Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

10. prosinac 2018.

Intervju

Dr. Alma Ljuca

Dr. Alma Ljuca

Sarajevo, 12. lipanj 2018.

Dr. Alma Ljuca, specijalist transfuziolog

Dobrovoljno, neplaćeno, anonimno darivanje krvi je najhumaniji čin i zavrjeđuje pozornost cijeloga društva

U povodu Svjetskog dana darivatelja krvi koji se obilježava 14. lipnja, o potrebi, važnosti i procesu darivanja krvi razgovarali smo s doktoricom Almom Ljucom.

Dr. Alma Ljuca radi na Odsjeku za pripremu komponenata iz krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Ona je jedna od liječnika angažiranih u složenom medicinskom procesu koji osigurava spašavanje mnogih života. Govoreći o značaju darivanja krvi, na početku našeg razgovora istaknula je kako se Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi obilježava kampanjom s temom Krv nas sve povezuje – darivanje krvi kao djelo solidarnosti, a ovogodišnje je geslo Budite tu za nekog drugog, darujte krv, podijelite život unesrećenima i teško bolesnima. „Cilj kampanje je istaknuti priče o ljudima čiji su životi spašeni darovanjem krvi, kao način poticanja redovitih davatelja krvi da nastave darivati i motivirati one koji nikada nisu darivali krv, posebno mladi ljudi“, naglasila je dr. Ljuca koja nam je potom dala stručan i širok uvid u medicinsku sliku, statistike, potrebe, važnosti i humanu dimenziju darivanja krvi.

Kakva je svijest i praksa kad je riječ o darivanju krvi danas u BiH?

U BiH je nizak postotak darivanja krvi, pa moramo svakodnevno raditi na podizanju svijesti građana o značaju darivanja krvi. Kod mladih je potrebno razvijati svijest o tome koliko znači jedna kap darovane krvi, te koliko je bitno da zdravstvene ustanove imaju dovoljne rezerve ovog važnog pokretača života. Postotak dobrovoljnog darivanja krvi u BiH kreće se oko 3 % dok je taj postotak u nekim zemljama razvijene Europe viši od 5 %. 

Kakva je općenita situacija sa zalihama krvi kad je riječ o količinama i krvnim grupama?

U Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH trenutno ima dovoljno zaliha krvi da se zbrinu pacijenti na redovitoj transfuzijskoj terapiji, ali i urgentni slučajevi.Međutim, u transfuziji postoje razdoblja kada je teže doći do davatelja, kao što je vrijeme godišnjih odmora, zimski i ljetni raspust, odnosno onda kada je promet intenziviran na cestama. Moramo imati odgovarajuće zalihe. Zbog samog vijeka trajanja krvi (trombociti svega pet dana, a eritrociti 35 dana) zalihe krvi se moraju stalno obnavljati. Krvna grupa koja je najmanje zastupljena u populaciji je AB Rh D negativna (svega 1 %) i B RhD negativna (4 %), tako da su i zalihe u odnosu na druge krvne grupe rjeđe. Krvna grupa najviše zastupljena na našim područjima je O RhD+ (38 %) i A RhD pozitivna (34 %), i samim tim najviše se i traži.

Kakve su statistike u svezi dnevno i godišnje dobivenih krvnih jedinica te broja darivatelja povremenih i redovitih?

Na godišnjoj razini prikupi se oko 14 935 jedinica krvi budući da se iz jedne jedinice krvi pripremaju i do tri komponente (eritrociti, trombociti, plazma), a za liječenje se proslijedi na godišnjoj razini oko 29 848 komponenata krvi. Na dnevnoj razini to je oko 60 jedinica krvi, odnosno do 180 komponenti. U prošloj godini prijavljeno je oko 19 000 davatelja, određeni postotak nije zadovoljio liječnički pregled zdravstvenim stanjem, pa je krv ukupno darivalo oko 14 900, s tim da je oko 6 000 onih koji su darovali prvi put.

Možete li nam pojasniti proces darivanja krvi i reći tko može dati krv i koliko često osoba može darivati krv?

Proces donacije krvi odvija se u nekoliko koraka. Prvi je registracija – računalno upisivanje podataka (ime, prezime, adresa, kontakt telefon).

Slijedi kratki pregled hemoglobina – određivanje razine hemoglobina iz jagodice četvrtog prsta bezbolnom metodom, a po potrebi orijentacijsko određivanje krvne grupe i Rh D statusa.

Treći korak je liječnički pregled – kratka medicinska anamneza o zdravstvenom stanju davatelja, terapiji ukoliko je koristi. Liječnik pregleda ispunjeni upitnik. Slijedi mjerenje pritiska, pulsa, kao i odabir kese za darivanje krvi.

Četvrti korak je donacija – dezinfekcija ubodnog polja materijalom koji je sterilan i za jednokratnu upotrebu. Venepunkcija (uvođenje igle u venu). Donacija traje između osam i 10 minuta, a potom se postavi zavoj na mjesto venepunkcije i slijedi kratki odmor nakon donacije. Zatim bude osvježenje uz zahvalni obrok (sok i keks) i preporuke o ponašanju nakon darivanja krvi.

Poslije donacije važno je: nastaviti uzimati tečnost; ne trenirati toga dana; ne umarati se previše; izbjegavati žurbu, dugo stajanje, pregrijane i zagušljive prostorije, podizanje tereta najmanje četiri sata poslije darivanja; ne konzumirati cigarete iduća dva sata; toga dana ne kretati se kao vozač na dug i naporan put, niti obavljati rizičan posao: penjanje, rad na skeli, ronjenje...

Darivatelj krvi može biti svaka zdrava, punoljetna osoba, starosti od 18 do 65 godina kod koje se liječničkim pregledom te provjerom razine hemoglobina utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primijenila. Muškarci mogu darivati punu krv svaka tri mjeseca (četiri puta godišnje), a žene svaka četiri mjeseca.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarala: Lidija Pavlović-Grgić
Katolički tjednik
PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    7. prosinac 2018.

    Papa Francesco visita a sorpresa la periferia sud di Roma

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: