Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

20. studeni 2019.

Intervju

Dr. Norberto González Gaitano

Dr. Norberto González Gaitano

Rim, 30. rujan 2019.

Dr. Norberto González Gaitano

Novinar s intelektualnog i moralnog stajališta svoj posao treba obavljati s nespornom iskrenošću

Odlukom BK-a BiH određeno je da se Svjetski dan sredstava društvenih priopćavanja u Bosni i Hercegovini obilježava na zadnju nedjelju u rujnu, dok se na razini sveopće Crkve taj dan proslavlja na Sedmu uskrsnu nedjelju. Prigoda je to razmišljati o važnosti medija te o njihovoj ulozi u društvu i Crkvi. Sugovornika smo pronašli u dr. Norbertu Gonzálezu Gaitanu, redovitom profesoru na Fakultetu društvenih institucionalnih komunikacija pri Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu.

Profesor González Gaitano jedan je od vodećih analitičara javnoga mnijenja u Crkvi te je stručnjak za novinarsku etiku. Ujedno ta dva predmeta i predaje na spomenutome fakultetu. Rođen je u 1957. u Španjolskoj gdje je u Navari najprije završio studij društvenih komunikacija da bi 1989. doktorirao iz istoga znanstvenog područja. Tijekom proteklih 30 godina radio je kao profesor i obnašao vodeće službe na sveučilištima u Španjolskoj i Italiji od kojih se najviše izdvaja Papinsko sveučilište Svetoga Križa gdje je bio vicerektor i dekan na studiju komunikologije. Petnaest godina, od 2001. do 2016., bio je i savjetnik u Papinskom vijeću za društvene komunikacije. Posljednjih godina, osim obveza na fakultetu, voditelj je velikoga međunarodnoga projekta Obitelj i mediji (www.familyandmedia.eu). Govori španjolski, talijanski i engleski jezik, te je autor nekoliko knjiga i velika broja znanstvenih članaka. Njegova veza s Hrvatima seže u 1980-e i 1990-e kada je usko surađivao s jednim od najvećih hrvatskih novinara i profesora novinarstva u svijetu - Lukom Brajnovićem (1919. – 2001.). S ponosom ističe da je bio njegov najprije student, a kasnije i asistent na Sveučilištu u Navari. Tijekom razgovora za Katolički tjednik prof. González Gaitano govorio je o važnosti Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, o komunikaciji na internetu i društvenim mrežama, borbi protiv lažnih vijesti, razlici između javnog i objavljenog mnijenja...
Poštovani profesore González Gaitano, počevši od 1966. i svetog pape Pavla VI., Crkva svake godine obilježava Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Zašto je jedan takav dan važan za Crkvu?
 
Najavljujući prigodne Dane društvenih komunikacija, kao i druge teme od važne društvene i moralne vrijednosti (npr. Dan migranata), a koje imaju snažne posljedice na ljudsku zajednicu i njezin cjeloviti razvoj, Crkva ne radi ništa drugo do vrši svoju proročku službu. Crkva obilježavajući Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, ne povezuje se samo s manje trijumfalističkom ili nekritičkom proslavom kojom se slavi tehnika ili tehnički izumi čovjeka, nego ide dublje. Zapravo, proglas pape Pavla VI. za prvi takav dan, sada već davne 1967., pozvao je na odgovornost svih medijskih djelatnika – koji su uvijek osobe – u služenju ovim moćnim sredstvima komunikacije: „Ova sredstva, po svojoj prirodi, namijenjena su za širenje misli, riječi, slika, informacija i publiciteta, te istodobno utječu na javno mnijenje te posljedično na način razmišljanja i djelovanja pojedinaca i društvenih skupina; ona također vrše pritisak na duhove, što duboko utječe na mentalitet i savjest čovjeka koji je vođen onakav kakav jest i gotovo je potopljen mnogostrukim i suprotnim nastojanjima (...) Što je veća, dakle, snaga i ambivalentna učinkovitost ovih sredstava, toliko mora biti pažljivija i odgovornija njihova uporaba.“
 
U središtu je Papine ovogodišnje poruke za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija ona na internetu i društvenim mrežama. Koje su, po Vama, prednosti, a koje opasnosti korištenja društvenih mreža?
 
Društvene mreže i novi mediji općenito pokreću nove izazove u ljudskoj kulturi. Oni zapravo brzo oblikuju naše osobne, obiteljske i društvene odnose. „Danas najmoderniji mediji, koji su osobito mladima prijeko potrebni, mogu i ometati i olakšati komunikaciju u obitelji i između obitelji. Mogu joj biti prepreka ako dovedu do toga da se izbjegava slušati drugoga i izravni kontakt s drugima, da se ispuni svaki trenutak šutnje i očekivanja zaboravljajući da je šutnja sastavni dio komunikacije i bez nje ne postoje riječi bogate sadržajem“, istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci za 46. svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2012.
Mediji mogu pomoći „ako pomažu reći i dijeliti, držati kontakt s onima koji su daleko, zahvaliti i tražiti oprost, kako bi uvijek ponovno omogućili susret“. „Svakodnevno otkrivajući to živo središte koje je susret s drugima, taj 'novi početak', znat ćemo mudro koristiti tehnologiju ne dopuštajući da nam ona dominira. I ovdje su roditelji prvi odgajatelji. Ali oni ne smiju biti prepušteni samima sebi. Kršćanska zajednica pozvana je pomagati im naučiti djecu kako živjeti u medijskom okružju na način koji je u skladu s dostojanstvom ljudske osobe i u službi općeg dobra“, naveo je papa Franjo prigodom 49. svjetskog dana sredstava društvene komunikacije 2015.
 
Na tragu prethodnoga pitanja, možemo li ustvrditi da su društvene mreže doprinijele širenju lažnih vijesti (fake news), i kako se protiv toga boriti?
 
Izraz lažne vijesti (fake news) je novo ime, možda prolazna moda, jednoga staroga problema: dezinformiranja i posljedične manipulacije ljudima i zajednicama. Nije slučajno što je u kontekstu američkih predsjedničkih izbora 2016. taj pojam krivotvorila i koristila politička propagandna tvrtka koju je ugovorila Američka demokratska stranka da diskvalificira političku propagandu njihova suparnika Donalda Trumpa koji je taj termin kasnije zauzvrat učinio popularnim zloporabljujući ga u njegovoj uporabi.
Velike komunikacijske tvrtke prošlosti, koje se danas nazivaju tradicionalnim medijima, stvorile su filtar za izbjegavanje dezinformacije, ali su u isto vrijeme bile čimbenikom dezinformiranja, koji puta nesvjesno od djelatnika, ponekad namjerno iz vrlo različitih razloga –ideoloških, ekonomskih, subjektivnih – koji se sada ne razvijaju. Internet je problem usložnio, omogućio je svima pružanje informacija i dezinformacija, sigurno ne s istom sposobnošću učinkovita utjecanja na javnost. Protiv dezinformacija se borimo stvaranjem kritičkog suda kroz dobru humanističku naobrazbu i s kritičkim obrazovanjem za medije, čak i uz pomoć tih istih medija. Na internetu postoje portali koji pokušavaju popuniti taj jaz. Dopustite mi napomenuti ono što usmjeravam prema pitanjima koja se odnose na obitelj: www.familyandmedia.eu. Također postoje i mnogi drugi vrlo dobri mediji za opće i stručne informacije.

Nastavak možete pročitati u tiskanom izdanju novog broja Katoličkog tjednika.
 
Razgovarao: Dražen Kustura
Katolički tjednik
 
PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    19. studeni 2019.

    Il videomessaggio del Papa ai giovani vietnamiti

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: