Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

20. kolovoz 2017.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 30

Katolički tjednik br. 30

Sarajevo, 26. srpanj 2017.

Katolički tjednik

Hrvatska šutnja

Nijedan narod nije nestao s lica zemlje zbog toga što ga je neka izvanjska sila pokorila, nego zato što je on, unutar svoga bića, sve pripremio da ga netko ili nešto izvan može uništiti. Korijen te „pripreme“ nalazi se u području morala i vjere – kao njegova ishodišta, a središnji dio u unutarnacionalnom razdoru. Posvađanosti, podjele i nebriga jednih za druge, proizvode svojevrsnu „zavjeru šutnje“ koja rađa prividom kako je sve normalno… A zapravo nije. Kao što u nekoj obitelji nije najgora stvar svađa nego prekid komunikacije koji poslije nastane, tako je i u nacionalnom biću šutnja znak koliko neke temeljne stvari ne funkcioniraju. U tom smislu možemo kazati kako je bolje i svađati se, a razgovarati, nego šutjeti i čuvati „mir u kući“. Na kolektivnom nivou poglavito se ne smije šutjeti kada se jednom dijelu naroda – i to onomu koji je u lošijem položaju – nanosi teška nepravda, a sve s ciljem da on nestane. O čemu je riječ nerijetko se vidi na primjerima onih Hrvata koji žive kao manjina u većinskom bošnjačkom i(li) srpskom okruženju.

U zemlji apsurda kakva je Bosna i Hercegovina, jedan od najvećih apsurda jest da najviše šute upravo oni koji bivaju najviše udarani. Šute Hrvati u Posavini. Šute Hrvati u banjolučkoj regiji. Šute Hrvati u Središnjoj Bosni... a što tek reći za Hrvate u Sarajevu ili Istočnoj Bosni? No, šute zato što možda razaznaju kako im je „bolje šutjeti“. Bič selektivne pravde dominantnih i onako ih svako malo dokači, pa im pod krinkom zakona, već godinama bivaju uskraćena neka od osnovnih ljudskih prava, najčešće na način da se od njih u nekim procesima traži ono što se ni od koga drugog ne traži. Međutim, što je s onima koji su u većini; koji su u poziciji sami kreirati zakon i koji na sličan način imaju svoju „selektivnu pravdu“; koji imaju cijelu državu?... 

Da je „zavjera šutnje“ prisutna među Hrvatima zorno pokazuje – naizgled možda tako nevažan – primjer izgorjele garaže, 19. srpnja 2017., u selu Tršće kod Kaknja, ispred koje je dva dana prije slavljena sveta misa. S obzirom ne velike ljetne vrućine, logika kaže kako ne bi bilo čudno da je požar nastao bez (zlo)djelovanja čovjeka. No, cjelokupni kontekst nalaže da se to pomno ispita i u javnosti prezentiraju činjenice. Poglavito jer je riječ o malobrojnoj katoličkoj povratničkoj zajednici od tek pet kućanstava koji žive u većinski bošnjačkom mjestu. A Hrvati ne smiju šutjeti i stoga što o ovomu neće progovoriti dominantni mediji u rukama Bošnjaka (i dakako Srba) te što će policija iskoristiti jednu od mnogobrojnih floskula u prezentiranju istrage, a svodi se na ono poznato: „Pojeo vuk magarca“.

Kako bi jasnija bila narav rečenoga, valja uputiti da se – kako je to davno definirao Aristotel – stvari mogu spoznati jedino u relacijama te onda ovaj slučaj staviti u kontekst postojanja nekog drugog naroda u BiH. Primjerice, da se – ne daj Bože – u mjestu Višići, u općini Čapljina (iako je ono puno veće od spomenutoga sela kod Kaknja, ali se omjeri postotaka stanovništva mogu dovesti u sličnost) zapalila garaža ispred koje su dan-dva prije vjernici muslimani klanjali namaz. Prvo bi oni sami zatražili temeljitu istragu te bi potom barem tri novinarske ekipe izvještavale s lica mjesta, jer se sjećaju da su ti ljudi u prošlosti doživjeli različita zla od svojih „većinskih“ komšija. Policija u čijem su sastavu uglavnom Hrvati, izišla bi na lice mjesta te postupila kako to i inače čini. U prvi bi mah, vjerojatno kao i njihove kolege u Kaknju, iščitali uobičajene banalne zapisnike, ali kada bi njihovi nadređeni bili – putem političkih ingerencija – s „vrha“ pritisnuti uza zid, sve bi poprimilo drugačije konotacije. Očevid bi bio temeljito urađen, napravljene analize i doneseni adekvatni zaključci na osnovu činjenica. Cjelokupan slučaj bio bi rasvijetljen do u detalje: neovisno je li uzor požara nepažnja ili je namjerno podmetnut.


Cijeli uvodnik pročitajte 
u tiskanom izdanju Katoličkog tjednika

Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    9. kolovoz 2017.

    Papa: Nigeria e Centrafrica, basta violenze contro cristiani

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: