Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

25. svibanj 2018.

Intervju

Mr. Suzana Borko

Mr. Suzana Borko

Zagreb, 27. veljača 2018.

Mr. Suzana Borko, zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa

Hrvatski episkopat duboko je svjestan svoje odgovornosti za budućnost Katoličke Crkve u BiH

Hrvatski Caritas već 12. godinu zaredom provodi korizmenu akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. O njezinim ciljevima i višegodišnjim plodovima razgovarali smo s mr. Suzanom Borko, zamjenicom ravnatelja Hrvatskog Caritasa, koja od početka vodi ovaj projekt.

Suzana Borko rođena je u Zagrebu 1974. Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove diplomirala je 1998. stekavši zvanje profesorice filozofije i religijske kulture. Akademski stupanj magistre znanosti iz filozofije (područje kršćanske etike) stekla je na istom fakultetu 2012. Tijekom cijelog studija radi za Jesuit Refugee Service u Zagrebu kao voditeljica, a kasnije i direktorica formacijskog tečaja za integraciju vjere i života u suradnji s Craighead Institutom iz Škotske. Po svršetku diplomskog studija počela je s radom u Catholic Relief Servicesu gdje je bila angažirana na projektu izgradnje i jačanja kapaciteta za Hrvatski Caritas, odakle je 1999. i formalno prešla na radno mjesto voditeljice Odjela za trajnu edukaciju i formaciju. Od 2006. do 2010. radila je i kao vanjska suradnica (predavač) na Akademiji Petar Zrinski u Zagrebu gdje je predavala primjenu etičkih načela u poduzetništvu, osnove komunikacije i vještine pregovaranja. Tijekom rada u Hrvatskom Caritasu specijalizirala se za trening trenera te se usavršavala u organizacijskom i upravljanju kriznim situacijama i sl. Kao predstavnica Hrvatskog Caritasa tijekom godina sudjelovala je u različitim radnim grupama Caritasa Europe, a organizirala je i prvi Forum za migracije Caritasa Europa. Govori engleski, talijanski i njemački jezik. Udana je i majka jedne kćeri. Trenutačno ju najviše okupira Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, projekt koji vodi od njegovih početaka, što je i bila središnja tema našega razgovora.

Odlukom biskupa HBK-a Hrvatski Caritas 12. put zaredom realizira Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini od 26. veljače do 4. ožujka. Općenito, kakav je to projekt i koji je njegov cilj?

Hrvatski Caritas temeljem odluke hrvatskih biskupa iz 2006. određen je za nositelja akcije Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Na redovitom godišnjem zasjedanju dviju biskupskih konferencija, hrvatske i bosanskohercegovačke, održanom 22. siječnja 2007., kad je raspravljano o akciji pomoći Katoličke Crkve u Hrvatskoj Katoličkoj Crkvi u BiH, dogovoreno je da se vrijeme između druge i treće korizmene nedjelje osmisli kao prostor za senzibilizaciju vjerničke i opće javnosti za razne aspekte života Crkve i posebice Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Svrha je ove akcije izraziti solidarnost i zajedništvo provodeći nacionalnu akciju prikupljanja konkretne pomoći, ali i senzibiliziranja javnosti u Hrvatskoj sa stanjem ljudi i Crkve u Bosni i Hercegovini. Tijekom svih ovih 12 godina nastojimo pokrenuti hrvatsku javnost da se potpunije i cjelovitije informira, ali i da osjeti želju za pomaganjem. U Tjednu solidarnosti biskupi, također, u svojim biskupijama mogu poticati svećenike, župnike i župljane da se zbližavaju, pobratimljuju sa župama u BiH, a u cilju povezivanja župa i župnih caritasa mogu se organizirati zajednička hodočašća, podržavati zajednički projekti, razmjenjivati iskustva, informacije, znanja, snažiti volonterstvo i sl. Tijekom proteklih godina organizirali smo razne tribine, molitvena događanja, stručne skupove, hodočašća i sl. Osim toga, redovito pozivamo one koji (pre)poznaju važnost ovog nastojanja da se ljudi osnaže u življenju na svojim stoljetnim ognjištima, da nam se osim po molitvama na ovu nakanu i sudjelovanja u središnjem misnom slavlju Treće korizmene nedjelje, priključe i svojim novčanim darovima.

Kakav je značaj Tjedna solidarnosti s obzirom da se tradicionalno provodi u korizmi, u kojoj se uz molitvu i pokoru posebna pozornost pridaje i djelima milosrđa?

Naši motiv i geslo od početka provođenja ove akcije su sljedeći: Činimo male stvari s velikom ljubavlju i posvjedočimo našoj braći i sestrama „Niste sami!“. To povlašteno vrijeme korizme poziva nas da se intenzivnije preispitujemo i odbacimo od sebe i sa sebe sve one viškove koja nas čine ovisnima o stvarima koje nam ne trebaju. Jednostavno, da više budemo ljudi za ljude. Korizma nas potiče da izađemo iz sebe, svojih komocija i da se osvrnemo na druge. One koji su nam blizu, ali i one koji su nam daleko. To nikada nije lak posao! Ostati i napredovati na tom putu, bez Božje milosti i ljudske pomoći nije moguće. Pozvani smo izgrađivati se gradeći zajedništvo. Zajedništvo je i dar Duha Svetoga, dakle, stvarnost koju smo kao vjernici pozvani ostvarivati, čuvati i njegovati. Tako se providnosno dogodilo da Treća korizmena nedjelja, od Bezimene za nas postane nedjelja konkretizacije duhovnih i tjelesnih djela milosrđa prema sestrinskoj Crkvi i narodu u Bosni i Hercegovini.

Koji su naglasci ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti?

Ove godine biskup Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa, u svom tradicionalnom obraćanju preko poslanice koju šaljemo u sve župe, podsjeća nas da produbljujemo razumijevanje i življenje zajedništva, od obitelji do prekograničnih djela konkretnih znakova ljubavi prema bližnjima; da se imamo hrabrosti suočiti s problemima i teškoćama svakodnevice – od usamljenih i napuštenih staraca po našim selima, do mladih koji odrastaju s izazovima dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, do pronalaženja posla i ostvarivanja pravedne plaće za izvršen rad itd. Kada se samo baci pogled na sve one probleme koje je samo spomenuo, jasno je da su potrebni čitavi timovi i vrlo konkretno osmišljene strategije, raspoloživost raznih resursa i dostupnost alata koji bi zaustavili porazne trendove iseljavanja, ukorjenjivanja nepravde i marginaliziranje pitanja onih koji su u manjini.

U BiH je mnogo nezaposlenih, obespravljenih, mladih koji nemaju mogućnost školovanja i zaposlenja… Komu je danas u BiH, prema iskustvu i podacima Caritasa, najpotrebnija pomoć?

Naši kolege u Caritasu Bosne i Hercegovine na nacionalnoj i biskupijskim razinama često ističu kako je gotovo polovina stanovništva na rubu ili ispod granice siromaštva. Siromaštvo nije samo biti gladan. U podijeljenom društvu, žednom i gladnom socijalne pravde i pravednosti, osobito nakon traumatičnih ratnih zbivanja, i dalje se primjenjuje politički i institucionalni sustav koji ne postiže značajnija poboljšanja na području društvenog razvoja i borbe protiv siromaštva. Štoviše, iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste uslijed vrlo teške unutarnje gospodarske situacije, potresa na globalnim financijski i ekonomskim tržištima, složenoj političkoj situaciji u zemlji i okruženju itd. Skupine koje su pri tome najugroženije su starije osobe, nezaposleni, oni koji žive dalje od gradskih središta, a zabrinjava i činjenica da je prosjek siromaštva i nezaposlenosti, posebno kod mladih i žena izrazito visok.

U poslanici prigodom Tjedna solidarnosti mons. Mrzljak osobito je ukazao na problem iseljavanja Hrvata iz BiH, ali i na potrebu solidariziranja s onima koji ostaju. Kojim je konkretnim projektima pomoći u tom smislu posvećena osobita pozornost?

U konkretiziranju načina pomoći kroz različite vidike ove akcije valja reći da se fokus ciljanih skupina tijekom godina mijenjao. I dalje kad god je to moguće financijski podržavamo projekte i programe iz područja obrazovanja, socijalne pomoći i razvoja obiteljskog poduzetništva. Osim toga, važno nam je i jačanje Caritasove mreže u Bosni i Hercegovini koju pomažemo i kroz potporu za tzv. strukturalne troškove.

Prošle godine financirali smo projekte Centra za život i obitelj u Banjoj Luci, kućne njege u Banjoj Luci, Sarajevu i Središnjoj Bosni, Dom za stare i iznemogle osobe s hospicijem u Čapljini, vrtić Sveti Josip Mostar, Centra za djecu i mlade i obitelj Spes u Mostaru, Rehabilitacijski centar Sveta Obitelj u Mostaru te izravnu pomoć za 41 korisnika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (medicinska pomagala, obnova stočnog fonda, obnova objekata, poljoprivredne sadnice i staklenici, pomoć u liječenju, pomoć u školarini). Sufinancirani su projektni troškovi za osoblje, komunalije, uredski i radionički materijal, troškovi goriva i održavanje voznog parka, tiskanice, honorari za suradnike na aktivnostima, humanitarna pomoć u hrani, ogrjevu i medicinskim pomagalima te školskom priboru.

Geslo ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti je Da ne ohladni ljubav mnogih (usp. Mt 24,12). Koliko su ljudi danas solidarni i spremni pomoći drugima?

Moram reći da je hrvatski narod još uvijek osjetljivi kada je riječ o prepoznavanju potreba i uključivanju u akcije usmjerene na pomoć potrebitima, bilo da se govori o nepredvidivim posljedicama prirodnih katastrofa, bilo o pomoći pojedincima ili narodima koji pate od najrazličitijih oblika siromaštva i socijalne isključenosti. Ono što je važno, a tomu nastojimo doprinijeti kroz ovu akcije, jest pronaći kanale informiranja, dati pravodobnu informaciju, osvijetliti problem sa svih strana, transparentno djelovati nastojeći utjecati na uklanjanje uzroka koji su doveli konkretne situacije i obavještavati javnost o postignutim rezultatima. Kada se svi ovi elementi poslože, uspjesi ne izostaju.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarala: Lidija Pavlović-Grgić
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    24. svibanj 2018.

    PAPA FRANCESCO A SANTA MARTA

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: