Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. rujan 2019.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 22

Katolički tjednik br. 22

Sarajevo, 4. lipanj 2019.

Katolički tjednik

Vrijeme je

U susretu s izazovima stvarnosti ljudi često konstatiraju kako „svako vrijeme nosi svoje breme“. Svaka je, naime, generacija nečim obilježena – što upućuje da se morala s time suočavati, ili barem u svojem djelovanju i postojanju na to nešto računati. I premda su mnogi u napasti kazati kako „nikada nije bilo teže“, ova ih izreka demantira: jer niti u jednom trenutku čovječanstva nije (bilo) posve lagano, ali također ni toliko teško da se ne može usporediti s nečim već viđenim. Pa čak i kada je riječ o elementarnim nepogodama koje bitno utječu na čovjeka, ne može se svu odgovornost svaliti na „vrijeme“. Poglavito jer je ono u prvom redu sazdano od ljudskih sudbina te su u pravu oni koji kažu da su vremena onakva kakvi su ljudi; i da zapravo nema loših vremena, nego samo postoje loši ljudi koji žive u određenim razdobljima. Stoga se može zaključiti kako za neke postupke nikada nije pravi trenutak, a neke pak valja uvijek i svugdje činiti. U domenu najviše mudrosti spada razlučiti između njih te se pozitivno opredijeliti tako da čovječji postupci dugoročno mognu izdržati kritiku povijesti.

Antička je politeistička kultura, u ovom smislu, bila obilježena dvama božanstvima – Kronosom i Kairosom. Prvi je izražavao protok vremena te je više upućivao na kvantitativnu kategoriju nizanja dana (odatle i kronologija), a drugi se odnosio na kvalitativnu dimenziju postojanja povoljna i sretna trenutka kojega čovjek treba prepoznati i iskoristiti. Odatle je ovo potonje božanstvo prikazivano kao mladić koji je uvijek u žurbi. Osobito je poznat oštećeni reljef Kairosa iz IV. st. pr. Kr. kojega se čuva u istoimenoj umjetničkoj zbirci samostana Sv. Nikole u Trogiru. Riječ je o prikazu gologa mladića s čuperkom na čelu, koji je u trku, te uhvatiti ga za čuperak, znači iskoristiti sretnu priliku da ne bi zauvijek pobjegla.

Ono što se iz vjerničke perspektive može ustvrditi jest kako nikada ne postoji povoljan trenutak za činjenje zla, odnosno grijeha. Čak i okrilje tame, odnosno noć kao „prirodni ambijent“ za prikrivanje nedjela, nije „sretan trenutak“. Jer svjetlo istine koje kad-tad obasja čovječji život zapravo razotkriva kako je to bilo vrijeme osobnoga upropaštavanja pojedinca, a ne njegova usrećivanja. Upravo kako je Isus objasnio: „Ta što koristi čovjeku steći sav svijet, a životu svojemu nauditi?“ (Mk 8,36). Zato se može kazati da je svaki trenutak pravo vrijeme jedino za činjenje dobra. I to poglavito na „materijalnom planu“ – onomu što iz vjeronauka znamo kao Sedam tjelesnih djela milosrđa. Jer svugdje i u svakom trenutku valja: gladna nahraniti; žedna napojiti; siromaha odjenuti; putnika primiti; bolesnika i utamničenika pohoditi; zarobljenike i prognanike pomagati, te mrtve pokopati.

Isto se, pak, ne može bez zadrške kazati za svih Sedam duhovnih djela milosrđa: dvoumna savjetovati; neuka poučiti; grješnika prekoriti; žalosna i nevoljna utješiti; uvrjedu oprostiti; nepravdu strpljivo podnositi, te za žive i mrtve Boga moliti. Štoviše, za neke poput „neuka poučiti“ i „grješnika prekoriti“ uistinu treba izabrati pravo vrijeme. Nerijetko se događa da dobre nakane proizvedu loš učinak baš zbog toga jer nisu imale „povoljan trenutak“. O tomu i Isus govori kada sugerira: „Pogriješi li tvoj brat, idi i prekori ga nasamo...“ (Mt 18,15).

Na ovdašnjim prostorima odviše je tema za koje nikako da dođe „pravo vrijeme“. I da stvar bude upečatljivija, uopće nije riječ o razini „visoke politike“, nego o prijateljskom ili rodbinskom nivou. Na osobit način tu se ističu promišljanja, odnosno stavovi s područja morala i povijesti. Tako će ljudi na nekom okupljanju, druženju ili slavlju radije do besvijesti prosipati kojekakve šale, pošalice i tračeve, nego li progovoriti, recimo, o pobačaju kao rak-rani u biću jednoga naroda, ili pak o dobu i nasljeđu komunizma kojemu se mnogi još uvijek dive. Domaćin ne bi da mu se netko od gostiju naljuti, a gost ne bi da uvrijedi domaćina... Tom logikom pravi trenutak bi onda bile ispovjedaonice i konferencijske dvorane u kojima većine ljudi nikada nema. 


Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    17. rujan 2019.

    In Vaticano incontro di Papa Francesco con il Patriarca Bartolomeo

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: