Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

20. listopad 2019.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 20

Katolički tjednik br. 20

Sarajevo, 15. svibanj 2019.

Katolički tjednik

Mjeriti se valja samo s boljima

U diktaturi individualizma kada svatko ima svoje „mišljenje“ i kada „činjenice“ bivaju satkane na subjektivnom doživljaju, a ne na objektivnoj stvarnosti, teško da se ikomu išta može reći. No, to ne znači da ne treba govoriti! Poglavito stoga što niz pojedinačnih interpretacija nekih pojava ili događaja, zahvaljujući medijima masovnih komunikacija, može postati društvenim smjerokazom te ono što netko histerično naziva svojim mišljenjem, zapravo je odraz dobro smišljene propagande. I – slikovito kazano – bez obzira što će pauci ponovno (is)plesti mreže, istina je kako bi, da nema vjetra, oni i nebo premrežili. Zato govoriti, upozoravati i svjetovati na temelju suglasja sa stvarnošću, unatoč tomu što je učinak na one kojih se najviše tiče često vrlo malen i neznatan, ipak ima smisla. Osobito jer primorava, i u konačnici odgaja, onoga tko to čini – da svoje stavove gleda u svjetlu vječnosti, a ne prizemnih interesa. Odatle je nepobitno točno kako se čovjek treba uspoređivati i natjecati samo s onim tko je bolji ili barem jednak njemu te da radikalan valja biti samo u dobru. Pregršt poučaka o tomu imamo iz prošlosti, ali nerijetko i zbunjujuće sadašnjosti... pa i u kontekstu iščekivanja kanonizacija Bl. Alojzija Stepinca.

Priča o blaženom zagrebačkom kardinalu ponovno je aktualizirana u zrakoplovu kojim se papa Franjo 7. svibnja 2019. vraćao u Rim sa svojega 29. međunarodnoga putovanja na kojemu je pohodio Bugarsku i Makedoniju. U razgovoru s novinarima rekao je da, iako je Stepinac čovjek s vrlinama i blažen, ipak se „u određenom trenutku procesa kanonizacije došlo do nerazjašnjenih točaka“. „Riječ je o povijesnim točkama. I, ja koji trebam potpisati kanonizaciju s mojom odgovornošću molio sam, promišljao, tražio savjet i onda sam vidio da trebam pitati pomoć patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve Irineja“, objasnio je Papa protumačivši da je riječ o „velikom patrijarhu“ koji mu je pomogao tako što su zajedno osnovali povijesno povjerenstvo. „Jer, i Irineja i mene jedino zanima istina. Ne pogriješiti. Čemu služi jedna izjava o svetosti ako nije jasna istina?“

Kada bi netko uistinu dobronamjeran iz, recimo, Zanzibara, pročitao ovo, mogao bi mirne savjesti odmah potpisati, jer čemu bilo što činiti ako to ne odgovara istini i povijesnim činjenicama. No, problem bi bio što taj netko vjerojatno pojma nema ni o Stepincu, a ni o Irineju. Jer da išta zna, onda bi mogao posvjedočiti kako je – iako to nije bilo potrebno jer je mučenička kauza – još 1993. Kongregaciji za kauze svetaca predočeno 27 milosnih uslišanja na zagovor Bl. Stepinca. Od toga je poglavito znakovito ozdravljenje Marijane Brkan,rođ. Beno, Dubrovkinjekoja je rođena s dijagnozom cerebralne paralize, a danas je majka dvoje djece. Također, taj netko ne bi znao da je rigorozni Crkveni sud koji je istražio sve dokumente o zagrebačkom kardinalu, i čiji je pravorijek norma, dao svoju pozitivnu ocjenu.

S druge pak strane, koliko je aktualni srpski patrijarh istinoljubiv, govori niz činjenica. Dok s pravom upozorava na dužan pijetet prema Srbima koje je ustaška vlast ubila u Jasenovcu i drugim mjestima, dotle ama baš „ništa ne zna“ što su Srbi radili, ne samo u posljednjem, nego i Drugom svjetskom ratu. Tako nikada nije čuo za masovna ubojstva katoličkog pučanstva istočne Bosne, i to od ruke pravoslavnih četnika (onih istih koje srpska politika rehabilitira i kiti ordenjem antifašista!) te na prostoru cjelokupne Banjolučke biskupije čije su župe: Bosanski Petrovac, Devetina, Gumjera, Krnjeuša, Kunova, Miljevac, Novi Martinac, Rakovac, Stara Dubrava i Šibovska, potpuno ugašene. Irinej „kojega jedino zanima istina“ očito ima amneziju jer u protivnom morao bi znati i s time upoznati svoju pastvu da je Srpska Pravoslavna Crkva svetim proglasila i neke koljače iz Drugog svjetskog rata kao Milorada Macu Vukojičića ili kvislinga mitropolita Joanikija Lipovca, ili „Hitlerova odlikaša“ i zakletog antisemita, episkopa žičkog Nikolaja Velimirovića (o tomu se može čitati u knjizi Miroslava Ćosovića Bizarni sveci Srpske crkve).


Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    18. listopad 2019.

    Il Papa inaugura il nuovo allestimento del Museo Etnologico

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: