Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

23. listopad 2017.

Intervju

Dr. Nera Zivlak-Radulović

Dr. Nera Zivlak-Radulović

Banja Luka, 28. ožujak 2017.

Dr. Nera Zivlak-Radulović, predsjednica Kluba liječenih alkoholičara iz Banje Luke

Država BiH ništa ne poduzima u vezi s problematikom alkoholizma

Ne treba biti stručnjak kako bi se moglo primijetiti da bh. društvo ima ozbiljnih problema s konzumiranjem alkohola te sa svim posljedicama koje proizlaze iz tog stila življenja. Kako bismo razjasnili kolika je raširenost toga problema povodom Svjetskog dana za borbu protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, razgovarali smo s Nerom Zivlak-Radulović, osnivačem Udruženja građana Klub liječenih alkoholičara grada Banje Luke te predsjednicom Udruženja alkohologa i drugih stručnjaka za bolesti ovisnosti u Bosni i Hercegovini...

Dr. Zivlak-Radulović rođena je 1965. u Novom Travniku. Srednju medicinsku školu završila je u Banjoj Luci gdje je i diplomirala na medicinskom fakultetu. Specijalizirala je psihijatriju, a magistrirala na temi Značaj herediteta u nastanku psihotičnih poremećaja osoba ovisnih o alkoholu. Udruženje koje je osnovala, Klub liječenih alkoholičara grada Banje Luke, počelo je s radom 2006. Ciljevi ovog udruženja kojeg čine stručni tim, psihijatar, psiholozi i socijalni radnici te članovi to jest liječeni alkoholičari su: rad na prevenciji alkoholizma; rad na okupljanju liječenih alkoholičara te njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji...

Poštovana, 1. travnja se obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma. Možete li nam reći kakva je situacija u BiH što se tiče konzumiranja alkohola? Koliko postoji alkoholičara u državi?

Ne postoje statistički podaci o tomu koliki je broj ovisnika o alkoholu u BiH. Postoje samo podaci kojima mi raspolažemo o onima koji se javljaju na liječenje u poodmaklim fazama ove bolesti. Također, ne postoji strategija za borbu protiv alkoholizma kojom bi se reguliralo pitanje, prije svega, prepoznavanja veličine ovog problema, mada smo mi svjesni, kroz svakodnevnu praksu, da je problem veliki.

Trenutno se u BiH pod pokroviteljstvom Europskog centra za praćenje zloupotrebe droga i ovisnosti od droga radi istraživanje zastupljenosti pojedinih oblika ovisnosti (od alkohola, drugih psihoaktivnih supstanci, kocke) kod pacijenata koji se javljaju na liječenje.

Velik je broj onih ovisnika od alkohola koji spadaju u kategoriju nevidljivih jer se npr. liječe zbog somatskih komplikacija ove bolesti i to na drugim odjeljenjima i klinikama kao što su što su primjerice: interna, neurologija, infektivna itd.

Paradoksalno je da se tek kada se netko liječi i dobije etiketu liječenog ovisnika problem postane društveno vidljiv. Smatra se da je svega 20 % alkoholičara društveno vidljivo.

Svjetska zdravstvena organizacija  procjenjuje (2011.) da širom svijeta oko 2 milijarde ljudi konzumira alkoholna pića, a oko 76,3 milijuna ima dijagnosticiranu zloupotrebu ili ovisnost o alkoholu.

Kod adolescenata je alkohol psihoaktivna supstanca koja se najčešće zloupotrebljava s učestalošću od 15 do 25 % .

Ustanovljeno je da od 20 % do 30 % ljudi koji traže medicinsku pomoć imaju alkoholnu ovisnost ili zloupotrebu alkohola po Kessleru i suradnicima (1996.)

Možete li nam reći, prema vašem dosadašnjem profesionalnom iskustvu, zašto ljudi počinju piti alkohol? Zašto piju alkohol uopće?

U istraživanju Mandić-Gajić (2004.) koje je rađeno na kliničkom uzorku utvrđena je značajnu razlika u motivu pijenja između muških alkoholičara i zdravih muškaraca. Zdravi uglavnom piju iz različitih razloga (zbog društva, običaja, prijatnog raspoloženja) dok većina alkoholičara navodi kao razlog postizanje zadovoljstva (55,8%), potom smanjenje napetosti, popravljanje raspoloženja pa tek onda tuga, navika i dosada.

Profesije koje nose povećan rizik za ekscesivno pijenje alkohola su povezane s dosadom i stresom, prema istraživanju koje je radio Hingiston (1981.).

Ono što je bitno navesti, bez obzira na početne razloge za pijenje alkohola, navika prelazi u ovisnost zbog adiktivnih svojstava ove supstance, posebno kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju i gdje postoje i potencirajući faktori u samoj osobi, a i podržavajuće socijalno okruženje. Crte ličnosti i psihosocijalni stresori mogu objasniti specifične slučajeve ovisnosti, ali ne objašnjavaju sveukupnu ranjivost od alkohola.

Je li u današnjem vremenu konzumiranje alkohola svojevrsna „pozitivna“ ovisnost u smislu da je društveno prihvatljivija od različitih narkotika i težih droga?

U potpunosti se slažem s ovom činjenicom. Naša država ništa nije poduzela u vezi s ovom problematikom o čemu govori i činjenica kako nema Strategije za borbu protiv alkoholizma, a Strategija za borbu protiv narkomanije se redovno pravi u određenim vremenskim intervalima.

Zadnjih 20-ak godina značajna sredstva su uložena za borbu protiv narkomanije, rađeni su brojni projekti za narkomaniju. Borba protiv alkoholizma nema podršku, mada smo svakodnevno sudionici npr. saobraćajnih udesa s teškim posljedicama u kome su sudionici bili u alkoholiziranom stanju.

Sve smo češće u situaciji da imamo mlade koji se predoziraju alkoholom. Alkohol se upotrebljava u svakodnevnom životu i gotovo je postao sredstvo za održavanje društvenosti. Koristi se kao lijek, sredstvo za uveseljavanje, u trenucima žalosti, na proslavama, pri poslovnim uspjesima, neuspjesima. Pijenje alkoholnih pića toliko je povezano s običajima svakodnevnog života da se svako osjeti gotovo osobno povrijeđenim kad se u njegovoj prisutnosti načne ta tema, a naročito ako se kritizira pijenje alkoholnih pića i običaji u vezi s njim.

Kada obitelji kažete da moraju u procesu rehabilitacije skloniti alkohol iz kuće, da ne bude na dohvat ruke alkoholičaru, kažu nam da to nikako nije moguće jer to narušava sliku gostoprimstva te kuće kada im dođu susjedi.  

Što alkohol čini ljudskom tijelu, od konzumiranja prve čašice do posljednjeg stadija alkoholizma?

Ukratko nema organa koji nije zahvaćen ovom bolešću: upala gušterače, upale sluznice želuca, čir na želucu, upale jednjaka, ciroza jetra, oštećenje bubrega, razvoj dijabetesa... Također, kao neurološke posljedice navode se oštećenja perifernih nervnih struktura –polineuropatije i alkoholna epilepsija.

Zbog pada imuniteta moguć je razvoj tuberkuloze, zbog rizičnog ponašanja obolijevanje od hepatitis B i C. Kao psihijatrijske komplikacije javljaju se alkoholna demencija, Korsakovljeva psihoza, delirium tremens, alkoholna halucinoza i paranoja...

U Katoličkoj Crkvi jedan od sedam smrtnih grijeha je neumjerenost u jelu i piću. Prema vašem iskustvu igra li vjerska pripadnost ulogu u postotku konzumenata alkohola, alkoholizmu te izlječenju od njega?

Ne postoje razlike u vjerskoj pripadnosti kada je riječ o razvijanju ovisnosti o alkoholu. Naravno da postoje kulturološke razlike u načinima ulaska u ovu problematiku, ali razvoj bolesti ovisnosti napreduje na isti način kod svih ovisnika. Poznata nam je činjenica da se npr. u islamskoj vjeri zabranjuje konzumiranje alkohola i da je ono teško kažnjivo, ali to ne sprečava one koje žele piti da to urade na različite načine.

Naravno da mi kao profesionalci ne odobravamo da se vino svakodnevno konzumira i ako je to dio vjere. Imali smo u procesu liječenja ovisnike iz svih profesija i iz kruga svećenika. Kada smo završili hospitalno liječenje i kada su se trebali vratiti obavljanju svakodnevnih svećeničkih aktivnosti dali smo im upute o izbjegavanju pijenja vina tijekom obavljanja ovih aktivnosti bez obzira na običaj.

Svako novo pijenje novi je recidiv i vraćanje na početak, a posljedice se nastavljaju. 


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Željko Ivković
Katolički tjednik

 

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    22. listopad 2017.

    Il Papa: chiamati alla missione, con l’aiuto di San Karol

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: