Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

27. srpanj 2017.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 25

Katolički tjednik br. 25

Sarajevo, 21. lipanj 2017.

Katolički tjednik

Bremenita i nadahnjujuća prošlost

Stara je narodna poslovica da „svako vrijeme nosi svoje breme“. U tom smislu, nikad nije bilo „lakih“ razdoblja nego su uvijek postojali ljudi koji su se, u većoj ili manjoj mjeri, znali izboriti s nametnutim im izazovima. No, s obzirom da nas jedan udarac po vlastitim leđima boli više nego tisuću po tuđim, tako svaka generacija ima napast pomisliti kako nikad u povijesti i nikada  nigdje nije bilo teže nego je danas. Ipak, istina temeljena čak i samo na pukim faktima govori nešto sasvim drugo, a način i stav ljudi koji su se znali „hrvati sa životom“ i biti, poput praoca Jakova, obasuti blagoslovom (usp. Post 32,25-30), daje nadahnuće u sadašnjosti. Na tu temu nerijetko govori i povijest Vrhbosanske nadbiskupije koja za svog naslovnika ima Srce Isusovo.
 
Ne odlazeći u daleku prošlost koja je nakon vremena bosanskih banova i kraljeva, više od četiri stoljeća bila obavijena turskim „velom“, svrsishodno je zaustaviti se na prvim godinama austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Budući da su se prilike iz temelja promijenile, papa Lav XIII. apostolskim pismom Ex hac augusta, od 5. srpnja 1881. uspostavlja biskupsku hijerarhiju u BiH te imenuje dr. Josipa Stadlera vrhbosanskim nadbiskupom. Tom prigodom, između ostaloga, u pismu spominje kako Vrhbosanska nadbiskupija ima (samo) 66 župa. Stadler je posvećen za biskupa u rimskoj bazilici Sv. Klementra 20. studenoga 1881., a na bosanskohercegovačko tlo stupio je u siječnju 1882. te bio ustoličen u trošnoj župnoj crkvi koja se nalazila na mjestu današnje crkve Sv. Ante na Bistriku. Pet mjeseci poslije dok je „snimio stanje“ piše: „Više od pola župa nema župne crkve, a u onoj drugoj polovici svega nedostaje. Ova druga polovica ima doduše crkve, ali kakve: podzemne podrume, drvene barake, te nekoliko dobro građenih crkava. Moja bi katedrala mogla služiti kao slabija župna crkva negdje drugdje.“
 
Njegove riječi potkrjepljuju i državni statistički podaci iz toga doba. Tako je godine 1879. u BiH popisano 209 391 Hrvata katolika, što je 18,08% od ukupnog broja stanovnika (1 158 440), a šest godina poslije (1885.) katolika je bilo 265 788, tj. 19,89%. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je, prema Šematizmu iz 1883., katolika bilo 118 132, a taj je broj 1937. (dakle, prije 80 godina) narastao na 328 281: što je skoro trostruko više nego na kraju 19. stoljeća, ali nažalost i dvostruko više nego danas (162 711).
 
Međutim, razvidno je također kako duh ondašnjega vremena ima toliko sličnosti s aktualnim trenutkom. Uvod papina pisma o uspostavi biskupske hijerarhije u BiH, kao da je pisan nekad danas: i kao opis stvarnosti i kao poticaj. Tako Lav XIII., uz ostalo, kaže: „dok Nam je duh ispunjen ne malim osjećajem gorčine zbog očitosti i težine zala koja satiru ljudsko društvo i zbog stalnoga rata u kojem neprijatelji vjere napadaju ovu Svetu Stolicu, premilostivi Bog ne dopušta da budemo bez prikladne utjehe njegove dobrote, često dajući sretan ishod Našim naporima oko spasa duša i milostivo čineći da se katolička vjera, na mnogim mjestima ozbiljno uzdrmana i osporena, na drugim sretno uspostavlja, te širi granice svoga spasonosnog kraljevstva.“ No, također, govoreći o uspostavi sjemeništa za odgoj svećeničkog pomlatka, navodi i neke „crte“ svećenika: „koji će se odlikovati neporočnim ćudoređem, odanom pobožnošću i gorljivom revnošću, dobro u književnosti i znanostima izobraženi, kako bi mogli s obilnim plodom obnašati sve svećeničke dužnosti i marljivo ulagati sve svoje snage za širenje vjere u svojim rodnim krajevima“.
 
Zaključak uvodnika pročitajte 
u tiskanom izdanju Katoličkog tjednika
 
Piše: Josip Vajdner
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. srpanj 2017.

    Papa: per Gerusalemme, appello alla moderazione e al dialogo

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: