Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

18. kolovoz 2018.

Intervju

Don Anton Šuljić

Don Anton Šuljić

Zagreb, 6. lipanj 2018.

Don Anton Šuljić, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti

Kršćanska sadašnjost slavi 50 godina kvaliteta

U povodu proslave 50. obljetnice djelovanja Kršćanske sadašnjosti razgovarali smo s don Antonom Šuljićem, pomoćnikom direktora te nakladne kuće koja već pola stoljeća ima veliki utjecaj u crkvenom i općenito javnom životu.

Don Anton Šuljić rođen je 1955. u Novalji na otoku Pagu. Nakon klasične gimnazije studirao je teologiju u Rijeci i Zagrebu, a poslije diplomiranja i svećeničkog ređenja 1981. posvetio se studiju njemačkog jezika i povijesti u Zadru. U tom je gradu predavao u sjemenišnoj klasičnoj gimnaziji, djelovao pastoralno i kao tajnik Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral te uređivao liturgijsko-pastoralni list Živo vrelo. Bio je angažiran i u Bogoslovnom sjemeništu u Rijeci kao vicerektor, predavač na Teologiji u Rijeci, urednik radio emisije Katolički vidici na Radio Rijeci, a kasnije i kao pokretač i urednik mjesečnika Krčke biskupije Kvarnerski vez. Od 1999. je ravnatelj Informativne katoličke agencije u Zagrebu, a od travnja 2002. i pročelnik Tiskovnoga ureda HBK-a. Od 1. rujna 2006. počeo je raditi u Kršćanskoj sadašnjosti gdje je danas pomoćnik direktora.

Poštovani don Antone, Kršćanska sadašnjost ove godine slavi svoj 50. rođendan. Možete li se ukratko osvrnuti na naglaske polustoljetnog djelovanja najvećeg crkvenog nakladnika u Hrvatskoj i približiti nam njegovu današnju sliku?

Mogu. I hvala Vam na zanimanju za našu obljetnicu i za naš rad. Naime, sad je već prošao točan datum 50. obljetnice utemeljenja Kršćanske sadašnjosti budući da je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper ustanovni dekret izdao 22. veljače 1968. Točan naziv ustanove je Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost. No, Kršćanska sadašnjost ima svoju pretpovijest i ona je vezana uz nekoliko važnih, tada mladih, teologa i jednu instituciju. Naime, tada je u Zagrebu živio i djelovao jedan od najvećih hrvatskih teologa u 20. st. kapucin dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić koji je bio i koncilski teolog, odnosno perit kardinala Šepera na zasjedanjima II. vatikanskog koncila (1962. – 1965.). Za vrijeme i neposredno nakon Koncila već u Rimu oformila se grupa silno nadarenih mladih svećenika-teologa među kojima su bili dr. Marijan Valković, dr. Anton Benvin, dr. Ante Kresina, dr. Aldo Starić, tada je franjevac dr. Bonaventura Duda bio već formirani bibličar, a kasnije će mu se pridružiti i njegov franjevački brat dr. Jerko Fućak. U tu grupu spadaju i povjesničar dr. Mile Bogović, kasniji biskup gospićko-senjski, kao i kasniji šibenski biskup dr. Srećko Badurina. U isto vrijeme, zbog zabrane komunističkih vlasti da napusti domovinu, u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu studij književnosti završio i doktorirao iz teologije mladi istarski teolog dr. Josip Turčinović. Važne inicijative u Zagrebu počinje pokretati fra Zorislav Lajoš. Pokreće se Glas koncila u kojem su radili Vladimir Pavlinić i don Živko Kustić. No spomenut ću još i činjenicu da se upravo u to vrijeme sa studija u Zagreb vratio i čuveni filozof dr. Vjekoslav Bajsić. Ta grupa teologa činit će kasnije onu jezgru Kršćanske sadašnjosti koja će značiti prekretnicu u novijoj povijesti naše Crkve, a usudio bih se reći i našeg naroda. Oni su se bili vezali uz tada jedinu postojeću instituciju na polju katoličkoga izdavaštva – Hrvatsko književno društvo Sv. Ćirila i Metoda, nekadašnje HKD Sv. Jeronima. Najprije su 1966. počeli objavljivati Sveske, teološki časopis koji je našim teolozima, svećenicima i vjernicima htio približiti zapadnu teološku misao za kojom smo, zbog tzv. „željezne zavjese“, jako zaostajali. Upravo se uz ime Svesci, kao dodatak, pojavljuje i ime Kršćanska sadašnjost. Tako je unutar spomenutoga društva objavljeno nekoliko brojeva Svezaka, a počeli su se objavljivati i dokumenti II. vatikanskog koncila, uglavnom kao sveščići i manje knjižice. Zanimljivo je spomenuti da je prvi glavni urednik Svezaka bio T. Šagi-Bunić, zamjenik je bio J. Turčinović, a u uredništvu su još bili V. Bajsić i, kao velika novost, mladi intelektualci laici kao što je bila Ljiljana Matković-Vlašić i likovni umjetnik Ante Starčević. To je već naznačivalo kojim će pravcem krenuti nova institucija – kršćansku misao i vjeru učiniti suvremenom, shvatljivom i prihvatljivom. A KS je osnovan zato što HKD Sv. Ćirila i Metoda više nije moglo pratiti rad, a vjerojatno ni ideje ni izdavačku vehemenciju tih agilnih teologa među kojima se osobito isticao duša i fac totum KS-a Josip Turčinović.

Kakvi su bili počeci, problemi i izazovi Kršćanske sadašnjosti koja je prve naslove objavila u 1968.? Kako je tadašnja javnost prihvatila jednu crkvenu nakladnu kuću?

Počeci su bili zanosni i gotovo čudesni. Događaji su pretjecali jedni druge. Pošlo se, naime, od činjenica koje i nisu mogle uroditi drukčijim plodom. Tim više što se radilo o nizu intelektualaca od kalibra. Može se slobodno reći da je bilo nekoliko važnih okolnosti koje su dovele do osnivanja, ali i do baš takvog razvoja KS-a. Prva okolnost jest svakako najveći crkveni događaju u 20. stoljeću – Drugi vatikanski koncil. KS-a bez Koncila vjerojatno ne bi bilo. Ili barem, ne bi ga bilo takvog kakvog poznajemo. On je bio nadahnuće, putokaz i program djelovanja KS-a. Duh Koncila karakterizirao je dijalog, suradnja sa svijetom, ekumenska raspoloživost, otvorenost nadahnućima Duha i osjetljivost za „radosti i nade, žalosti i tjeskobe“ suvremenog čovjeka. KS se u svome djelovanju dao u svim tim pravcima. Provođenje Koncila bila je najvažnija zadaća djelovanja KS-a. Posebice se to odnosilo na provođenje liturgijske reforme budući da se liturgija trebala odvijati na narodnom jeziku. Međutim, znakovito je da je prva knjiga novoutemeljene izdavačke kuće bila ekumenska knjiga Dinamika provizornog, utemeljitelja ekumenske zajednice iz Taizéa Rogera Schutza. Taj je novi duh suradnje među kršćanima KS provodio i svojim izdavaštvom, ali i organizirajući mnoge ekumenske susrete, prijateljska druženja i zajedničke poduhvate. Sljedeća okolnost je promijenjena paradigma odnosa prema društvu i društvenom kontekstu. Ne treba, naime, zaboraviti da su te kasne 1960-te bile godine velikih mijena. Podsjetit ću samo na neke činjenice: 1960. umire sada blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Prije i poslije toga, zbog njegove osude, izbacivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta sa Zagrebačkog sveučilišta (1952.), zatvaranja i ubojstva mnogih svećenika, progona Crkve gotovo u svim segmentima njezina djelovanja, bilo je došlo do silno napetih odnosa komunističkih vlasti i Crkve. Nakon smrti kardinala Stepinca dogodio se Koncil koji je otvarao put prema dijalogu, ma s kim se taj dijalog trebao voditi. Godine 1966. potpisan je poznati Protokol između Svete stolice i Jugoslavije, uspostavljeni su diplomatski odnosi, a sve je to omogućilo omekšivanje odnosa Crkve i tadašnjih vlasti. U Zagrebu se događa čudo – državna izdavačka kuća Stvarnost pokreće prevođenje Biblije, što će se dogoditi također 1968. (što znači da ove godine slavimo i 50. obljetnicu tzv. Zagrebačke Biblije). A na njezinu prevođenju i objavljivanju sudjeluju najeminentniji katolički teolozi bibličari i vodeći jezikoslovci i književnici. Osim toga to je vrijeme i velikih idejnih kretanja unutar studentske populacije (kod nas će se studentski pokret dogoditi nešto kasnije, 1971.), a intelektualna glad za knjigom i uopće za idejom je zaista ogromna. Sedamdesetih godina, ne treba zaboraviti, počinje i velika crkvena inicijativa proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata i velika masovna slavlja od Nina do Marije Bistrice. Eto, u tom vremenu počinje svoje djelovanje KS koja već u prvih 10-ak godina pokreće 20-ak svojih biblioteka te izdaje kapitalna djela kako iz područja teologije, tako isto i iz područja znanosti, kulture, objavljuje povijesna vrela, brojne časopise i monografije iz sakralne baštine. A kad je riječ o tome kako je javnost, posebice ona društvena, prihvatila pojavu KS-a, dovoljno je reći da je Marulićev trg 14 u Zagrebu postala referentna točka okupljanja intelektualaca raznih provenijencija. Suradnja s važnim znanstvenim i kulturnim institucijama kao što je Hrvatski državni arhiv, tadašnja JAZU, Filozofski fakultet, Matica hrvatska, Staroslavenski institut i druge – predstavljala je silnu novost. Izlaze kapitalna djela što sve ima odjeka u javnim medijima, pa i onima u službi tadašnjih komunističkih vlasti.

Koliko je djelovanje Kršćanske sadašnjosti i općenito nakladnika vjerske literature bilo značajno i potrebno prije 50 godina, a koliko je to u današnjem vremenu koje također nosi svoje breme?

Da bih odgovorio na ovo Vaše pitanje, možda je dovoljno reći kako je svojevremeno KS bila nazivana najvećom katoličkom izdavačkom kućom od Jadrana do Vladivostoka, što je svakako i bila s obzirom na položaj kršćana u komunističkim zemljama Istočnoga bloka. No ona je to bila i praktično jer je, primjerice, 1970-ih godina tiskala svoju najprodavaniju knjigu Ilustriranu Bibliju mladih na čak 12, uglavnom istočnoslavenskih jezika i dopremala ih u te zemlje. Vlakovi su išli i prema SSSR-u i prema Albaniji, da ne kažem da se IBM u KS-u tiskala i za susjede Slovence, Mađare, Srbe, Makedonce i druge. Od tih vremena pa do danas KS je oformila 40 biblioteka i još 11 nizova unutar tih biblioteka u kojima danas objavljuje oko 100 novih naslova godišnje, čemu valja pribrojiti i ponovljena izdanja. Teško je izbrojiti sve naslove, ali prema nekim grubim proračunima od početka do danas KS je izdala više od 6 000 naslova i još nekoliko tisuća periodičkih izdanja. Izdavačku i nakladničku djelatnost čine, rekao bih, četiri temeljna stupa: Biblija, crkveni dokumenti, liturgija i katehetski udžbenici. Tomu valja pribrojiti teološku literaturu, priručnike, duhovnu literaturu, kršćansku književnost, knjige za djecu, knjige ekumenske i međureligijske tematike, zatim crkvenu povijest i vrela, kao i sakralnu umjetnost i dakako multimediju. Od onog početnog i silno zanosnog vremena, kojeg će se sjetiti i mnogi vaši čitatelji, do danas su se dogodile velike promjene. Najprije svijet se mijenja. Dogodio se i taj strašni rat, pomrli su utemeljitelji, postoje granice novih država, smanjio se i broj katolika, pojavili su se i drugi izdavači vjerske knjige, u dijaspori druga i treća generacija ne pokazuje toliko zanimanja općenito za hrvatsku knjigu… Sve je to utjecalo i utječe na poslovanje. No, općenito bih rekao da, kada su pitanju ozbiljni naslovi, još uvijek naši čitatelji znaju procijeniti važnost i, premda su naklade sada manje, još se uvijek nabavlja takva seriozna i dobra kršćanska literatura.

Kršćanska sadašnjost kroz svojih, dakle, 40-ak biblioteka i periodičkih izdanja obuhvaća vrlo široko područje crkvenoga, znanstvenog i kulturnog djelovanja. Koji su kriteriji za odabir naslova za objavu i na što uredništvo i odgovorni pritom stavljaju naglasak?

Djelomično sam se toga dotaknuo u prošlom odgovoru, no ponovit ću: seriozna i utemeljena djela imaju apsolutni prioritet. Pritom prevodimo dokazane i značajne svjetske autore, ali dajemo prostor i vrlo široko ga otvaramo također i domaćim autorima. Moglo bi se reći da skoro pola-pola objavljujemo što strane što domaće autore. I to je veliki prinos KS-a, da je dala prostor hrvatskim teolozima i autorima. Nadalje, osluškujemo poticaje crkvenog učiteljstva, kao i one koji dolaze s „terena“, pa sve ono što je važno ili nužno također objavljujemo. Tu su zatim i naslovi koji pomiču saznanja na području teologije i srodnih disciplina, ali isto tako naslovi koji se tiču povijesti, navlastito povijesti naše Crkve, zatim kulture i općenito crkvene baštine. Danas se, međutim, otvaraju mnoga pitanja kojima se KS prije nije bavio. Naime, početnih 10-ak ili i više godina bilo je posvećeno tomu da se „uhvati ritam“ odnosno priključak s teološkom misli Zapada, budući da smo silno zaostajali zbog nemogućnosti unošenja i tiskanja te literature kod nas. Međutim, nakon Koncila nastale su brojne teologije, više od 20 novih teologija, od teologije rada, preko teologije religija, teologije oslobođenja pa sve do teologije naroda, tako da nastojimo donositi prinose s tog područja kao i sa svih onih područja koja se otvaraju. Zbog toga tijesno surađujemo s poznatim svjetskim katoličkim izdavačima. 


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarala: Lidija Pavlović-Grgić
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    8. kolovoz 2018.

    PAPA FRANCESCO UDIENZA GENERALE

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: