republici Hrvatskoj predvodio apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

Biskup Škvorčević zatim je ukratko predstavio prijedlog Kurikula za katoličke osnovne i srednje škole kao i nacrt dokumenta o ekumenizmu.

Istaknuo je da se prvi dokument naziva Nadopuna kurikula katoličkih škola jer se temelji na nacionalnom kurikulu. Podsjetio je da su Sveta Stolica i Vlada RH godine 1996. potpisale Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, u kojem je između ostaloga zapisano da će „u ostvarivanju plana i programa temeljnih obveznih predmeta katoličke škole poštovati zakone Republike Hrvatske“. Zatim su tu posebnosti koje je Crkva slobodna formulirati u svojim katoličkim školama. U svrhu provedbe navedenoga ugovora Vlada RH i HBK sklopile su 23. svibnja 2011. Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama. Te godine ugovorne strane još nisu razmatrale pitanje plana i programa katoličkih škola jer se očekivala reforma školstva. Biskup je spomenuo i osnivanje ekspertne skupine 2015. pod vodstvom dr. Borisa Jokića, koja je oblikovala kurikul s nekoliko temeljnih i izbornih predmeta, no već sljedeće godine podnosi ostavku i reformu nastavlja ministrica dr. Blaženka Divjak 2017., i njezinim konceptom djelomično je promijenjena spomenuta zamisao reforme školstva. Nakon dvije godine rada nove ekspertne skupine i eksperimentalnog provođenja kurikulne reforme u 72 osnovne i srednje škole u RH tijekom školske godine 2018./2019. pod nazivom „Škola za život“ cjelovita kurikulna reforma krenula je u svim školama tekuće 2019./2020. šk. godine. Na temelju, dakle, nacionalnog kurikula i ugovora između države i Svete Stolice Katolička Crkva nastojala je oblikovati svoju nadopunu, i to tako da se definira identitet i posebnosti katoličkih škola.

Biskup Škvorčević istaknuo je da je s tom svrhom naš nacionalni ured za katoličke škole oblikovao 2018. Povjerenstvo za izradu plana i programa u katoličkim školama, osnovane su stručne radne skupine za većinu školskih predmeta u kojima su bili učitelji i nastavnici katoličkih škola a polazište im je bio kurikul odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja. U dva nacionalna dokumenta dana je određena autonomija učiteljima da prilagode ono što je za njihove učenike neprikladno, da nacionalni kurikul obogate onim što smatraju da je bolje učiniti.

Crkva je prihvatila taj izazov otvorenoga nacionalnoga kurikula i krenula istim tim putem promišljanja nadopune kurikula u katoličkim školama, napomenuo je biskup Škvorčević, dodajući da je u stručnim skupinama sudjelovalo 39 učitelja i nastavnika iz katoličkih osnovnih škola te 23 nastavnika iz katoličkih srednjih škola. Izrađen je radni dokument „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“, dovršen u kolovozu ove godine i predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola. Kao neke od ciljeva dopuna biskup je izdvojio izgradnju identiteta katoličkih škola, cjelovita izgradnja učenika u svjetlu evanđelja, poboljšanje standarda i veća prepoznatljivost, bolje povezivanje djelatnika i prepoznavanje važnosti svakoga predmeta u izgradnji cjelovite osobe učenika.

Biskup je istaknuo da su dokumentom „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“ za svaki predmet napisani uvodni tekstovi te opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti u svakom razrednom odjeljenju i na svakom satu, te je od velike pomoći učiteljima u katoličkim školama. Na kraju dokumenta je korisna literatura koja služi i za osobnu izgradnju svakog djelatnika katoličkih škola. Biskupska konferencija prihvatila je radni dokument „Dopune kurikula za potrebe katoličkih škola“ i on se sada upućuje ravnateljima naših katoličkih škola kako bi ih oni zajedno s nastavnicima i učiteljima eksperimentalno provodili u tekućoj šk. godini 2019./2020. U tom razdoblju kurikul će se nadopunjavati na temelju iskustva u nastavi te će se na kraju tekuće školske godine napraviti njegova revizija i ujednačavanje konačnog teksta. To znači da će se za sljedeću školsku godinu dobiti konačni kurikul i nadopuna kurikula za katoličke škole, zaključio je biskup Škvorčević.

Osvrnuvši se zatim na nacrt dokumenta o ekumenizmu, biskup Škvorčević prvo je istaknuo da je ekumenizam pitanje vjere – znači ne politike, ne nacije, ne bilo koje svrhe – nego pitanje kršćanske vjere. Što mi kao različiti kršćani vjerujemo zajednički i što nas je podijelilo, pa u svjedočenju onoga što nam je zajedničko nismo dovoljno snažni, niti u svjedočenju među nama samima a onda i u svjedočenju u našoj javnosti. Temeljna polazišta katoličkoga ekumenizma dao je dokument II. vatikanskoga sabora Unitatis redintegratio, uslijedila su na razini opće Crkve dva direktorija za provedbu ekumenizma, na temelju toga Jugoslavenska BK objavila je dokument za promicanje, oživljavanje ekumenizma na našim prostorima godine 1974. i otada do danas zapravo nema nekoga drugoga službenoga dokumenta o ekumenizmu, već samo prigodne ekumenske poruke, osobito u praktičnom životu. Budući da nam se sada situacija promijenila i imamo Hrvatsku biskupsku konferenciju, hrvatski biskupi smatraju da je sada važno izdati dokument kojim će posvjedočiti svoj ekumenski identitet, predstaviti do čega je hrvatskim biskupima stalo. Biskup Škvorčević priznaje da postoji određeni ekumenski zamor ali ovisno o tome na kojoj razini.

Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego očekuju od nas biskupa da im kažemo jasnu riječ i to želimo ovim dokumentom.

Dokument želi ostati na načelnoj razini, znači dati smjernice i poticaje baš na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa Katolička Crkva u svojim službenim dokumentima i učiteljstvu sve do pape Franje, zaključio je biskup Škvorčević, dodavši da se osobno raduje tome dokumentu. Nacrt dokumenta predstavljen je biskupima, dane su neke instrukcije u kojem smislu treba nastaviti a Vijeće za ekumenizam i dijalog doradit će prijedlog dokumenta do idućega plenuma.

Biskup Križić predstavio je hrvatski prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji. Naslov dokumenta je isti kao i kod dokumenta HBK iz 2014. godine „Muško i žensko stvori ih“.

Dokument je objavila Kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja ove godine. Preveden je na hrvatski jezik, a uskoro će biti tiskan. Dokument ima naslov „Muško i žensko stvori ih“, a podnaslov upućuje na razlog nastanka kao i konkretnu poruku „Prema putu dijaloga o pitanjima roda u obrazovanju“. Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama, ali i vjernicima koji djeluju u državnim školama kada je u pitanju ljudska afektivnost ili seksualnost. Dokument ima uvod, zaključak, unutarnji korpus podijeljen u tri dijela, a svakim dijelom dominira po jedna riječ, a tri riječi su: slušanje, razmišljanje i prijedlozi. U uvodu je stavljen naglasak kako ta ideologija koja je prisutna u različitim oblicima negira prirodnu razliku između muškarca i žene te dokida sam antropološki temelj obitelji. U dokumentu se pravi razlika, s jedne strane, između rodne ideologije i, s druge strane, teorije, odnosno istraživanja o rodnoj teoriju koju provode humanističke znanosti. Sam Papa napisao je u „Amoris letitia“ da rodna ideologija želi ‘odgovoriti na određene želje koje su katkad razumljive, ali se nastoje nametnuti kao jedinstveno mišljenje koje određuje i odgoj djece te stoga sprječava susret, dijalog. Dok ne nedostaju istraživanja o rodnoj teoriji koja nastoje bolje upoznati način na koji se u različitim kulturama živi spolna razlika između muškarca i žene’. Papa je tu istaknuo problem rodne ideologije koja ima jedinstveni stav i želi ga nametnuti pa i uvući u zakonodavstvo te na taj način sprječava dijalog, dok s druge strane postoje istraživanja o rodnoj teoriji koja žele bolje upoznati kako se živi ta spolna razlika u različitim kulturama.

Biskup Križić upozorio je da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost između muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, čime dokida sam antropološki temelj obitelji. Kad se govori o znanstvenim istraživanjima, biskup je pojasnio da je naglasak stavljen i na točke susreta o kojima treba razgovarati, prije svega na borbu protiv svake diskriminacije, zatim na rad na ravnopravnosti između muškarca i žene, na odgoj djece i mladih u toleranciji, u respektiranju različitosti s obzirom na rasu, vjeru, afektivne sklonosti, hendikepiranosti, itd. i posvješćenje i promicanje ženskih vrijednosti i nezamjenjivom doprinosu ženskog genija u odgoju.

Biskup je pojasnio da su kritične točke koje dokument navodi prije svega problem udaljavanja od naravi, od prirode čovjeka jer čovjek posjeduje narav koju mora poštovati i s kojom se ne može samovoljno manipulirati. A problem rodne ideologije je upravo antropološki dualizam, s jedne strane se tijelo promatra kao inertna materija, a s druge stane volja je ta koja ima apsolutnu moć, može s tijelom činiti što joj se sviđa. Stoga je ovdje naglasak da se mora respektirati ljudska narav, jer čovjek ima prirodu s kojom se ne bi smjelo manipulirati.

U dokumentu je istaknuta i uloga obitelji u odgoju djece. Obitelji moraju biti zajamčena dva prava: prvo da obitelj bude priznata kao primarni pedagoški prostor u odgoju djece, a drugo je pravo djeteta da raste u obitelji s ocem i majkom koji su sposobni stvoriti prikladni ambijent za rast i afektivno zrenje djeteta.

U dokumentu je također istaknuta uloga škole u odgoju djece i mladih i taj odgoj treba biti u supsidijarnosti s obitelji. Pojašnjava se i odgovornost i uloga društva u odgojnom procesu. Dokument napominje ‘ako ne postoji dvojnost muškarca i žene kao datost stvaranja, ne postoji ni obitelj kao stvarnost koja je unaprijed određena stvaranjem. A u tom je slučaju potomstvo izgubilo mjesto koje mu pripada pa i dostojanstvo koje mu je vlastito’.

Dokument govori i o formaciji odgajatelja. Odgajatelj mora upoznati glavne ponude, prijedloge, ciljeve same rodne ideologije, poznavati znanstvena istraživanja u tom smislu, ali i poznavati kršćanski nauk. Naglasak je stavljen i na to da demokratske države ne mogu prihvatiti samo jedan oblik odgoja koji će biti nametnut i školama i roditeljima, nego roditelji moraju biti pitani, a i sama znanost se o tome treba izjasniti. U zaključku dokument ističe dijalog koji je potreban, jer se kroz dijalog problemi rješavaju, protumačio je biskup Križić. (kta/ika)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    10. studeni 2019.

    Francesco: il nostro è un tempo povero di sapienza sulla vita eterna

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: