Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. travanj 2018.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 15

Katolički tjednik br. 15

Sarajevo, 10. travanj 2018.

Katolički tjednik

Hvala, al' nije praznik

Svaki je jezik, reći će jezikoslovci, živi organizam koji raste, mijenja se i u krajnjem slučaju umire s onima čiji je sastavni dio bitka. Tako bi se vjerojatno vrlo teško mogle sporazumjeti različite generacije istoga naroda koji obitava na istom prostoru. Primjerice, Povelju bana Kulina kao najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, napisan 29. kolovoza 1189., potrebno je danas prevoditi, jer nije na prvu posve razumljivo kad piše: „U ime Oca i S(i)na i s(ve)toga D(u)ha. Ja ban bos'nski Kulin prisezaju tebЪ kneže Krvašu i vsЪm građam Dubrovčam pravi prijatelj biti vam od selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm živ.“ Isto tako, razvidno je da su neke riječi, premda još uvijek u uporabi, imale drugačije konotacije i sadržaj u ne tako davno minulim vremenima te su, blago rečeno, „nezgrapne“ kada ih se sada koristi u istom kontekstu. Jedna od njih je i „praznik“. 

Oni koji su barem jednim dijelom bili dionici vremena između 1945. i 1990. prisjetit će se kako je vladajući komunistički aparat revno obilježavao „praznike“ – što na državnoj, a što na republičkoj razini. Tako su, između ostaloga, praznovani: Praznik rada (1. svibnja); Dan pobjede u Jugoslaviji (15. svibnja); Rođendan Maršala Tita – Dan mladosti (25. svibnja); Dan borca (4. srpnja); Dan Oktobarske revolucije (7. studenog); Dan Republike (29. studenog); Dan JNA (22. prosinca) te Dan ustanka u pojedinim republikama. Analizom sadržaja ovih praznika nalazimo danas kako je često bilo riječ zapravo o podržavanju kulta ličnosti „najmilijega vođe“ i(li) obilježavanju partizanskoga (ili četničkoga) pokolja nad nevinima kao u slučaju 27. srpnja – Dana ustanka naroda Hrvatske i BiH, kada su ustvari ubijeni drvarski župnik Waldemar Maksimilijan Nestor i skupina vjernika koji su se vraćali s hodočašća Sv. Ani u Kosovu, kraj Knina.

Iz svega rečenoga, može se dokučiti kako je ovu riječ, bez ikakvoga dodatka/pojašnjenja, neprimjereno upotrijebiti danas za označavanje nekog slavlja iz domena čovjekove vjere. Osim toga i etimologija „praznika“ upućuje na nešto „prazno“ – u prvom redu „slobodno od rada“, „nezaposleno“, „dokono“... A vjernička su slavlja nešto suprotno od toga – niti su „prazni“ (dovoljno je sjetiti se samo kako su „pune“ trpeze), a niti su „nezaposlena“, nego ispunjena vjerničkim sudjelovanjem u religijskim obredima i osobnom molitvom. Englezi za to imaju mnogo bolji izraz: „holiday“ – doslovce „sveti dan“ koji ukazuje na povezanost sa Svetim i posvećenje pojedinca koji taj dan svetkuje.

Katolička liturgika stoga ne poznaje „praznik“ nego „blagdan“. Zapravo, raščlambom važnosti pojedinih vjerničkih slavlja nalazimo kako postoje: svetkovine (najznačajniji dani od kojih je u središtu Uskrs, a na istoj razini obvezatnosti su i: Božić, Svi sveti, Velika Gospa i Tijelovo); zatim slijede blagdani te spomendani (koji mogu biti obvezatni i neobvezatni). No, najčešće se riječ „blagdan“ koristi kao sinonim i za svetkovine i za spomendane. Sadržajno gledano, i to je u svakom slučaju primjerenije nego „praznik“.


Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    20. travanj 2018.

    Papa Francesco Udienza ai monaci della Confederazione Benedettina

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: