Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

18. srpanj 2018.

Vijesti

Vatikan, 12. srpanj 2018.

PAPIN TWEET POVODOM SPOMENDANA SVETOG BENEDIKTA

„Europa ponovno otkriva nadu kad je ljudska osoba u srcu njezinih institucija. Sveti Benedikte, moli za nas“

U srijedu, 11. srpnja 2018., kada opća Crkva slavi svetog Benedikta iz Nursije, zaštitnika Europe i utemeljitelja benediktinaca, papa Franjo sa svojim pratiteljima na Twitteru podijelio kratko razmišljanje ističući da „Europa ponovno otkriva nadu kad je ljudska osoba u srcu njezinih institucija.“

U travnju ove godine Sveti Otac je, u prigodi 125. obljetnice ustanovljenja Benediktinske konfederacije, u audijenciju primio predstavnike raznih ogranaka i međunarodnih ustanova toga reda koji je utemeljio sveti Benedikt Nursijski.

Tom je prilikom podsjetio na riječi svetoga Grgura Velikoga o svetom Benediktu, kojega je nazvao sjajnom zvijezdom, te objasnio da je u njegovu vremenu, obilježenom velikom krizom vrijednostī i ustanovā, sveti Benedikt znao razlučiti bitno od sporednoga u duhovnom životu, stavljajući postojano u središte Gospodina. Pritom je poželio da i današnji benediktinci prakticiraju razlučivanje kako bi prepoznali što dolazi od Duha Svetoga, a što od duha svijeta ili duha sotone. To razlučivanje ne zahtijeva samo sposobnost prosuđivanja, nego je to dar koji valja tražiti od Duha Svetoga – kazao je među ostalim papa Franjo.

Sveti je Benedikt rođen 480. godine u Nursiji, a 497. povukao se u pećinu na litici u pustom kraju nedaleko od Subiaca, gdje je započeo svoj monaško-pustinjački život u pokori i askezi. Potom je napustio Subiaco te je 529. godine sa svojim prvim sljedbenicima u Campagni počeo graditi samostan Montecassino, koji će postati matična opatija novoga reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Benediktovo je životno djelo Pravilo monaha, prvi zakonik redovništva na Zapadu, u kojem objedinjuje rimsko pravno iskustvo stabiliteta i poslušnosti, kršćansku pobožnost i molitvu te organizacijsko-praktične ciljeve u obliku znanosti, umjetnosti i poljodjelstva.

Benediktovi su se sljedbenici, slijedeći osnovno načelo „Ora et labora et lege“ (Moli, radi, uči), posvetili skrovitu životu u šutnji, molitvi i manualnome radu, a kasnije su tome pridodali škole i intelektualni rad. Prvih su stoljeća kao misionari pokrštavali germanske i druge narode. Značajan je prinos benediktinaca europskoj kulturi u širenju pismenosti zahvaljujući osnivanju škola, kao i u širenju znanosti i književnosti prepisivanjem knjiga te dajući brojne pisce i znanstvenike. Tomu treba pridodati njihov prinos u razvoju poljodjelstva i obrtništva. Iz Benediktova reda nastale su reformirane grane kao što su cisterciti i trapisti. Prema predaji, ženski je red benediktinki osnovala Benediktova sestra sveta Skolastika. Danas u svijetu postoji približno po 300 muških i ženskih samostana. (kta/rv)

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    15. srpanj 2018.

    Giornate caraibiche della gioventù. Papa: l’amore non finisce mai

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: