Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

17. prosinac 2017.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 40

Katolički tjednik br. 40

Sarajevo, 5. listopad 2017.

Katolički tjednik

Rađateljka

U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini kolektivna misao kontaminirana je raznoraznim podjelama koje kod pojedinca proizvode takvo stanje svijesti da najprije uočava ono što ljude dijeli, a ne ono što imaju zajedničko. Iz te perspektive gotovo sve se još uvijek vrjednuje prema načelu „naši“ i „vaši“, pa tako pojedini političari kažu ili se ponašaju kao da nije moguća ni jedinstvena prognoza vremena. Međutim, ne umanjujući objektivne različitosti nacionalnoga, religijskog i kulturološkog predznaka, te nevolje uzrokovane selektivnom pravdom gdje uvijek stradavaju oni koji su u manjini, razvidno je kako ovdašnji čovjek dijeli svakodnevicu u mnogo većem obimu, nego se to prikazuje. Ne navodeći općepoznate (banalne) činjenice kao što su jednaka potreba za hranom, vodom, odjećom… krovom nad glavom te plaćanje režija, valja ukazati na pošast koja u približno istom omjeru pogađa sve narode ove države, a to je negativan prirodni priraštaj. Prema statističkim podatcima Bosna i Hercegovina polako postaje zemlja staraca, i to iz dva razloga: zbog nerađanja i zbog odlaska mladih. Gledajući to u kontekstu cjelokupne zapadne civilizacije, nije nerealno kazati da će budućnost donijeti novo zanimanje koje će biti lišeno humanosti i ljubavi, a možemo ga nazvati – rađateljka, odnosno proizvođačica pomlatka. 

Promatrajući tu sferu življenja, mnogi će konstatirati kako je to vrijeme već došlo kroz pojam surogat-majke čije „usluge“ koriste bogataši. Međutim, rađateljka kao takva još uvijek nije našla poziciju u društvenom poretku niti opravdanje u moralnom sustavu. Surogat-majčinstvo se odvija u granicama „tabua“ i nije dostupno širim slojevima. No, s obzirom da se svijet prilagođava „zakonima tržišta“ i da mnoge zemlje već vape za radnom snagom, očito je kako se na polju „ljudskih resursa“ mora riješiti pitanje kvantitete, a posljedično i kvalitete. To je moguće na tri načina: osnaživanjem uloge obitelji u društvu i demografskom obnovom poticanjem majčinstva; uvozom radne snage iz mnogoljudnih zemalja poput Kine i Indije, odnosno Afrike i Azije; te kreiranjem novog „radnog mjesta“: rađateljke.    

Iako slika još uvijek nije apokaliptična, podatci koje objelodanjuje Agencija za statistiku BiH, pokazuju kako se ova zemlja već sada suočava s ovim problemom. Iz godine u godinu vidljiv je negativan prirodni priraštaj koji je poprimio razmjere alarmantnoga. Prema nedavno objavljenim statikama ove Agencije, u Bosni i Hercegovini je tijekom prvih šest mjeseci 2017. zabilježeno 13 374 živorođene djece, a umrlo je 18 798 osoba te prirodni priraštaj iznosi: -5 424. Dodamo li tomu brojku od -28 349 kroz proteklih pet godina (2016.: -6 254; 2015.: -8 164; 2014. -5 577; 2013. -4 734; 2012.: -3 620)dolazimo do podatka kako je u ovom kratkom vremenskom razdoblju BiH „prirodnim putem“ ostala bez cijeloga jednog grada od 33 773 duša. Uz razvidno odseljavanje u zemlje Zapada, ovo će se vrlo brzo osjetiti na svim razinama života…

Zanimljiv fiktivni prikaz ove tematike, ponudio je postapokaliptični film Mad Max: Fury Road Pobješnjeli Max: Divlja cesta (15. 5. 2015.), četvrto ostvarenje ove franšize započete još 1979. Prateći pustolovine nekadašnjeg policajca Maxa Rockatanskog (kojega ovaj put utjelovljuje Tom Hardy), u Australiji budućnosti koja je doživjela društvenu propast tijekom rata i obilježena je kritičnim nedostatkom resursa, redatelj George Miller kao najveće blago predočava vodu i pet žena koje rađaju potomstvo. Nakon što mu Charlize Theron kao Imperator Furiosa, otme rađateljke kako bi ih spasila od tiranina, vođa bande koja „žari i pali“ tom budućnošću, nazvan Besmrtni Džo, kreće u potjeru za njom sa stotinama najčudnijih vozila. „Hoću da mi se vrati moje vlasništvo“, govori šef bande, koji žudi za zdravim potomstvom, a ove žene su zdravi materijal u tom otrovanom svijetu. Kad budu svjesne i to izraze – da one „nisu stvari“, počinje obrat kojemu doprinosi i glavni lik Max.

Premda je život puno više od filmskog prikaza, poglavito onoga koji spada u domenu znanstveno-fantastičnoga, iščitavajući znakove vremena, ipak je moguće pretpostaviti kako ta budućnost donosi mnogo toga što je danas „nepojmljivo“. Ako se nastavi propagirati homoseksualizam i gender ideologija, sloboda bez ikakve odgovornosti i seksualna razuzdanost te obiteljski život kao besmislica i djeca kao teret, onda je sasvim realno da neke buduće „besmrtne“ vođe zaposle stotine žena kao mašina za rađanje. I kao što danas idu na posao u školu ili neku tvrtku te imaju zanimanje političarke, novinarke, profesorice... tako će ići u rađaonice i imati zanimanje rađateljke. Stoga valja podcrtati da je na sadašnjim generacijama odgovornost kakva će ta budućnost izgledati: hoće li fikcija postati stvarnost; hoće li svijet poznavati majku...


Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    13. prosinac 2017.

    La domenica di riposo è per vivere da figli e non da schiavi

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: