Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. listopad 2018.

Vijesti

"Živo vrelo"

Zagreb, 12. siječanj 2018.

NOVI BROJ „ŽIVOGA VRELA"

Na temu „Slavlje svagdana"

Prvi ovogodišnji broj liturgijsko-pastoralnog lista „Živo vrelo" u izdanju Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral Hrvatske biskupske konferencije kojemu je 2018. i 35. godište izlaženja, za razdoblje od 14. siječnja do 17. veljače kao temu ima „Slavlje svagdana".

U uvodniku urednik Ante Crnčević postavlja pitanje „Umije li kršćanin danas živjeti blagdan i njegovati njegovu povezanost sa cjelokupnošću svoga vremena, sa svagdanom, za zbiljom života, ili blagdan postaje izoliranim trenutkom i isječkom vremena kamo se čovjek pokušava skriti od tegobnosti vremena, od susreta, od ljudi i od svojih briga?".

Crnčević ističe kako „kršćanski kalendar počiva na nedjelji, Danu Gospodnjem, danu u kojemu susrećemo Gospodina 'pod prilikom vremena', Gospodina koji je sišao u vrijeme i postao dionikom naše smrtnosti. Tjedni ritam slavljenja Kristova otajstva, zahvaćajući svagdane i povezujući ih s nedjeljom, Danom Gospodnjim, postaje lijek protiv kušnje da u nametnutome ritmu rada svagdani budu gledani kao dani robovanja, a blagdani (nedjelje) kao dani življeni u potpunoj oslobođenosti i ispražnjenosti. Svi dani imaju ishodiše u nedjelji; u liturgiji ih brojimo od nedjelje (feria secunda, tertia, quarta) i svi vode k Danu Gospodnjem. Zato liturgijska slavlja svagdana ne posvećuju tek isječke vremena, nego oslonjenošću na blagdansko i eklezijalno iskustvo nedjelje daju živjeti neprekinuto jedinstvo vremena u njegovoj darovanosti, svetosti i otkupljenosti".

Na uvodnik se Crnčević nadovezuje i u tematskom tekstu „Sveto vrijeme svagdana. Od izvornosti nedjelje do tjednoga ritma slavlja". Uvodno autor ističe kako „umijeće slavljenja počiva na umijeću ophođenja s vremenom. Nije dostatno reći da slavlju treba dati vremena. Važno je ne zaboraviti da slavlje preobražava vrijeme i gradi nov odnos prema njemu, a s njime i prema životu samom. U slavlju se vrijeme ne mjeri; ono tek tu zadobiva svoju pravu vrijednost, neprocjenjivost. Živeći blagdanski (nedjeljni) ritam, svekoliko vrijeme biva preobraženo". Nadalje podsjeća kako je „za kršćanina svaki dan sveti dan, jer u svakome danu i u svakome trenutku može susresti Boga i njegov dar spasenja. Kršćanski kalendarski ritam stoga 'skandira' događajnost dara spasenja u vremenu, stupnjevajući njegovo slavljenje i dajući svakomu danu vrijednost neponovljivoga. To ne znači da je svekoliko vrijeme blagdansko. Spasenje se živi i u 'običnosti', u svagdašnjosti, i upravo je to novost Kristova dara".

U drugom tematskom tekstu „Svagdan – zanemarena kategorija življenja. Primjer odnosa euharistije i blagovanja" Ivan Šaško polazi od teze „da se suvremeno zapadno društvo ne uspijeva nositi sa svagdanom, življenjem redovitosti, jer je zanemarilo odnos prema blagdanu, prema slavljenju blagdana", te nastavlja da se s pravom može reći „da smo izgubili svagdanjost, da društvo obilježeno potrošačkom ideologijom parazitira na toj činjenici, neprestano stvarajući 'trenutke' i 'događaje (events)', živeći ih ne kao dogođenost, nego kao događajnost (happening), pokušavajući ih protegnuti na svagdanjost. To se tiče i života Crkve te je važno – ističući kršćansku kulturu blagdana – ne zanemariti kulturu svagdana. To se može dogoditi, ako slavlje blagdana gradimo na pristupu koji je tipičan za pojave nazvane 'event'. Liturgija nam pomaže u svagdanu razmatrati blagdan i od njega živjeti".

Govoreći pak o poveznici euharistije i življenja svagdanjega, autor podsjeća kako „iz naravi slavlja proizlazi da svagdanji život čovjeka teži prema euharistiji, a jednako tako vrijedi da nas euharistija ponovno vodi u preobraženu svagdanjost".

Zato je važan svagdan. Ako je banalan, osrednji, siromašan odnosima, ne pomaže otkriti smisao euharistije. Ako netko kaže – a najčešće se to pripisuje mladima – da ne može sudjelovati nedjeljom u euharistijskome slavlju, a može u nekim drugim aktivnostima, onda to zacijelo ne ovisi izravno o samome, manje ili više preinačenome slavlju, nego o svagdanjosti koja prethodi slavlju ili dolazi nakon njega. Neće se pogriješiti ako se slijedi pravilo: Za dobro blagdansko slavlje potrebno je življenje (i katehiziranje) svagdanjosti. Radi se o međuodnosu koji stane u pitanje što je zapravo život ili, bolje, življenje, zaključuje Šaško.

Rubrika „Otajstvo i zbilja" donosi homiletska razmišljanja uz nedjeljna čitanja. Uz drugu nedjelju kroz godinu Darko Tepert potpisuje razmišljanje naslovljeno „Dođite i vidjet ćete", a uz treću nedjelju Domagoj Runje „Učenici i Isusova mreža". Ante Vučković razmišlja uz četvrtu nedjelju tekstom „Početak u Kafarnaumu". Uz petu nedjelju Ivan Šaško potpisuje razmišljanje „Životno tkanje", a u šestu nedjelju Ivica Raguž „Isus Krist, naš liječnik".

Rubrika „pisma čitatelja" odgovara na pitanje o izboru predslovlja i euharistijskih molitava. (kta/ika)

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    18. listopad 2018.

    Papa Francesco Messa a santa Marta

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: