Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

15. prosinac 2018.

Intervju

Vlč. dr. Šimo Maršić

Vlč. dr. Šimo Maršić

Sarajevo, 10. listopad 2018.

Vlč. dr. Šimo Maršić, ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II.

Nadam se da će plod Sinode biti vraćanje povjerenja između Crkve i mladih

U vrijeme održavanja redovite opće skupštine Biskupske sinode od 3. do 28. listopada, koja promišlja na temu: Mladi, vjera i razlučivanje zvanja, razgovarali smo s dr. vlč. Šimom Maršićem, ravnateljem Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. u Sarajevu.

Dr. Maršić je relativno čest gost u Katoličkom tjedniku, ponajviše kroz rubriku Glas mladih. Premda više nije u „cvatu mladosti“ jer je rođen 1. siječnja 1974. u Vidovicama, ipak još uvijek može stizati sve obveze kao profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, voditi Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. te svakodnevno osluškivati bilo mladih.

Poštovani, od 3. do 28. listopada u Rimu Crkva na 15. redovitoj općoj skupštini Biskupske sinode promišlja o mladima. U čemu se prvotno ogleda važnost toga događaja?

U uvodnim riječima dokumenta Instrumentum laboris o kojem članovi Sinodskih zasjedanja ovih dana razmišljaju nalazi se, po mojem mišljenju, odgovor na ovo pitanje. Tamo se jasno kaže da pastoral mladih nije izborna zadaća Crkve, nego integralni dio njezina poslanja i misije. I upravo se u tome ogleda važnost ove sinode. Pastoral mladih treba i mora biti sastavni dio sveukupnog pastorala. Kao što je Isus prišao učenicima na putu u Emaus (usp. Lk 24,13-35) i hodao zajedno s njima, tako je i Crkva pozvana pratiti mlade, bez iznimke, na putu radosti ljubavi. Kod nas prevladava sljedeća praksa: pastoralom mladih se bave kapelani ukoliko im župnici to odrede i dokle im to odrede ili neki župnici za koje se smatra da se vole time baviti. Mi bismo htjeli mlade u Crkvi – živu Crkvu, a u stvarnosti su rijetki oni koji žele raditi s mladima, kao i oni koji smatraju da je to važan sastavni dio pastorala. Oni župnici koji imaju dobro razvijen pastoral mladih u svojoj župnoj zajednici s vremenom postanu uvjereni i osvjedočeni zagovornici pastorala mladih kao sastavnog dijela župnog pastorala koji doprinosi pomlađivanju župne zajednice, rađanju duhovnih zvanja i aktivnom zauzimanju vjernika laika. Rijetko ovakvi primjeri privlače na aktivnije zauzimanje u pastoralu mladih, stoga se nadam da će ova sinoda biti poticaj stavljanja pastorala mladih u naše pastoralne prioritete.  

Što se zapravo može očekivati kao plod ovoga zajedničkoga razmišljanja članova Sinode o mladima?

Mislim da je cjelokupni proces već donio plod od najave ove sinode 6. listopada 2016., preko pripravnog dokumenta za Sinodu izdanog 13. siječnja 2017. koji je uključivao i odgovore biskupskih konferencija, pripremnih seminara u Barceloni i Rimu tijekom 2017. godine, on-line upitnika na koje su mladi odgovarali, predsinodalnog susreta mladih u Rimu ove godine, Instrumentuma laboris koji je nakon toga u svibnju objavljen i kojega trenutno razmatraju članovi Sinode u Rimu. U svemu ovome dogodila se i događa se povijesna zainteresiranost Crkve za mlade, slušanje mladih od strane odgovornih za pastoral, mladi nisu više kritizirani, nego se u njima gleda budućnost Crkve. Nadam se da će plod trenutnog promišljanja svih članova Sinode doprinijeti vraćanju povjerenja između Crkve i mladih, a što bi trebalo rezultirati zajedničkim konkretnim projektima u radu s mladima na svim razinama crkvenih struktura, pa i iskoraci u umrežavanju sa sličnim inicijativama civilnog društva kako se predlaže u završnom poglavlju Instrumentum laborisa.

Ovo je prvi put da Crkva u ovom obliku tematizira izazove s kojima se susreće mlad čovjek. Što ju je ponukalo na to? Koji su razlozi da je izabrana tema: Mladi, vjera i razlučivanje zvanja?

Puno pitanja u jednom pitanju. U pravu ste, ovo je prvi put da Crkva temu mladih na jednoj sinodi tematizira. Smatram da je puno razloga za to. Zasigurno je jedan od njih sve veća udaljenost mladih od Crkve, vjerojatno i nepovjerenje Crkve u mlade, njihove talente i sposobnosti. Možda i nepovjerenje mladih u autentičnost Crkve što bi bilo na tragu trenutno prisutnih skandala u Crkvi s obzirom na seksualna zlostavljanja maloljetnika koja su se događala od strane crkvenih službenika. Mladih nakon krizme više nema u Crkvi. I pastoralni djelatnici u pastoralu mladih moraju uistinu razvijati svoju kreativnost kako bi osmislili projekte s kojima će doći do mladih. To je pogotovo teško u razvijenim zemljama. Mladi imaju jako puno ponuda i često im naša ponuda nije zanimljiva. Kako učiniti našu ponudu zanimljivom mladima? Smatram da je upravo sličica koju je papa Franjo uzeo iz evanđelja, govoreći o ovoj sinodi, o Isusu koji prati učenike na putu u Emaus, zapravo onaj temeljni razlog za ovu sinodu. Crkva želi poput Isusa biti uz mlade, osluškivati ih, pitati ih, hrabriti ih, učiniti ih subjektom pastorala mladih, dati im povjerenje, dovesti ih do toga kako je govorio sveti papa Ivan Pavao II. da od svojega života naprave remek-djelo. Papa želi dati jedan zamah pastoralu mladih stavljajući ga kao jedan od prioriteta današnjeg trenutka. Sjećam se kada sam bio na molitvi pape Franje s mladima uoči Cvjetnice 2017. u crkvi Maria Maggiore u Rimu kada je rekao mladima da je ovo zapravo njihova sinoda. Ne Sinoda o mladima nego Sinoda mladih. Oni su u središtu pastoralnog promišljanja jedne sinode. Nisu na margini crkvenih događanja više. Instrumentum laboris je tako napravljen da uzima metodu pastoralnog razlučivanja. U prvom koraku se želi promotriti situaciju i osluhnuti tko su, gdje su i kako su mladi danas, zatim slijedi interpretacija onoga što smo vidjeli u svjetlu vjere i onda na kraju izbor određenih pastoralnih smjernica uvijek u otvorenosti poticajima Duha Svetoga bez predefiniranih rješenja i odgovora.

Priprava za skupštinu Sinode o mladima trajala je više od godinu dana. Međutim, mnogi su dojma da je među Hrvatima odrađena površno. Što Vi kažete?

U pravu ste da takav dojam postoji. Mislim da je taj dojam zapravo rezultat marginaliziranosti pastorala mladih u našoj Crkvi. Nije se o tome pisalo niti govorilo previše. Što ne znači da se nije radilo. Mogu reći da su odgovorni za rad s mladima dali svoj doprinos i u Hrvatskoj i u BiH. Hercegovačka Frama je organizirala u korizmi 2017. molitvu za uspjeh Sinode, Nacionalna konferencija o pastoralu mladih ove godine u Banjoj Luci imala je za temu Sinodu mladih, na susretu svećenika i redovnika hercegovačkih biskupija govorilo se ovoj temi, osobno sam u ime BK-a BiH bio na pripremnim konferencijama u Barceloni i Rimu. Naša predstavnica je bila na predsinodalnom susretu u Rimu i aktivno doprinijela radu. Upitnici su ispunjeni i poslani u Rim. Za primjere dobre prakse smo poslali rad Hercegovačke Frame, Salezijanskog oratorija i Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II.

U ime Biskupske konferencije BiH na skupštini Sinode sudjeluje pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, OFM. Jeste li Vi kao član Odbora za mlade BK-a BiH pri Vijeću za laike i kao ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. davali svoje prijedloge i općenito radne materijale koji će pomoći na predstavljanju situacije mladih u BiH?

Pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren pratio je sva događanja kod nas s obzirom na naš doprinos pripremnim radovima Sinode. Kao član Odbora za mlade BK-a BiH sam često s njim u kontaktu. Članovi Odbora za mlade BK-a BiH su ga o svim aktivnostima izvješćivali, a on je osobno predsjedao radom Nacionalne konferencije o pastoralu mladih u Banjoj Luci u travnju ove godine, te je na temelju svega toga pripremio svoj tekst za Sinodu uvažavajući sugestije odgovornih za rad s mladima. 


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    13. prosinac 2018.

    In Vaticano oggi da Papa Francesco i dirigenti e il personale di “Telepace"

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: