Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. rujan 2019.

Izdvajamo

Banja Luka, 22. lipanj 2019.

Kardinal Puljić predvodio Svetu misu za pokojne redovnike trapiste u okviru 150. obljetnice trapističkog samostana Marija Zvijezda

Na kraju prvog dana obilježavanja 150. obljetnice opatije i samostana redovnika trapista Marija Zvijezda pokraj Banje Luke pod geslom „Marija Zvijezda u Banjoj Luci, Europa u Bosni i Hercegovini“, u večernjim satima 21. lipnja 2019. u trapističkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci Svetu misu zadušnicu predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s biskupom banjolučkim mons. Franjom Komaricom, pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom i izaslanikom generalnog poglavara trapističkog reda iz Rima opatom Dom Armandom. Koncelebrirala su 22 svećenika, a okupili su se brojni vjernici među kojima i predstavnici raznih institucija uključenih u proslavu ove velike obljetnice kao i pojedini katolici aktivni u društveno-političkom životu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Prigodnu propovijed uputio je kardinal Puljić koji je rođen vrlo blizu trapističkog samostana i koji je od malih nogu pohađao trapističku crkvu. Najprije je progovorio o osnivaču trapističkog samostana o. Franzu Pfanneru ističući da je bez dopuštenja došao u Bosnu prije 150 godina odnosno 1869. dodajući da se nije dao zbuniti nego je započeo s osnivanjem samostana koji će prerasti u opatiju Marija Zvijezda. Podsjetio je na teške početke samostana i veliku žrtvu oca Pfannera i šestorice prvih redovnika koji su došli s njim i početnih godina provedenih u oskudici.

„Divim se njihovoj spremnosti na žrtvu. Ona mala kućica u dvorištu bila je prvi samostan. Spavali su na podu, a pod krovom su čuvali svoje stvari. Ništa se veliko ne može napraviti bez spremnosti na žrtvu“, rekao je kardinal Puljić napominjući da su trapisti na početku morali podnositi hladnoću i brojne druge neprilike. Istaknuo je da je vjernicima i danas potrebno prisjetiti se spremnosti trapista da s pouzdanjem u Boga prihvaćaju žrtve i sve neprilike kako ne bi bježali od problema i s čvrstom vjerom u Boga nosili se sa svakodnevicom života. „Ako čovjek želi postići ostvarenje volje Božje, onda mora shvatiti kako je sastavni dio žrtva“, kazao je kardinal Puljić pojašnjavajući da vjernik po prihvaćanju žrtvu iz ljubavi prema Bogu i čovjeku ispravno slijedi Isusa Krista kao što je to činio i o. Pfanner zajedno sa svojom subraćom. Kazao je da je takav stav oca Pfannera i njemu bio nadahnuće u teškom ratnom vremenu.

Kardinal Puljić prisjetio se da je kao dječačić dolazio u veliku trapističku crkvu koja je njemu pogotovo u tom vremenu izgledala ogromno i u kojoj se osjećao da se istnski nalazi kod Boga. „Gdje su danas ti arhitekti koji, kada izgrade neku crkvu, moraju na njoj napisati da je to crkva“, zapitao je kardinal Puljić koji se prisjetio teškog potresa iz 1969. godine kada su mu krenule suze nakon što je vidio oštećenu samostansku trapističku crkvu, ali i suze radosnice jer crkva nije bila srušena. Dodao je i da je bio tužan što u njoj, zbog oštećenosti, nije mogao slaviti svoju Mladu misu pa ju je slavio u dvorištu roditeljske kuće. „Mislim da je to bilo najveće okupljanje vjernika poslije Drugog svjetskog rata“, kazao je kardinal Puljić ističući da je i njegovo svećeničko zvanje povezano s trapisitma. Pozvao je sve vjernike na molitvu i zahvalnost trapistima koji su svoje živote ugradili u ovu opatiju te učinili brojna velika djela, ali i na vjerničko nasljedovanje njihova života i rad.

Na kraju Svete mise svi zajedno pošli su na groblje redovnika trapista koje se nalazi uz samostansku crkvu gdje su molili za sve pokojne redovnike trapiste opatije Marija Zvijezda.

Tijekom Svete mise liturgijsko pjevanje animirale su sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Nekoć najveći samostan strogoga reda reformiranih cistercita, među narodom poznatijih kao trapisti (la Trappe - ime samostana u Francuskoj), čiji je utemeljitelj o. Franz Pfanner za kojega se vodi postupak proglašenja blaženim i svetim, ima neprocjenjiv duhovni i materijalni značaj za banjolučki kraj. Od svoga dolaska 1869. godine, preko nevjerojatna napredovanja pa sve do teškoga stradanja kako u Drugome svjetskom ratu, tako i 1990-ih godina, trapisti su posve preporodili ovaj kraj.

Kao godina rađanja cistercita uzima se 1098. kada je Robert, opat francuske opatije Molesme, odlučio s deset monaha napustiti svoj samostan i živjeti u manjoj udobnosti. Tako su oni predstavljali obnovljeni ogranak benediktinaca koji se kasnije proširio po cijeloj Europi. Smatrali su da samostan treba živjeti od rada svojih monaha, u šutnji, oskudnoj ishrani, ručnom radu i s manje noćnoga sna. Želja za dubinskim, jednostavnijim oblikom života postaje sve izraženija kao čežnja za ‘‘drukčijim životom’’. Siromaštvo, čistoća i poslušnost su pomoćna sredstva radikalnoga redovničkog pothvata. Pravilo njihova reda je Moli i radi! (Ora et labora!) - koje je sv. Benedikt iz Nursije ostavio svojim redovnicima. Trapisti su kontemplativan red u Katoličkoj crkvi koji - šutnjom, molitvom i tjelesnim radom - služi Bogu i braći ljudima. Ti tihi monasi i monahinje cijeli svoj život posvećuju Bogu na životnome putu kojim upravlja križ. Ispravan naziv glasi Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae - Cistercitski red strožeg opsluživanja. Danas su zastupljeni na pet kontinenata, u stotinu muških i sedamdesetak ženskih samostana, a jedan od njih je i samostan Marija Zvijezda u Banjoj Luci. (kta)


foto

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    19. rujan 2019.

    Papa Francesco udienza Società per il Diritto delle Chiese Orientali

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: