Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

19. siječanj 2019.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 2

Katolički tjednik br. 2

Sarajevo, 9. siječanj 2019.

Katolički tjednik

Mora li Crkva danas umrijeti?

Kako pomalo rezignirano pribilježi starozavjetni Propovjednik, sve ima svoje doba: „Vrijeme rađanja i vrijeme umiranja; vrijeme sađenja i vrijeme čupanja posađenog“ (3,2). Modernim bi se rječnikom reklo: sve ima svoj rok trajanja. On se kod prehrambenih proizvoda, navodno, određuje prema tome kada neki od istih artikala prvi pokaže znakove propadanja. Neovisno što će primjerice mlijeko u nekom pakiranju biti sasvim dobro, njegov rok trajanja određen je vremenom kada se prvi put pokazalo da se u nekom drugom, istom pakiranju počelo kvariti. Na sličan način i društvo – bez obzira što su ljudi zasebne jedinke koje imaju individualne odlike i odgovornosti – može očitovati znakove propadanja i odumiranja. No, budući da se čovječanstvo obnavlja novim pojedinačnim rođenjima, razvidno je da ne nestaje, nego društvena zajednica poprima drugačije oblike. U takvim okolnostima egzistira i Crkva Katolička koja također ima svoje nutarnje preobrazbe uvjetovane vanjskim čimbenicima. S obzirom da nije samo ljudska, nego i božanska ustanova, svako njezino umiranje ovome svijetu predstavlja zapravo rođenje za nove perspektive obnovljenih snaga.
 
Tu je činjenicu, na temelju iskustva krvavih progona Kristovih vjernika, afrički kršćanin Tertulijan (160. –240.) misaono uhvatio u rečenicu: „Koliko god ona bila profinjena, vaša okrutnost ničemu ne služi: naprotiv, našoj zajednici ona je poziv. Svakim zamahom vašeg srpa mi postajemo brojniji: krv je kršćana sjeme!“ (Apologeticum 50,13). Povijest je pak zabilježila koliko je prva Crkva morala „posijati“ toga sjemena da bi uzrasla u „golemo stablo“. Kršćane su različitim intenzitetom progonili rimski carevi: Neron (54. – 68.), Domicijan (81. – 96.), Trajan (98. – 117.), Marko Aurelije (161. – 180.), Septimije Sever (193. – 211.),„barbarin“ Maksimin Trački (235. – 238.), a progoni su doživjeli vrhunac za Decija (249. – 251.)koji je kršćane smatrao najvećim neprijateljima Carstva, te Valerijana (235. – 260.) i „splitskog“ Dioklecijana (284. – 305.)koji su jednostavno željeli uništiti kršćanstvo. U svemu tomu, istina, Kristova je lađa bila uvelike oštećena, ali ne i potopljena.
 
Nakon godina smrti Crkva je najprije 311. godine Galerijevim Ediktom o toleranciji dobila dašak slobode, da bi 313. sporazumom između Konstantina Velikog i Licinija (cara Istoka) poznatim kao Milanski edikt izišla iz katakomba. A kada je Teodozije Veliki (379. – 395.)godine380. kršćanstvo proglasio državnom religijom, nastupilo je posve novo doba. Uz ostalo, ono je dovelo do toga da je na području današnje Italije781.formirana prva samostalna Papinska, tj. Crkvena državaza pape Hadrijana I. (772. – 795.). Iz te će činjenice izrasti srednjevjekovne velebne crkvene građevine, ali također i nevolje koje će doći na naplatu s njemačkim redovnikom Martinom Lutherom (1483. – 1546.).
 
Obnovom koja je već bila započela s prosjačkim redovima poput franjevaca i dominikanaca (XIII. st.), a uslijedila isusovačkim odgovorom na Reformaciju (XVI. st.), Crkva je ušla u proces umiranja jednom načinu života kojemu će završne faze biti krvavi događaj Francuske revolucije 1789., a napose rušenje Papinske Države čije je snage 20. rujna 1870. vojno porazio Giuseppe Garibaldi označivši tako i kraj stvarne svjetovne moći Crkve. Plodovi toga, između ostaloga, zrcale se u činjenicama da su od tada nasljednici Sv. Petra u načelu bili „duhovne gromade“, a Crkva je doživjela i dva koncila u Vatikanu (Prvi 1869. i 1870.; Drugi 1962. – 1965.) koji su joj pomogli iskristalizirati pogled ad intra i ad extra.
 
Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju
 
Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik
PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    17. siječanj 2019.

    Papa Francesco: la politica per il bene comune

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: