Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

14. listopad 2019.

Intervju

Zagreb, 20. rujan 2019.

Akademik Davorin Rudolf, predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava pri HAZU-u

Velika je nevolja snašla čovjeka kojega vlastita prošlost ne poučava

Međunarodni dan mira Opća skupština Ujedinjenih naroda ustanovila je 1981., a Rezolucijom iz 2001. on se obilježava 21. rujna. U tom smo povodu razgovarali s akademikom Davorinom Rudolfom, predsjednikom Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Akademik Davorin Rudolf, rođen u Omišu 1934., redoviti je sveučilišni profesor međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa. Sada predaje objekte i vrela međunarodnog prava na doktorskom studiju Pravnog fakulteta u Mostaru. Tijekom 1990. - 1992. obavljao je službe ministra pomorstva i vanjskih poslova u trima prvim vladama Republike Hrvatske uoči i nakon stjecanja hrvatske državne neovisnosti 25. lipnja 1991. Sedam godina je bio hrvatski veleposlanik u Talijanskoj Republici. Predsjednik je Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, te živi u Splitu. 
 
Poštovani akademiče Rudolfe, Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) Rezolucijom iz 2001. odredila je da se Međunarodni dan mira obilježava 21. rujna. Što znači ta odredba?
Proslavit ćemo u subotu, 21. rujna dan kada je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 1981. donesena Rezolucija o nenasilju, prestanku neprijateljstava i širenju kulture mira u svijetu. Nisam veliki pristalica jednodnevnih proslava jer za obilježavanje i jačanje mira nije dovoljan jedan dan. Prolazi brzo i nezapaženo. Takva je, zapravo, sudbina svih svjetskih spomendana, a ima ih više od 60, od Svjetskog dana Ujedinjenih naroda, do Svjetskog dana borbe protiv totalitarizama. Vrijednosti mira su za čovječanstvo toliko važne da bismo morali svetkovati svaki dan bez ratova u svijetu, sve dok ne prestane zadnji oružani sukob i masovno iracionalno umiranje ljudi..
 
Nobelovac Willy Brandt kazao je: „Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa.“ Što bi ljudi s ovdašnjeg podneblja mogli kazati o tomu?
Mir je sve, a ako nema mira, imamo – rat! Nažalost, povijest kazuje da u zadnjih dvjesto godina nije prošao niti jedan dan, a da se negdje u svijetu nije vodio rat. Ponekad i njih desetak istodobno. U prošlome stoljeću zbila su se i dva velika svjetska rata.
 
Za prostor današnje Bosne i Hercegovine u prošlosti se govorilo da je „balkansko bure baruta“. Koliko ta tvrdnja stoji i danas, te koliko je, prema Vašem mišljenju, mir doista ovdje „ugrožen“?
Barut su u BiH uvijek potpaljivali neki drugi, a ne istinska bosanskohercegovačka čeljad koja se stoljećima upinje opstati na surovoj balkanskoj vjetrometini. I motivi potpaljivača su bili tuđi. Barem kada je riječ o BiH u posljednjih stotinjak godina. Primjerice 1914. i 1992. Nažalost, to zaboravljaju brojni utjecajni političari baš u BiH, iako im je povijest ostavila poruku: velika je nevolja snašla čovjeka kojega vlastita prošlost ne poučava! Srećom, prema mojim procjenama, danas u BiH nije ugrožen mir. Ako bilo gdje u području Jugoistočne Europe izbije oružani sukob, NATO će učinkovito intervenirati. Valja imati na umu, među ostalim, da je u jugoistočnome dijelu Kosova izgrađena jedna od najvećih američkih (NATO) vojnih baza nakon hladnoga rata Bondsteel, u kojoj može biti stacionirano 7 000 vojnika.
 
Koliku ulogu su u izgradnji i očuvanju mira u BiH odigrale vjerske zajednice, poglavito Katolička Crkva?
Za održanje mira u svim društvenim zajednicama uloga vjerskih institucija je iznimno važna. Koliko znam, Katolička Crkva u BiH je uvijek, snažno, hrabro i na krajnje uvjerljiv i jasan način izražavala svoju opredijeljenost za miran i tolerantan suživot svih žitelja, neovisno o njihovoj vjeri ili narodnosti. Mudri i razboriti Vinko kard. Puljić je zajedno sa svojim suradnicima primjer ustrajna borca za mirnu koegzistenciju i ravnopravnost naroda. Tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme rata u BiH, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Zagrebu bila je kandidirala banjolučkoga biskupa Franju Komaricu za dobitnika Nobelove nagrade za mir, zbog njegova silna zalaganja za mir i zaštitu civila i obespravljenih na njegovu području, posebice katolika.
 
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju
 
Razgovarala: Josipa Prskalo
Katolički tjednik
 
 

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    13. listopad 2019.

    Papa Francesco: tutti abbiamo bisogno di guarigione

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: