Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

27. srpanj 2017.

Intervju

Dr. Stjepan Šterc

Dr. Stjepan Šterc

Sarajevo, 4. srpanj 2017.

Dr. Stjepan Šterc, demograf

Demografski je slom realnost - nužno je probuditi se

S obzirom da su Ujedinjeni narodi nedavno predstavili projekciju stanovništva za narednih stotinu godina, o demografskoj slici hrvatskoga naroda pitali smo prof. dr. Stjepana Šterca, jednog od vodećih stručnjaka na ovom području.

Prof. Šterc je rođen 1953. u Desnoj Martinskoj Vesi, a osnovnu školu i I. gimnaziju završio je u Zagrebu, kao i studij geografije. Od 1980. bio je asistent na Geografskom odsjeku PMF-a. Magistrirao je 1987., a doktorirao 2012. Od 1991. do 2003. radio je u Vladi RH, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane; bio je sudionik Domovinskog rata i djelatni časnik Hrvatske vojske. Ostat će zabilježeno da je dr. Šterc jedan od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja i jedan od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, Zakona o otocima, Studije o razvitku područja posebne državne skrbi itd. Također bio je član različitih tijela koja se bave ili služe demografijom. Predavao je na Ratnoj školi Ministarstva obrane RH i Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je 40-ak znanstvenih radova, 16 studija i elaborata i 34 stručna rada te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i raspravama.

Poštovani Profesore, cijeli ste život posvetili izučavanju demografije hrvatskog naroda. Kažite nam iz kuta Vašega znanstvenoga rada: jesu li Hrvati živ narod? Koja je prosječna dob i što kažu ostali važni parametri?

Bilo mi je zadovoljstvo baviti se tom problematikom i jako sam ponosan, eto pri kraju formalnog radnog puta što me na nju usmjerio moj profesor na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mladen Ante Friganović. Učeći od njega i akademkinje Alice Wertheimer-Baletić spoznao sam temeljno značenje stanovništva (populacije, žiteljstva, naroda, puka ili kako bi danas to mnoge znanosti moderno isticale ljudskog potencijala) u ukupnom životu i razvoju hrvatskog naroda. Veliki erudita koji nas je napustio ima već dvije godine i koji je uz sve političke i ine različitosti vremena kojima smo pripadali uvijek znao prepoznati ključne pretpostavke opstanka Hrvata na svojim povijesnim prostorima ili kako bi isto tako veliki Ivo Pilar naglasio: u hrvatskim zemljama. Put dug već gotovo 40 godina  naučio me je puno toga o toj, kako kažete, živosti hrvatskog naroda i njegovoj (našoj) borbi za opstanak, a poneki sam se put zapitao uz sve povijesne, civilizacijske, ratne, političke, geopolitičke i ine pritiske na Hrvate i naše prostore kako smo se uopće ovdje održali. Na prostorima koje su svi oko nas htjeli kontrolirati i osvojiti, posebno istočnu jadransku obalu u vapnencu i dolomitu, razvedenu i razigranu; povijesnu ekumensku obalu svjetla, sunca, plavetnila i topline. Dokaz je to te živosti, posloženih društvenih, duhovnih, spoznajnih, prostornih i ostalih vrijednosti, koje po mojoj procjeni nikad nisu bile više ugrožene nego danas. Hrvatska i Hrvati nisu dosad u povijesnom slijedu slomljeni ratovima, usprkos velikim vojnim silama i populacijama u okruženju, no danas se slamaju na najosjetljivijem pitanju budućnosti: na demografskom. Zato što smo apsolutnim brojem mali i zato što u našim prostorima nikad više nećemo imati tzv. fiziološku rodnost hrvatskog naroda.

Razmatrajući demografsku problematiku Hrvatske i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini moramo nažalost potvrditi kako je to jedina problematika u kojoj su svi parametri i trendovi negativni i kojoj se istovremeno posvećuje toliko malo pozornosti. Stalno ukazujući znanstveno na objektivno postojeći i jako vidljiv problem demografskog nestanka hrvatske populacije, sve više postajemo remetilački čimbenik ustabiljene političke strukture dominantne sebičnosti i iskrivljene lojalnosti. Istovremeno su demografski parametri poražavajući, a projekcije na osnovi dosadašnjih trendova pune su neizvjesne budućnosti. Prosječna starost ukupne hrvatske populacije (u Hrvastkoj i Bosni i Hercegovini) vjerojatno već danas iznosi 45 godina, prirodni je godišnji pad stanovništva prešao 20 000 osoba (više umrlih nego rođenih), rodnost se spustila na ispod 40 000 rođene djece godišnje, smrtnost je prešla 60 000 umrlih, negativna je vanjska migracijska bilanca vrlo vjerojatno prešla 80 000 osoba godišnje, prema demografskoj smo tipizaciji u izumiranju i dubokoj starosti, demografski je slom realnost, projekcije su poražavajuće itd., itd. Najgore je od svega što je hrvatsko društvo u dubokoj krizi i bez vrijednosti koje su nas krasile kroz prošlost, kod oslobađanja od agresije i koje su bile naše civilizacijsko dostignuće. Da, jesmo protiv političke sebičnosti i volimo idealizam bez kojeg svako društvo nestaje.

Gdje se Hrvati nalaze na svjetskoj demografskoj mapi? Nekako se osjeća i izumiranje stare Europe.

Vrlo se često meni osobno s političke anacionalne razine poručuje; to ti je trend koji zahvaća i druge i nismo mi izuzeti od procesa koji dominiraju razvijenim svijetom, modernim društvima i globalnim udruživanjem. Naravno, kad ti nije uopće stalo do civilizacijskih hrvatskih vrijednosti sasvim ti je svejedno hoće li hrvatska populacija opstati, tko će u hrvatskim zemljama živjeti i kako će budućnost u konačnici izgledati. Mogu čak i razumjeti takvu bez-identitetsku populaciju, jer nju stvaraju moderna vremena i misaoni, politički, svjetonazorski, religijski i svaki drugi povratak u nedavni totalitarizam. Ono što se ne može razumjeti niti prihvatiti je spoznaja kako drugi mogu, kako shvaćaju težinu problema i kako sukladno tome mogu donositi odluke u interesu svoje zemlje i svog naroda.

Istina, Europa u cjelini nasuprot Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi i posebno u odnosu na Afriku doživljava ukupnu depopulaciju stanovništva sa svim pratećim negativnim demografskim pokazateljima i vjerojatno će do kraja stoljeća izgubiti gotovo 100 milijuna stanovnika. Istovremeno će primjerice Afrika sa sadašnjih 1,186 milijardi narasti na čak 4,387 milijardi stanovnika i potpuno je jasno kako se to stanovništvo neće moći zadržati samo na afričkom kontinentu (pogledati tabelu 1.). Za sada je to daleka projekcijska budućnost u kojoj su moguća i racionalna postupanja. 

Bez obzira na takvu sliku Europe, ipak postaje europske zemlje koje vrlo racionalno planiraju i usmjeravaju svoj demografski razvoj, primarno u funkciji ukupnog, gospodarskog i inog. Zato što su shvatile da im je to temeljno pitanje opstanka i zato što su im nacionalni intersi primarni, bez obzira na sav globalizam i udruživanja. Irska, Izrael, Island, Slovačka, Francuska, Danska…planiraju i donose odluke sukladno revitalizacijskim potrebama, dok mi još uvijek mirno promatramo vlastiti nestanak. Dakle, nije to pitanje općeg negativnog trenda nego pristupa i nacionalnog interesa. Nedavno objavljene demografske projekcije UN-a za Hrvatsku (i ostale zemlje) svrstale su Hrvastku među 10 zemalja u svijetu s najnegativnijim demografskim pokazateljima, međutim stvari su prema stvarnim pokazetljima još gore. Procjenjujemo, obzirom na silinu iseljavanja i razinu prirodnog pada stanovništva hrvatske populacije u najnovije vrijeme kako se Hrvatska vrlo vjerojatno nalazi među 5 demografski najugroženijih zemalja svijeta.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Josip Vajdner
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. srpanj 2017.

    Papa: per Gerusalemme, appello alla moderazione e al dialogo

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: