Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

12. prosinac 2018.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 39

Katolički tjednik br. 39

Sarajevo, 26. rujan 2018.

Katolički tjednik

Otac laži i sinovi neistine

U uljuđenom načinu komunikacije rijetko se može čuti kako netko za nekoga ili nekomu kaže da laže. Ako se činjenice ili nečije shvaćanje činjenica ne poklapaju s onime što netko drugi tvrdi ili spominje, onda mu se obično predbaci da „ne govori istinu“ ili da „nije tako“. Prvotni razlog tomu jest što izraz „laž“ ima težinu optužbe i nosi vulgaran prizvuk; a drugotni što se između nje i „neistine“ ne može povući znak jednakosti i uspostaviti apsolutno sinoniman odnos. Dok se laž u načelu vezuje uz klevetu i predstavlja teški grijeh, dotle neistina ne mora uopće ulaziti u područje negativnoga. Otac laži je, kako nas Biblija uči, đavao (usp. Iv 8,44) koji za cilj ima čovjeka upropastiti, dok s neistinom ne mora biti i često nije tako. Jer, primjerice, lovačke se priče – iako su satkane od mnogih neistinitih informacija – ne mogu nazvati lažima nego su tu da prikažu jedan segment duhovite interpretacije života te kao takve, uobičajeno, ne nanose štete nikomu. Upravo je to osnovna razdjelnica između laži i neistine.

Sveto pismo, na ovom tragu, obiluje prikazima borbe za istinu koja se usko veže uz pravednost i mir. Na suprotnoj strani laž je upretana u opis čovjekove propasti. Ilustrativno to pokazuje dijalog između proroka Miheja i, od vjere otpaloga, kralja Ahaba koji traži da mu ovaj otkrije istinu. Prorok prenosi Božje riječi i kaže: „Jahve upita: 'Tko će zavesti Ahaba da otiđe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reče ovo, drugi ono. Tada uđe jedan duh i stade pred Jahvu. 'Ja ću ga', reče, 'zavesti.' Jahve ga upita: 'Kako?' On odgovori: 'Izaći ću i bit ću lažljiv duh u ustima svih njegovih proroka.' Jahve reče: 'Ti ćeš ga zavesti. I uspjet ćeš. Idi i učini tako!'“ (1 Kr 22,20-22). Dakle, laž očito godi glavi oholoj, pa stoga i ima najviše uspjeha u upropaštavanju pojedinca.

No, neistina premda se određenim dijelom njezin sadržaj preklapa s laži, nije prvotno usmjerena ka istom cilju. Dobro je to pokazao vjerojatno najbolji suvremeni književnik Umberto Eco (1932. – 2016.) u svom predavanju prigodom početka ak. 1994./95. godine na Sveučilištu u Bologni, naslovljenom Moći neistine (otisnuto u knjizi O književnosti). Uz ostalo, naveo je kako Sv. Toma Akvinski kao najmoćnije između kraljevske vlasti, djelovanja vina, ženskih čari i moći istine, ističe upravo istinu „jer je ona kadra pokrenuti i spekulativni um“. Međutim, Eco onda ukazuje i na neistinu kao pokretačku snagu. Za ilustraciju, uz ostalo, uzima Pismo prezbitera Ivana koje je u drugoj polovici XII. stoljeća „stiglo“ na Zapad. Riječ je zapravo o krivotvorini koja upućuje da negdje daleko na Istoku, iza područje koje su zaposjeli i nastanjuju muslimani, postoji kršćansko kraljevstvo u kojemu vladaju Kristovi zakoni. Također, kaže se da je taj kralj-prezbiter izvanredno pobožan, bogat i moćan (72 kralja plaćaju mu danak). U njegovu kraljevstvu žive raznovrsni egzotični stvorovi kakve ljudi na Zapadu ne mogu ni pojmiti, a priroda je kao u zemaljskom raju. Štoviše, na jednom otoku Bog dva puta tjedno šalje manu koju narod skuplja i jede te uopće ne treba raditi. „Među nama nitko ne laže… Među nama nema preljubnika. Nikakav porok kod nas nema vlasti“, spominje „Prezbiter“ u svome „pismu“.

Ovo je pismo, kako konstatira književnik Umberto, bilo od presudnoga značaja za širenje kršćanstva na Istok. A da nije pobuđivalo samo maštu i pokretalo pustolove i zgubidane, svjedoče povijesni fakti da su s „prezbiterom Ivanom“ nastojali uspostaviti vezu, između ostalih, engleski kralj Henrik IV. (1367. – 1413.) i papa Eugen IV. (1431. – 1447.). Nastanak ove krivotvorine Eco je smjestio u pisarnicu rimsko-njemačkoga cara Fridrika I. Barbarosse (1155. – 1190.), opisavši to na majstorski način u svome romanu Baudolino. Pored ovoga, ovaj je suvremeni književnik uputio i na neistine o zemljinoj kugli, rozenkrojcerima, izgubljenim izraelskim plemenima, kamenu mudraca i slično.


Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    7. prosinac 2018.

    Papa Francesco visita a sorpresa la periferia sud di Roma

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: