Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

22. kolovoz 2019.

Intervju

Nour El Houda Marrakchi

Nour El Houda Marrakchi

Sarajevo, 3. travanj 2019.

Nour El Houda Marrakchi, veleposlanica Kraljevine Maroko u Hrvatskoj i BiH

Papa je posjetio Maroko koji je razvio jedinstveni civilizacijski model suživota i tolerancije

Prigodom pohoda pape Franje Maroku razgovarali smo s veleposlanicom Kraljevine Maroko u Hrvatskoj i BiH, Njezinom ekscelencijom Nour El Houda Marrakchi

Veleposlanica Njegovog veličanstva Kralja od listopada 2016., Njena ekscelencija gospođa Marrakchi započela je karijeru kao trgovinski analitičar u Ministarstvu trgovine Maroka, a zatim kao analitičar trgovinskih politika u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Gotovo 20 godina radi u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne suradnje u području diplomacije. Glavni cilj koji se postavila je približiti i konsolidirati bilateralne odnose s ovim dvjema zemljama na političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i društvenoj razini. S njom smo razgovarali uoči pohoda Svetoga Oca Maroku, vjerskim slobodama u toj zemlji, ekonomiji, Marakeškom sporazumu te pitanju migracija...

Vaša ekscelencijo, papa Franjo je 30. i 31. ožujka posjetio Maroko. Recite nam što taj posjet znači za tu zemlju?

Trideset i četiri godine nakon povijesnog posjeta pape Ivana Pavla II. Kraljevini Maroku, 19. kolovoza 1985., papa Franjo posjetio je Maroko 30. i 31. ožujka 2019. na poziv Njegovog veličanstva kralja Mohameda VI. Ovaj povijesni posjet, koji je prvi posjet pape Franje u Magrebu, pridonijet će razvoju međureligijskog dijaloga i promicanju vrijednosti mira i tolerancije.

Pohod Pape u Maroko slavi susret između institucija Katoličke Crkve i Zapovjedništva vjernika, kojega utjelovljuje Njegovo veličanstvo kralj Mohamed VI.

Ovaj je posjet značajan za Maroko kao zemlju koja je kroz svoju povijest razvila jedinstveni civilizacijski model suživota, tolerancije i interakcije između muslimana i sljedbenika drugih monoteističkih religija. Ta obilježja potvrđena su važnom ulogom Njegovog veličanstva kralja Mohameda VI. u promicanju vrijednosti mira, suživota i dijaloga među religijama.

Mnoge vlade i Crkve pozvale su Papu da posjeti njihove zemlje, ali on je izabrao Maroko. Što mislite, zašto je to tako?

Odnosi između marokanskih vladara i Katoličke Crkve postoje još od vremena Almoravida (1061. – 1147). Od tada je ovaj povijesni odnos obilježen dijalozima i razmjenama. Maroko je oduvijek bio preteča u međureligijskom dijalogu i ovaj posjet odvija se u godini kada slavimo važnu komemoraciju, 800. obljetnicu franjevačke prisutnosti u Maroku (1219. – 2019). S tim u vezi, prisjetimo se nekih prekretnica u odnosu između Zapovjedništva vjernika i Svete Stolice:

- Maroko je 1976. uspostavio diplomatske odnose sa Svetom Stolicom;
- 1980. kralj Hassan II. dolazi u službeni posjet u Vatikan, prvi posjet muslimanskog šefa države Prvosvećeniku u Rimu;
- 1984. kraljevski dahir potvrđuje status Katoličke Crkve u Kraljevini Maroko i njezino pravo na javno i slobodno obavljanje vlastitih aktivnosti, posebno onih koje se odnose na bogoslužje, učiteljstvo, unutarnju nadležnost, dobročinstvo njegovih sljedbenika i vjersko obrazovanje, čime se stvara zakonodavni okvir za mirni suživot između muslimana i katolika;
- 1985. papa Ivan Pavao II. ide u povijesni posjet Maroku, obilježen međureligijskim susretom s 80 000 mladih muslimana na stadionu u Casablanci, pozivajući kršćane i muslimane da se bolje upoznaju kako bi izgradili mir;
- 1997. Maroko otvara Veleposlanstvo pri Svetoj Stolici time jača diplomatske odnose između dviju država;
- 2000. Njegovo veličanstvo kralj Mohammed VI. ide u službeni posjet Vatikanu i razgovora s papom Ivanom Pavlom II.

Ovaj je posjet stoga prilika za oživljavanje povijesti koja svjedoči o povlaštenim odnosima između Šerifske Kraljevine i Vatikana.

Iako je vjerska sloboda u Maroku zajamčena, islam je državna religija a dijelovi Kaznenog zakona kao što su članci 220, 222, uglavnom se fokusiraju na „nemuslimane“, pa bi neki mogli reći da je vjerska sloboda još uvijek ograničena? Koji je Vaš komentar na to?

Sloboda vjeroispovijedi zajamčena je Ustavom. Svi stranci koji žive u Maroku imaju pravo slobodno prakticirati svoju vjeru, osobito u slučaju kršćanske zajednice. Njegovo veličanstvo kralj Mohamed VI. učinio je prioritetom očuvanje, u cijelom Kraljevstvu, katoličkih, protestantskih i pravoslavnih crkava, židovskih sinagoga i groblja tih zajednica.

Stoga je stavio naglasak na suživot i vjersku toleranciju koji odlikuju Maroko, u skladu s Kraljevskim Dahirom iz 1984. kojim je Njegovo veličanstvo pokojni kralj Hasan II. dao status Katoličkoj Crkvi u Maroku, time označavajući kraljevskim pečatom volju da se institucionalizira mirni suživot između muslimana i katolika.

Na taj način, Maroko jamči slobodu vjeroispovijesti nemuslimanima, zabranjuje svako djelo koje šteti vjerskim objektima i spomenicima, kao i djela koja ometaju prakticiranje vjere, s ciljem očuvanja umjerenog religijskog okvira onakav kakav je poznat u Maroku i međunarodno priznat.

Papa u Maroku dolazi kao vjerski vođa, ali i kao državnik. Možete li nam reći koju važnost Maroku ima njegov posjet kao vjerskog vođe i koju kao državnika?

Geslo Papina posjeta Maroku je Sluga nade, te postavlja kao prioritet razvoj međureligijskog dijaloga i promicanju vrijednosti mira i tolerancije. Ovaj apostolski posjet također je usmjeren solidarnosti s migrantima sa čijim predstavnicima će se Papa susresti tijekom svog boravka.

Od 2013. Maroko je razvio migracijsku politiku s ljudskim licem koja promiče održivu integraciju migranata. Nacionalna strategija u području imigracije i azila, usvojena 2014. uspostavila je odgovarajući pravni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo upravljanje migracijskim tokovima u okviru poštivanja ljudskih prava i integracije imigranata. Od tada je regulirano oko 50 000 imigranata, uključujući 45 000 iz Subsahare i 5 000 Sirijaca.

Dakle, promicanje suživota između religija, promicanje migracije s ljudskim licem, i promicanje borbe protiv siromaštva i isključenosti u globaliziranom svijetu također su prioriteti politike Kraljevine.

Ta globalna pitanja koja se tiču čovječanstva i njegove budućnosti općenito, istovremeno spadaju pod vjeru i politiku, te o njima Kraljevina i Sveta Stolica imaju zajedničku viziju.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Željko Ivković
Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    7. kolovoz 2019.

    Papa Francesco, udienza generale in aula Paolo VI

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: