Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

24. veljača 2017.

Izdvajamo

Zagreb, 23. veljača 2017.

Svečana akademija u povodu obilježavanja 100. obljetnice od spašavanja gladne djece (1917.‒2017.)

Provincijalat Hercegovačke franjevačke provincije u suorganizaciji manifestacije Didakovi dani organizirao je svečanu akademiju u povodu obilježavanja 100. obljetnice od spašavanja gladne djece (1917.‒2017.). Akademija se pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, člana predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića održala u srijedu 22. veljače u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.

Akademiji su uz pokrovitelje nazočili i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, potpresjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić, zamjenik predsjedavajućega Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavar, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović, predsjednik HAZU akademik Zvonimir Kusić, više hrvatskih ministara, kao i drugi predstavnici crkvenoga, političkoga i znanstvenoga života republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U pozdravnoj riječi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM dr. fra Miljenko Šteko istaknuo je kako ovim franjevci nemaju „ni u primisli sebi prisvojiti neko isključivo pravo poklada nad velikom obljetnicom spašavanja djece od gladi, i ne mislimo da smo mi bili jedini dionici u tom pothvatu. No, držali smo da je dostojno i pravedno sjetiti se događaja u kojem su i fratri naše provincije na čelu s fra Didakom Buntićem ostavili snažan biljeg u tim apokaličkim vremenima".

Podsjetio je na događanja koja su obilježila tu 1917. „Bila je to godina razorna rata, milijunskih žrtava, ali i velikog oktobra koji je mnoge ljude zavio u crno. No, nebo nije na sve to ostalo mirno. Majka Božja se u to vrijeme u samozatajnom mjestašcu Fatimi obraća pastirićima, želeći preko te djece spašavati svijet. A i ovdje se spominjemo djece. Spominjemo se njihova nužna i nujna odlaska iz zavičajne postojbine, razmišljamo o njihovu sučeljavanju s putem, onom naprijed, a već u misli natrag".

Nadalje je istaknuo kako je fra Didak razumijevanje i pomoć dobio u Zagrebu, gdje su u „Središnjem zemaljskom odboru djelovali ljudi široka srca i neosporne vizije. Ti nositelji 'subratske' uzajamnosti, vođeni humanim motivima činili su krug vodećih katoličkih intelektualaca onoga vremena, među kojima posebno treba spomenuti Josipa Šilovića, Đuru Basaričeka, Velimira Deželića, Isu Kršnjavoga, Petra Rogulju. Oni su preko ondašnjih ferijalnih kolonija već radili na zbrinjavanju djece iz Istre, Kvarnera, Hrvatskog primorja i Dalmacije.

Dolaskom zauzetog fra Didaka Buntića u Zagreb gdje ga spomenuti primiše otvorena srca, pothvat se širi na krajeve Bosne i Hercegovine. Dobrota velikog srca našeg čovjeka nije gledala samo Istru, samo Zagoru, samo Dalmaciju, samo BiH. Usklađenim je ritmom zakucalo tada hrvatsko srce koje nikoga ne isključuje. Obitelji u sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji, Srijemu, te u nekim dijelovima Bačke i Banata majčinski primaju djecu, te ih tako spašavaju od smrti. U tom humanom zamahu su uz djecu iz katoličkih obitelji iz Hercegovine, i djeca iz pravoslavnih i muslimanskih obitelji." "Ovdje bih posebno istaknuo, kako nekad olako zaboravimo da je hrvatski narod toliko puta u svojoj povijesti iznjedrio nesebične ljude koji su pomagali nevoljnima, onkraj krajevne, narodnosne i vjerske pripadnosti. Dogodilo se tada nešto što je za pohvalu i što se treba češće isticati: ujedini su se ljudi oko dobra. Sjedinjavaju se krajevi, nadilaze se podjele i granice. Na vidjelo izlazi suglasje oko jednoga: spasiti dijete, čovjeka. To nas uči ovo minulo stoljeće, uči i potiče i danas: ujedinite se oko dobra". Ovom svečanom akademijom i činom sjećanja odajemo priznanje ljudima koji su bili dio rečena pothvata, svima njima nakon jednog stoljeća želimo ponovno reći, ali i očuvati duboko hvala, a nama neka budu poticaj i vrelo napajanja za suglasje u odgovorima na naše znakove vremena, zaključio je provincijal Šteko.

Gradonačelnik Bandić rekao je: „Grad Zagreb i fra Didak su se voljeli. Dolazio je tražeći razumijevanje i konkretnu pomoć. Grad Zagreb je prepoznao Didaka, a Didakovi sinovi, hercegovački franjevci nailazili su na razumijevanje u našem gradu". Bandić je također podsjetio, kako je grad Zagreb jednu ulicu imenovao po fra Didaku. Ne vjerujem da u Hercegovini ima i jedna duša koja Didaka ne bi poznavala, osjetila ili nešto primila, da u njemu ne bi vidjela branitelja naroda siromašnog, kojem je on posvetio život. Nije bio samo duhovni velikan na području kulture i prosvjetnog rada, nego također je i najistaknutiji politički lider svoga naroda. Gdje je on stajao, stajala je cijela Hercegovina. Hrvatski narod ga je slijedio. Ovdje smo da skinemo prašinu s njegova prekrasna lika i velebnih djela, spašavanja života najslabijih djece. Fra Didak nije mirovao nego je tražio pomoć u Mostaru, Sarajevu, Beču i konačno je pronašao u našem gradu. Premda je djelovao prije jednog stoljeća i danas je aktualan i sljedljiv, možda više nego ikada i u tome je njegova snaga, i stoga ga kao takva moramo staviti pred sebe da nam u našoj sadašnjosti, ali i u budućnosti bude uzor, svjetionik i putokaz kako živjeti i raditi, poručio je Bandić.

Predsjednik Vlade Plenković rekao je: „Današnja obljetnica pokazuje nam veličinu temeljnog kršćanskog načela – načela ljudske solidarnosti. Vjerujem da svi osjećamo ponos prisjećaju se svih onih koji su te davne 1917. godine pokazali spremnost boriti se za dobrobit djece, za njihovo preživljavanje. Među njima posebno se ističe fra Didak Buntić. Nemjerljiva je njegova uloga u organizaciji spašavanja tisuće gladne i siromašne djece. On je u teškim vremenima oskudice i obespravljenosti, neumorno radio za opće dobro i za opstanak hrvatskog naroda. Bio je duhovnik, prosvjetitelj, humanitarac, graditelj, ali i svojevrsni politički predvodnik".

Plenković je naglasio kako je fra Didak ustrajnim djelovanjem u jednom značajno drukčijem povijesno-političkom razdoblju, ostavio veliki trag i osigurao svoje mjesto u povijesti Bosne i Hercegovine i u povijesti Hrvatske. „Ne samo da je svojim humanitarnim radom brojnu djecu i obitelji spasio od sigurne smrti, nego je sustavno djelovao s ciljem zaštite i očuvanja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Ocjenjujući da je znanje nezaobilazan temelj i uporište društvenog razvoja, fra Didak je značajan dio svog života posvetio upravo opismenjavanju hrvatskog puka".

Ako rad fra Didaka Buntića mogu opisati jednom rečenicom, ona bi glasila da je bio primjer prosvjetiteljstva i rada za dobrobit svakoga čovjeka. Danas slavimo humanost i solidarnost, vrednote toliko potrebne i u brojnim današnjim izazovima, rekao je Plenković, te naglasio kako su „prava Hrvata i njihova opstojnost u Bosni i Hercegovini naše strateško političko opredjeljenje. Zato ćemo se zalagati za ravnopravnost hrvatskoga naroda kao konstitutivnog naroda i ostvarivanje svih prava na cijelom području Bosne i Hercegovine". Na kraju je zahvalio hercegovačkim franjevcima i cijeloj Katoličkoj Crkvi u Bosni i Hercegovini na svemu što su kroz povijest činili i danas čine za opstojnost hrvatskog naroda na tim prostorima.

Član predsjedništva BiH dr. Dragan Čović je još jednom posvijestio čemu ovo okupljanje kojem je djelo jednoga „malog Franje iz sela Paoče", te najavio sličan skup početkom rujna u Mostaru. „Nadam se da ćemo na taj način izreći primjerenu zahvalu Katoličkoj Crkvi i hercegovačkim franjevcima za sve što su učinili za opstojnost katolika, muslimana i pravoslavaca u to vrijeme strašne suše i gladi".

Na kraju se okupljenima obratila predsjednica Grabar Kitarović koja je naglasila da je fra Didak Buntić kao pripadnik franjevačkoga reda bio je duboko prožet osnovnom mišlju sv. Franje o ljubavi prema siromašnima, nejakima i ranjenima. „Kao vizionar u vrijeme strašne gladi omogućio je opstanak naroda šaljući djecu u bogatu Slavoniju kako bi ih kada nemani rata i gladi napuste zemlju, mladost mogla stvoriti novi život. Pritom treba posebno istaknuti kako su se u njegovu vlaku spasa prema Slavoniji našla djeca svih vjera i nacionalnosti, jer ih kao pravi pastir nije dijelio, već prigrlio onako nemoćne i prestrašene pokazujući primjerom da je ljudima živjeti jedni s drugima, a ne jedni protiv drugih. Takvim je primjerom fra Didak Buntić pokazao što znači ljubiti Boga, ljubiti čovjeka i ljubiti domovinu. Ako čovjek koji iskreno ljubi svoju krševitu hercegovačku zemlju zauzimao se i za opismenjavanje djece i mladih, ispravno vjerujući da je upravo znanje ona snažna sila koja vuče iz ponora siromaštva. Ne smijemo pri tom zaboraviti kako fra Didak kao istinski prosvjetitelj snažno zauzimao za opismenjavanje djevojčica. Bez obrazovanih žena fra Didak nije vidio budućnost ni jednog doma, niti društva u cjelini". U tom je vidu predsjednica Grabar Kitarović istaknula, da nas i danas kad alarmantne demografske pokazatelje pothvat fra Didaka može biti snažan poticaj da se izborimo za bolji život naše djece i mladih kako bismo ih zadržali u domovini. „Domoljublje toga dobrog franjevca danas nam je uzor i nadahnuće da se pobrinemo za zapošljavanje mladih, da im omogućimo podizanje obitelji i povratak iz iseljeništva, da ih uključimo u gospodarski napredak." Na kraju je istaknula, kako je „svojim djelom fra Didak sebi ostavio spomenik trajniji od kamena ili mjedi. Čovjek koji je prije stotinu godina shvatio da su za ostanak i opstanak važni i kruh i knjiga, da je svaka mržnja prolazna, a ljubav vječna jer stvara a ne razara, zaslužuje našu vječnu zahvalnost. A Hrvatska ostaje uz BiH i Hrvatska ostaje uz svoj hrvatski narod".

U završnom dijelu svečanosti dodijeljena su priznanja „Didak" koje se dodjeljuju pojedincima, ustanovama i tvrtkama, za njihovo djelovanje u području kulture, glazbene umjetnosti, humanosti, gospodarstva, znanosti, duhovnosti, političkog djelovanja, za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića.

Predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović uručeno je priznanje za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića, predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću priznanje za političko djelovanje. Milan Bandić dobio je priznanje za osobite zasluge u nastanku, razvoju i promicanje Manifestacije „Didakovi dani", priznanje za humanitarno djelovanje dobila je udruga „Fra Mladen Hrkać". Priznanja su uručena i Mati Rimcu za postignuća na području gospodarstva, prof. dr. Ivi Tolić za postignuća u znanosti, a Miri Gavranu za postignuća na području kulture.

Na kraju akademije je najavljeno kako je Udruga „Didak" pokrenula realizaciju igranoga filma o tom čovjeku koji nas je uvelike zadužio. Udruga je raspisala natječaj za literarno djelo koje bi moglo poslužiti kao predložak. Na natječaj je pristiglo pet radova, a u ovoj prigodi je dodijeljena nagrada odabranom radu autora Ivice Busića.

U glazbenom dijelu sudjelovali su Đani Stipaničev, Klapa Petrada, Zagrebačka filharmonija i Mješoviti zbor glazbene škole Pavao Markovac, lik fra Didaka utjelovio je glumac Dragan Despot, a predstavnika zagrebačkih intelektualaca Robert Pehar. Program je vodio Oliver Mlakar. (kta/ika)


Foto: Marija Belošević

foto

PREPORUČI
Radio Marija BiH

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. veljača 2017.

    Anche in campo prevalga il bene comune

Sljedeca
 
Glas Pape i Crkve u dijalogu sa svijetom

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: