Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

20. studeni 2017.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 45

Katolički tjednik br. 45

Sarajevo, 8. studeni 2017.

Katolički tjednik

Radikalni dekreti

Mnogo bi toga u ljudskom postojanju bilo jednostavnije i lakše da se bitne stvari i dvojbe mogu riješiti dekretom. Tako bi, recimo, roditelji, umjesto što svakodnevno objašnjavaju svojoj djeci i poučavaju ih kako valja usvojiti ispravnu ljestvicu vrijednosti koja će im pomoći da izrastu u što čestitije ljude, jednostavno napisali dekret u kojemu bi to nabrojali te prestali brinuti o temi odgoja. Sustav nagrada i kazni bio bi potpuno nepotreban te bi onda ostalo više vremena za neke druge stvari. Na istom bi se tragu, primjerice, preodgajali maloljetni delikventi ili punoljetni prijestupnici zakona koji u svom odrastanju nisu bili zahvaćeni „odgojnim dekretom“ te bi im se novom odredbom ukazalo na nužnost popravka i zahtjev da budu „dobri ljudi“. Prema identičnom scenariju rješavale bi se nedoumice o pitanjima što je ispravno, a što pogrješno djelovanje pojedinca i društvene zajednice u kojoj bi, očito, trebalo postojati neko „vijeće za dekrete“ i njegovi „savjetnici“. Međutim, život je, kako iskustvo uči, puno kompliciraniji i čovjek u svojoj slobodnoj volji može izabrati zlo te ga, pod određenim okolnostima, čak smatrati dobrim, pristajući uz njega svim svojim bićem. Stoga je u svijetu od njegova postanka prisutna trajna borba između dobra i zla, u kojoj čovječanstvo radi svoje budućnosti mora puno više uložiti napora, nego što to mogu donijeti dekreti. Aktualni problem terorizma svjedoči upravo o tomu.
 
Pozadina ovoga sveprisutnoga svjetskog problema slojevita je i zamršena. U načelu, različitim omjerom, zahvaća sve segmente ljudskoga postojanja i ne ograničava se samo na jedan prostor i determinirano vrijeme. Svoj doprinos joj daju široke društvene mase, a pokreću je različiti interesi. Sami izvršitelji zlodjela kao isturena oštrica terorističke mreže, najčešće su izmanipulirani pojedinci koji su uvjereni da njihov čin doprinosi boljitku svijeta i svjetskom poretku na način kako ga oni zamišljaju. Zbog toga je zapravo ključ problema u ideologiji koja predstavlja misaono ishodište, ali i temelj praktičnoga djelovanja. Ona je „kraljica u tamnoj rupi“ koju čuva podanička vojska spremna usmrtiti tisuće neistomišljenika, ali i vlastiti život položiti za njenu obranu. Stoga je jasno kako bez poraza ideologije nema ni potpunoga trijumfa nad zločincima koji s njezinim imenom, u srcu i na čelu, poduzimaju akcije. 
 
Iako je u povijesti čovječanstva bilo, i još uvijek postoji, raznoraznih misaonih koncepata na kojima se nadahnjuje terorizam, danas je razvidno kako rigidna interpretacija islama zauzima primat u ovom problemu. Tako su neke od najpoznatijih terorističkih organizacija: Al-Kaida, Al-Shabaab, Ansar al-Islam, Ansar Dine, Abu Sajaf, Boko Haram, Oružana islamska skupina Alžira, Islamska armija, Talibani, Egipatski islamski džihad, Džaiš-e-Mohamed, Džema islamija, Indijski mudžahedini, Hamas, Kavkaški emirat, Islamski džihadski pokret, Lakšar-e-Taiba, Harkat-ul-džihad al-islami, Harkat-ul-mudžahidin, Islamska država Iraka i Levanta ili jednostavno Islamska država te mnoge druge.
 
Gledano samo prema broju i imenu, odviše ih je da bi se moglo lakonski konstatirati kako oni „nemaju veze s islamom“. Premda ne postoji vrhovna instanca koja bi mogla donijeti pravorijek tko i pod kojim uvjetima može koristiti prefiks „islamski“ i „islam“, razvidno je kako se teroristi nadahnjuju na muslimanskoj svetoj knjizi Kur'anu te si daju za pravo ubrajati se među autentične muslimane. Poglavito što oni u svojim programima, simbolima i govorima, obilato navode kuranske citate i hadise („ono što je poslanik Muhamed, rekao, uradio ili vidio da netko nešto čini, pa svojom šutnjom to odobrio i dotičnog ne opomenuo“) te dosljedno izvršavaju obveze obavljanja muslimanske molitve. 

Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    17. studeni 2017.

    Il Papa: pensare alla morte come all’incontro con Dio

Sljedeca
 
Nedjelja - Portal Katoličkog tjednika

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: