Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

8. prosinac 2019.

Intervju

Mons. József Csaba Pál, biskup Temišvara

Mons. József Csaba Pál, biskup Temišvara

Sarajevo, 4. lipanj 2019.

Mons. József Csaba Pál, biskup Temišvara

Papin posjet može dati novi dah i poticaj na rad za kršćanstvo i jedinstvo različitih Crkava

Pod geslom Hodimo zajedno, od 31. svibnja do 2. lipnja papa Franjo je pohodio Rumunjsku. O važnosti ovoga pohoda razgovarali smo s temišvarskim biskupom mons. Józsefom Csabom Pálom.

Mons. Csaba Pál rođen je 3. prosinca 1955. u Frumoasi/Csíkszépvízi, Nadbiskupiji Alba Iulia. Malo sjemenište pohađao je od 1970. do 1974. nakon čega je odslužio vojni rok 1975./'76. Bogosloviju je završio u nadbiskupijskom sjemeništu u Albi Iuliji. Za svećenika je zaređen 1981. poslije čega je četiri godine bio župni vikar u župi Sv. Ivana Krstitelja u Târgu-Mureşu. Kao svećenik „fidei donum“ 1985. poslan je u biskupiju Temišvar zamijeniti skupinu svećenika njemačkog podrijetla koji su se vratili u Njemačku. Prve dvije godine (1985. - 1987.) bio je na čelu župe Buzias-Bacova-Nitzchydorf (Biskupija Temišvar), a potom župnik u župi Sv. Marije Snježne u Resitu. Od 2000. inkardiniran je u Temišvarskoj biskupiji te je bio članom kolegija savjetnika i prezbiterskog vijeća. Za biskupa je posvećen 6. kolovoza 2018.

Preuzvišeni oče biskupe, u kakvom raspoloženju stanovnici Rumunjske dočekuju Svetoga Oca?

Građani su vrlo zadovoljni zbog dolaska Petrova nasljednika i vrlo su sretni što će doći papa Franjo znajući djelomično njegov život koji privlači toliko ljudi, ne samo onih u Katoličkoj Crkvi, nego i ljude koji ne pripadaju Crkvi. Ljudi se pripravljaju za ovaj posjet. Počevši od veljače, svaki dan u našim crkvama molimo za ovaj povijesni pohod. Na katehezama i u mnogim drugim susretima predstavljamo život pape Franje i ono što nas uči nasljednik Sv. Petra.

To je Papino 30. putovanje izvan Italije. Koliko je ovaj posjet važan i po čemu se on razlikuje od njegovih ostalih putovanja?

Za nas je ovaj posjet vrlo važan. Sveti će Otac pohoditi Rumunjsku tri dana. Ne događa se često da on ostaje tri dana u jednoj zemlji. Neće posjetiti samo Bukurešt, nego ide i u Transilvaniju gdje je većina Mađara, ali i u Moldaviju, u „rumunjski dio“, gdje je vrlo živa biskupija s mnogim katolicima, te u konačnici dolazi u središte važno za grkokatolike gdje će blaženim proglasiti sedmoricu grkokatoličkih biskupa mučenika.

Poslije Svetoga Ivana Pavla II. i njegova posjeta 1999. Franjo je drugi Papa koji je posjetio Rumunjsku. Koje su sličnosti, a koje različitosti između tih dvaju pastirskih pohoda?

Sveti Ivan Pavao II. dolazio je samo u Bukurešt. Istina je da je ostao također tri dana. No, taj posjet je gotovo u cijelosti bio ekumenski. Treba znati kako je Rumunjska prva većinski pravoslavna zemlja koju je Ivan Pavao II. posjetio i stoga mu je bilo vrlo važno susresti se sa Svetim sinodom Pravoslavne Crkve i patrijarhom kako bi izgradio te odnose. Tada nije mogao doći u druge gradove i u druge regije Rumunjske. Sada, glede ovog posjeta, velika je razlika upravo u činjenici da papa Franjo dolazi na sva ta mjesta, mnogo će putovati, upoznati, ne samo one iz Bukurešta, ili one koji idu u Bukurešt ovom prigodom, nego će se susresti s ljudima iz svih ovih regija. Vjerujem da će ova razlika biti jako važna. Ovaj posjet pape Franje je također ekumenski, ali i pastoralni. Ekumenski je u smislu da će se i ovoga puta susresti s patrijarhom i Stalnim odborom Pravoslavnog sinoda, a pastoralni jer će vidjeti katoličku realnost u Rumunjskoj.

Znamo da je u Rumunjskoj većina pravoslavaca. Kakvo je raspoloženje u Pravoslavnoj Crkvi glede Franjina dolaska?

I ja si uvijek postavljam ovo pitanje, ne samo kada je riječ o odnosu pravoslavaca, nego i drugih vjeroispovijesti: „Raduju li se oni jednako kao i mi ovom posjetu Svetoga Oca?“ Moj odgovor je: koliko smo izgradili odnos, prijateljstvo s njima, toliko se prijatelji sigurno raduju zbog radosti svojih prijatelja. Ako još nismo izgradili te odnose s pravoslavcima, možemo iskoristiti priliku to učiniti sada, tijekom ovih priprava: počnimo ponovno izgrađivati međusobne odnose. Jer samo ako postoje ti odnosi, možemo se nadati da će i oni iz drugih vjeroispovijesti uživati s nama zbog ovog posjeta. Čuo sam neke glasove, na primjer jednog metropolita i jednog pravoslavnog biskupa koji su rekli da su vrlo zadovoljni zbog Papina dolaska. Moguće je da postoje i drugi glasovi, ali oni ne prevladavaju. Papa se također trudi unatoč različitim posjetima koji su planirani u različitim dijelovima Rumunjske: u Bukureštu će posjetiti i novu pravoslavnu katedralu, koja još nije u potpunosti dovršena, gdje će biti zajednička molitva, a zatim će se susresti s patrijarhom i Sinodom. Tako da, koliko možemo vidjeti, postoji i pozitivan interes Pravoslavne Crkve za Papin posjet.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Dražen Kustura
Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    5. prosinac 2019.

    DICEMBRE 2019: L’avvenire dei più giovani

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: