Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

12. prosinac 2018.

Iz katoličkog tiska

Naša ognjišta br. 4

Naša ognjišta br. 4

Tomislavgrad, 29. ožujak 2018.

Naša ognjišta

Kristov Križ - cijena našeg spasenja (1)

(Dragocjen si, otkupljen si - raduj se! Aleluja!)

 Ono što za Pipa Joycea iz Australije bijaše krajnje naravno, drugima se vijest činila čudnom i neobičnom. Kada je jedna od njegovih zlatnih ribica imenom George oboljela od nekakva tumora, platio je skupi kirurški zahvat na ribici da bi je oslobodio opake izrasline. Mnogima bi to bilo glupost, ludost, jer u Australiji zlatna ribica ne stoji ni cijela tri dolara, a on je za operaciju morao ‘iskeširati’ kojih tristo dolara u specijalnoj klinici za oboljele kućne ljubimce i životinje. S tim je novcem mogao nahraniti i spasiti toliko djece u Africi. Ali za njegovu ribicu operacija bijaše spas. Nije mogla uzimati hranu, nije se osjećala u društvu drugih ribica normalno, s njihove strane doživljavala je ‘mobbing’. Operacija joj je spasila život. I mogla je normalno živjeti.

Ima li čovjek cijenu?

Koliko je vrijedan život zlatne ribice? Vlasniku mnogo. Bila je dio njegove obitelji. Mi, drugi, gledamo nato drukčijim očima. Reći ćemo, čemu toliko rasipništvo? Zlatna ribica nije vrijedna tih zahvata ni novaca. Ali, tko određuje cijenu ribice? Možda jedino ljubav koju njezin vlasnik gaji prema njoj.Protupitanje: Tko i što određuje cijenu, vrijednost čovjeka? Jesmo li neplativi ili naplativi? Ima li zapravo čovjek cijenu? Ekonomija ima drukčiju računicu. Ona računa s ljudskim vrijednostima, ali ne kako bismo mi to htjeli ili željeli. Koja od svjetskih računica zbilja zbori nešto o vrijednosti nas ljudi? Našoj istinskoj vrijednosti? Danas se govori o vrijednostima i vrjednotama. Sve se pretvorilo u tržište. Pojam ‘vrijednosti’ i ‘vrjednota’ pojavio se otkako imamo slobodno tržište, od vremena racionalizma i Kanta. U Bibliji nema pojma cijene i vrijednosti, nego imamo krjeposti, vrline, svetost. O tome se danas ne govori ili malo tko govori, pa i u Crkvi. Kada se procijeni vrijednost kemijskih sastojaka našega organizma, ugljika, kisika, vode – cijena je otprilike desetak dolara. Je li to naša istinska vrijednost? Ili pak naša ‘robna’ vrijednost? U našemu susjedstvu žena se može ‘kupiti’ za otprilike osamsto eura, u Africi možete posvojiti dijete za kojih dvadeset tisuća dolara. Je li vrijednost čovjeka u energetskoj vrijednosti njegovih mišića? U radnoj sposobnosti? Cijeni njegovih organa na tržištu? Što i koliko nudi životno osiguranje u slučaju smrti? Osiguravajuća su društva, ali i novčarske ustanove koje daju kredite krajnje oprezne kada je riječ o životnim osiguranjima ili kreditu. One računaju s godinom rođenja, starosnom dobi, izgledima za sretni ishod operacije, s godinama s kojima se može još računati. Isplati li se ili ne isplati neki zahvat, što se još od nas može očekivati glede starosne dobi? Ako si prevalio pedesetu, samo ti Bog može pomoći da dobiješ posao.

Suvremeno roblje

Nakon napada na njujorške Twin-Towers u rujnu 2001. osiguravajuća su društva procijenila vrijednost zaposlenika u kuhinji koji je nastradao u napadu na kojih dvjesto pedeset tisuća dolara, a vrijednost odštete za bankara koji je poginuo procijenjena je na 7,1 milijun dolara! Dakle, ni u smrti nismo jednaki. Barem ne prema tim računicama i vrijednosnim prosudbama.

Vrijednost čovjeka može biti krajnje različita. Amerikanci su raspisali više od dvadeset milijuna dolara za informacije gdje se krije Bin Laden. Na kraju su zaključili - glavu su mu procijenili na dvadeset pet milijuna dolara. Do danas je prijeporno komu će taj novac dopasti, a on je već godinama mrtav.

I nadalje postoje dobre prilike postati ‘milijunaš’. Znamo kolike je nagrade raspisala američka administracija za glave vođa Islamske države. Nižerangirani teroristi imaju svoju cijenu. Nisu, međutim, samo glave terorista skupe. Obitelji smrtno stradaloga vozača A-formule Ayrtona Senne Londonski Lloyd isplatio je policu osiguranja u iznosu od šesnaest i pol milijuna eura. Kako stvari stoje s osiguranjima, primjerice, američkih predsjednika? Kada je 2009. godine Obama posjetio njemački Dresden, osiguranje je iznosilo četrdeset milijuna eura. Dakle, nimalo jeftino. Mnogo su jeftinije glave vojnika i čuvara, onih u tjelesnoj gardi, ako im se što dogodi. Ti pak riskiraju svoje glave i živote za druge. Što je sa suvremenim robljem, i ovdje u Međugorju, gdje je nekima radni dan od šest ujutro pa do pola noći? Za mizernu, bijednu plaću, a radnice mogu biti sretne da su primljene na posao. Ponekada u nebo vapijući grijeh napose u odnosu na majke s malom djecom.

U sjevernome Sudanu cijena djevojčice od trinaest godina iznosi kojih pedeset eura! Koja ironija! Kako je u automobilskoj industriji, primjerice u Brazilu i Meksiku ili u Kini gdje se slažu, montiraju ‘smartphones’? Trump je dobio izbore upravo stoga što je obećao vratiti proizvodnju u Ameriku. Dokle seže granica prema dolje u procjeni vrijednosti pojedinoga ljudskog bića? Islamističkim samoubojicama ljudski život nema nikakve vrijednosti. Koliko djece umire od gladi, koliko ih je nasmrt pretučeno? Pi-tamo se, jesmo li zbilja vrjedniji od one zlatne ribice? Ako je odgovor ‘da’, pitamo se, zašto odgovor mora glasiti ‘da’? Zacijelo stoga što nas netko ljubi.

Otkupljeni smo Kristovom krvi

Vrijedni smo nekomu. Dragocjeni. Dragocjeni do te mjere da roditeljima primjerice ništa nije skupo, da ne prežu ni pred čim, samo da spase život djeteta ako je teško oboljelo. Novac u pravilu ne igra nikakvu ulogu. U tome smo slični Nebeskomu Ocu.Prema Svetome pismu za nas je plaćena velika otkupnina (usp. 1 Kor 7,23), ne u “srebru ni zlatu” (1 Pt 1,18), nego “dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane” (1 Pt 1,19). Dakle, ne kreditnom karticom, nego nečim najdragocjenijim što postoji, životom, krvlju Božjega Sina! To kudikamo nadmašuje sve ucjene koje otmičari uglednika, ‘kapitalaca’, traže za slobodu otete osobe. Otkupnina nekada seže i do pedeset milijuna eura, da bi je pustili na slobodu.

Za našega Boga ne postoji cijena da bi čovjeka otkupio, oslobodio iz vlasti Zla i Zloga. Naći ćemo to u Starome zavjetu, u Proroka Izaije (gl. 43), gdje nam sam Bog jamči da nas ljubi, da nas je stvorio, imenom pozvao, da smo njegova svojina. Vode nas ne će potopiti, vatra nam ne će nauditi, za nas je dao sve da bi nas spasio i otkupio, kao svoju otkupninu.

Piše: Fra Tomislav Pervan
Naša ognjišta

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    10. prosinac 2018.

    Papa Francesco Messa a Santa Marta

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: