Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

22. studeni 2017.

Izdvajamo

Banja Luka, 13. srpanj 2017.

Započelo 70. redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH

U zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 13. srpnja 2017. započelo je 70. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH osim biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića koji je poslao svog delegata jer se trenutno nalazi u Rimu.

Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju poruku.

Na zasjedanju također sudjeluju: delegat Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Nikola Kekić, vladika križevački, zatim predsjednik Međunarodne biskupske konferencije mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski, te delegat Slovenske biskupske konferencije (SBK) mons. Anton Jamnik, pomoćni biskup ljubljanski.

Pozdrav i dobrodošlicu svima uputio je biskup domaćin mons. Franjo Komarica te „već sada zahvalio svima kojima će biti moguće ostati i u subotu, 15. srpnja na liturgijskom slavlju, na blagdan sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja i nebeskog Zaštitnika moje katedrale i biskupije“. „Zajedno ćemo zahvaljivati Bogu za dar vjere i vjernosti Kristu njegovih vjernika, redovnica i svećenika u ovoj biskupiji, te moliti Božju zaštitu, pomoć i utjehu za budućnost ove biskupijske zajednice“, kazao je biskup Komarica te podsjetio na nekoliko najznačajnijih događanja u Banjolučkoj biskupiji posljednjih mjeseci. „Početkom siječnja ove godine pohodila nas je crkvena delegacija iz Južne Koreje, na čelu s nadbiskupom Seoula i apostolskim upraviteljem teško uništene biskupije Pyongyang u Sj. Koreji, kardinalom Andrijom YeomSoo-jungom. Na njegov prijedlog uspostavili smo i službeno svakodnevnu molitvenu povezanost jednih za druge članova naših mjesnih Crkava. Početkom svibnja 2017. nas je pohodio iz Vatikana kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog vijeća 'Justitia et pax', a sada predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice“, kazao je biskup Komarica podsjećajući da je tom prigodom održano zajedničko zasjedanje članova Komisija „Justitia et pax“ BK BiH, HBK i SBK u kojoj je istaknuta „gorka i dramatična činjenica da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio Katoličke Crkve na cijelom europskom kontinentu“.

„Održan je ovdje u Banjoj Luci i Sabor hrvatskih prognaničkih udruga s područja Sjeverozapadne i Sjeverne Bosne, s kojega je poslana Vladi RH Promemorija sa 17 zaključaka o otvorenim pitanjima, aktualnim problemima i inicijativama prognanika. Osnovan je nakon toga u Zagrebu i Savez tih udruga. Nažalost, vidnog nekog pomaka na bolje još uvijek nema, a vrijeme prolazi. Opći je dojam da bez ozbiljnije Međunarodne intervencije – samo je pitanje vremena da u BiH potpuno nestane katolika, unatoč nespornoj činjenici da se Katolička Crkva u našoj zemlji – u prošlosti i u sadašnjosti dosljedno zalagala i zalaže za čovjekovo dostojanstvo i za osnovna ljudska prava i da to svim silama brani. Također, ima se dojam kako su brojni naši sugrađani, osobito obespravljeni prognanici i izbjeglice, uplašeni i bezvoljni, zbog preduge ovisnosti o hiru i samovolji onih, koji imaju u rukama vlast. Mnogi nemaju potrebne svijesti o vlastitoj suodgovornosti za ovakvo stanje s njima i njihovom budućnošću. A upravo bi ti obespravljeni, prognani i izbjegli naši sugrađani morali uzeti u svoje ruke sudbinu svojih zagarantiranih osnovnih prava i potražiti zajedno njihovu zaštitu i osiguranje i kod najviših mjerodavnih instanci – pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Za takav jedan novi korak je doista krajnje vrijeme“, rekao je biskup Komarica.

U svojoj uvodnoj riječi kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike napominjući da je „ovo zasjedanje na određeni način jubilarno, jer je sedamdeseto redovno od početka našeg zajedničkog rada“. Napominjući da se neće posebno baviti društveno-političkom stvarnošću, kazao je da ne može „ignorirati klimu koja nastaje zlobnom strategijom da se što više oblati Crkvu jer je iz rata izašla dostojanstvena u borbi za pravdu i mir“. Podsjetio je na stari udbaški stil da se unese međusobna podjela i nepovjerenje optužujući pojedine biskupe kao suradnike UDBA-e „kao što su to filmom zlobno uradili s pokojnim biskupom mons. Pavlom Žanićem i sadašnjim biskupom u Mostaru mons. Ratkom Perićem“. Rekao je i da „pojedini moćnici žele ušutkati i biskupa Franju da ne ukazuje na nepravde kao i da osobno doživljava lažne optužbe u vezi s obnovom kuća. „Najnovija je optužba da bi se davno riješilo političko pitanje u Bosni i Hercegovini kad ne bi bilo bosanskih Hrvata. Iako o tome ne želim opširnije govoriti, ipak ne mogu to ne spomenuti jer su me upozorili da će se krenuti s takvom strategijom. Iako su bosanski Hrvati, posebno u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, od cjelokupnog hrvatskog bića vjerojatno najviše prognani i najviše propatili u nedavnom ratu i poraću kao žrtva raznih političkih igara, uporno ih se želi do kraja obespraviti čak i sa strane onih koji bi morali prvi stati u njihovu obranu i pomoći im u ostanku, povratku, obnovi i ostvarenju svih ljudskih i građanskih prava unutar Bosne i Hercegovine i unutar svog hrvatskog naroda“, kazao je kardinal Puljić.

„Unatoč svemu, želim reći da gotovo svakodnevno susrećem tolike plemenite, mudre i dobre ljude koji nisu dopustili da im zatruju srce. Tada s Isusom uskliknem: „'Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima'. U tim trenucima osjetim da Bog svoju moć i veličinu pokazuje upravo po tim osobama koji su u ljudskim očima maleni, ali su u očima Božjim veliki. Ova divna zemlja Bosna i Hercegovina, koju nam je Bog u svojoj dobroti izabrao da se u njoj rodimo i u njoj živimo, puna je takvih malenih, a velikih... Po njima će Bog dati da mnogi krajevi ponovno procvatu životom koliko god to trenutno izgledalo beznadno. Takvi ljudi duboko osjećaju žalosti i radosti drugih i drugačijih i prepoznaju ih kao svoju braću i sestre koje jednako ljubi dobri Otac nebeski. Za te ljude posebno molim i takvim osobama izražavam svoju posebnu blizinu, ljubav i zahvalnost. Među njima je puno onih koji mogu preobraziti ovu zemlju i ovo društvo učiniti mjestom zajedničkog življenja uz očuvanje vlastitog identiteta. Vjerujem da dolazi njihovo vrijeme“, rekao je kardinal Puljić.

Pozdravnu riječ svima uputio je i biskup Kekić „u svoje ime kao ordinarij grkokatolika u BiH i u ime biskupa HBK, čiji sam delegat na ovom vašem 70. redovnom zasjedanju ovdje u Banjaluci“. Govoreći o važnijim događanjima na području HBK, podsjetio je na 10. Susret hrvatske katoličke mladeži koji je održan, 29. i 30. travnja 2017. u Vukovaru uz sudjelovanje oko 30.000 mladih među kojima je bio i veliki broj mladih iz BiH. Osvrnuo se i na 54. plenarno zasjedanje HBK održano od 26. do 28. travnja 2017. u Zagrebu tijekom kojega je posebna pozornost posvećena dokumentu “Dar svećeničkih zvanja” koji govori o temeljnim odredbama o odgoju i izobrazbi svećeničkih kandidata. Kazao je i da su odobrene strateške smjernice i reforma Hrvatskoga Caritasa. Izvijestio je ukratko i o oproštaju apostolskog nuncija Alessandro D’Errico kojega će naslijediti nadbiskup Giuseppe Pinto, dosadašnji apostolski nuncij na Filipinima. Na kraju je spomenuo da je, 19. lipnja 2017. održan redoviti godišnji susret biskupa HBK i redovničkih poglavara u Republici Hrvatskoj.

Svoj pozdrav uputio je i biskup Nemet te pobliže upoznao biskupe s pohodom članova Međunarodne biskupske konferencije “ad limina” od 31. siječnja do 6. veljače 2017. u Rimu, a prvi susret bio je s papom Franjom. „Susret je bio jako otvoren, srdačan i do kraja pažljiv. Rezultati su se pokazali odmah, a i poslije posjeta”, kazao je biskup Nemet. Kazao je i da se njihova Konferencija susreće jedanput ili dva puta godišnje kao i da je problem raznolikost naroda, jezika, običaja i političkih gledišta. Rekao je i da političko-ekonomska situacija nije baš najstabilnija što pokazuju česti izbori. „Caritas radi prema svojim planovima i programima. Najveći zadaci su vezani uz izbjeglice i pomoć tim ljudima u različitim centrima, koji su smješteni po cijeloj Srbiji”, rekao je biskup Nemet. „Jezik je isto problem za nas sve: s jedne strane za Konferenciju, još se govori hrvatsko-srpski, ali dolazi vrijeme, kada će to biti nemoguće. Što se tiče liturgijskog jezika u Srbiji, polako dolazimo do problema srpskog kao jezika komunikacije. Sve više Mađara, Čeha, Bugara ne govori svoj maternji jezik, nego jezik sredine i škole, a to je srpski. Hrvatske liturgijske knjige nisu baš uvijek razumljive za naše vjernike. Najveći problem je iseljavanje, a to važi za sve države na ovom terenu (čak i za Katolike-Albance na Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji)”, kazao je mons. Nemet.

U svom pozdravu biskup Jamnik je izvijestio o glavnim zbivanjima u životu Crkve u Sloveniji. Podsjetio je da su 3. listopada 2016. u Hudoj jami (Laško) započele simbolične javne sahrane 800 do sada iskopanih žrtava tamošnjega masovnoga gubilišta i ukopa na groblju Dornava kod Maribora. Spomenuo je i brojna druga važna crkvena događanja u Sloveniji. Osvrćući se na društveno-politička događanja u svojoj zemlji, kazao je da je, 21. ožujka 2017. Sabor Republike Slovenije potvrdio novi Obiteljski zakon unatoč brojnim etičkim problemima. Izvijestio je i da Ustavni sud Republike Slovenije proglasio protuustavnim i poništio različito financiranje osnovnoškolskih programa javnih i privatnih škola i odredio da treba osigurati ista prava privatnim i javnim školama. Dodao je da u Sloveniji trenutno djeluje 11 privatnih škola - pet osnovnih i šest srednjih s 1042 učenika. Na kraju se osvrnuo na nedavnu presudu Stalnog suda za arbitražu u Haagu te kazao da je Komisija „Justitia et pax“ objavila Izjavu u kojoj se izražava nada da će obje strane poštivati odluku tog Suda „koja izražava primjeran način za mirno rješavanje otvorenih graničnih pitanja“.

Konferencija za novinstvo bit će upriličena u petak, 14. srpnja u 12 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja u 10 sati biskupi će slaviti svečanu Euharistiju. Euharistijsko slavlje predvodit će i prigodnu propovijed uputiti kardinal Puljić

Više informacija na telefon: (00387) 033 66 68 67 ili 051 305 984. (kta)


foto

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    16. studeni 2017.

    Il Papa visita a sorpresa il Presidio Sanitario davanti San Pietro

Prethodna
 
Nedjelja - Portal Katoličkog tjednika

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: