Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

21. studeni 2017.

Izdvajamo

Sarajevo, 14. veljača 2017.

Vjerski poglavari na teološkoj tribini o njihovoj „ulozi u oslobađanju ljudi od mržnje i nacionalizma“

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, 6. veljače 2017. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u dvorani Pavla VI. upriličena je teološka tribina na temu: „Uloga vjerskih poglavara u oslobađanju ljudi od mržnje i nacionalizma“.

O temi su govorili: kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski; Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH; g. Grigorije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski, i g. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH.

Organizator susreta bila je dr. Zorica Maros, a moderirao je mons. Pavo Jurišić koji je pozdravio sve nazočne i zahvalio svim donatorima koji pomažu organiziranje tribina. Posebnu zahvalu uputio je voditelju Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu dr. Karstenu Dümmelu (Dimel)

Dr. Dümmel je pozdravio uvažene goste, kolege, prijatelje i sve nazočne te u kratkim crtama predstavio rad ove Fondacije koja djeluje 70 godina, od čega u BiH već 20 godina. „Međureligijski i međuetnički dijalog, pomirenje, oproštaj – to su naše vrijednosti koje mi njegujemo širom svijeta“, kazao je dr. Dümmel koji je, između ostaloga, podsjetio da je u protekloj godini u BiH, u četrdeset gradova, u organizaciji Fondacije održano više od 170 seminara uz sudjelovanje više 12.000 učesnika.

Potom se nazočnima obratio g. Finci koji je istaknuo da se, kada se gleda profil jednog vjerskog čelnika ili službenika, često zaboravi da se radi o običnom čovjeku te da se stoga mogu ponašati samo kao ljudi „bez obzira jesmo li izabrani, imenovani ili vršimo dužnost lidera u jednom periodu“. Odgovarajući na retoričko pitanje, što znači „biti lider“, kazao je da to znači „biti prvi u jednoj grupi“ te da „liderstvo počinje preuzimanjem odgovornosti“ i da je pravi lider spreman „stajati iza te odgovornosti i da se prema tome odgovorno i ponaša“. Podsjetio je da „povijest poznaje diktatore“ kao one „koji su sami pokušali diktirati sve i raditi sve“, ali da ih ne pamti „po bilo kakvom dobru“. Stoga je istaknuo da lider mora znati surađivati s ljudima oko sebe te da „ne može biti lider netko tko nema viziju“ jer „mora biti vođen upravo tom idejom kuda i kako dalje za boljitak sviju na čijem je on čelu“. Posvijestio je pak da „nije lako odlučivati što uraditi i kako uraditi uz sve konzultacije“ te da je liderska pozicija „vrlo stresna“ i da je „emocionalno vrlo zahtjevna“. Izrazio je mišljenje da je upravo jedna ovakva tribina vrlo dobra prigoda da se čuje o čemu razmišljaju vjerski čelnici, u ovom slučaju iz Međureligijskog vijeća BiH, za koje je ustvrdio da je za svojeg dvadesetogodišnjeg rada učinilo mnogo.

Episkop Grigorije, koji je na početku zahvalio svima koju su pomogli organizirati ovakav skup, govorio je o Bosni i Hercegovini u kontekstu tradicije te o problemu nacionalizma. „Nema sumnje da su Crkva i društvo i ranije prolazili kroz slične krize kao što je ova današnja. Međutim, čini mi se da ljudi u prošlosti nisu imali mogućnost biti toliko informirani o stvarima koje se događaju širom svijeta. Danas, zahvaljujući medijima, imam informacije o raznolikim religijskim i društvenim krizama i ono što sigurno predstavlja novinu jest to da uviđamo međusobnu povezanost tih kriza. Sve je manje moguće da stvari, koje se zbivaju na jednoj strani svijeta, nemaju dodira s ljudima koji su fizički udaljeni od tih zbivanja. Sve to krizu pred našim očima čini očiglednijom, opasnijom i većom“, kazao je g. Grigorije koji je dodao da su sukobi, koji su se zbivali na tlu Bosne i Hercegovine krajem dvadesetog stoljeća, bili umnogome vidljivi cijelom svijetu, a narodi s tog prostora najčešće promatrani kao „nezreli, nedorasli suvremenim civilizacijskim standardima“. Izrazio je žaljenje da zbog rata vlada mišljenje da se narodi u BiH sukobljavaju na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi „kao neki fanatici“, ali da to ne može biti istina jer osobno poznaje mnogo ljudi koji ne zaslužuju da budu tako ocjenjivani. Kazao je pak da činjenice govore da postoje i drugi koji su spremni na podjelu i na gore poradi svojih nacionalnih i drugih identiteta, ali da danas, kada „civilizirani svijet“ i sam tone u nacionalizam, upravo vjerski čelnici iz BiH „mogu i trebaju proročki zavapiti da taj put nije dobar i da je opasan“. „Naša poruka bi imala snagu i kredibilitet jer je zasnovana na znanju koje izvire iz doživljaja koji smo imali“, istaknuo je, između ostalog, g. Grigorije.

Reis Kavazović, pozdravljajući sve nazočne, izrazio je radost da ima prigodu, zajedno s drugim uvaženim gostima, obratiti se bosanskohercegovačkoj javnosti i govoriti o temi uloge vjerskih poglavara u oslobađanju ljudi od mržnje i nacionalizma. Također, poželio je da vjerski čelnici u BiH i na drugim mjestima što češće nastupaju zajedno, slušajući i razgovarajući jedni s drugima te obraćajući se vjernicima zajednički. „Samo u međusobnom susretu i slušanju možemo na vjerodostojan način artikulirati svaku od naših religijskih poruka. Samo u dijalogu možemo artikulirati i za budućnost razvijati svaku od naših teoloških mišljenja. Samo u zajedničkim nastupima možemo potvrditi našu religijsku odgovornost za svijet i ovu našu zemlju. Niko od nas nije dovoljan sam sebi i niko od nas nije odgovoran samo za sebe. Tek s drugim i tek pred drugim, pred licem drugog i u očima drugog svatko od nas uopće jest to što jest“, poručio je reis Kavazović. Kazao je da bi se, umjesto pojma „mržnja“, moglo prije govoriti o različitim strahovima, strahovanjima, nepoznavanjima, nepovjerenjima i neizvjesnostima. Dodao je da se tema ovoga skupa „tiče naše stvarnosti i zahtijeva naše odvažno suočavanje s nama samima“ te da stoga „vjerski poglavari mogu ponajviše učiniti na oslobađanju ljudi od mržnje i nacionalizma vjerujući, da tako kažem, neizravno u odnosu na mržnju i nacionalizam“. „Drugim riječima, mi, vjerski poglavari, najviše i najdalekosežnije možemo djelovati tako što ćemo poticati i ohrabrivati ona tumačenja naših religijskih učenja koja u prvi plan postavljaju univerzalne, moralne-teološke poruke naših religija. To dalje znači da nam je potreban odvažan samokritički odnos prema prevladavajućem, često povijesno uvjetovanom i ideologiziranom religijskom diskursu koji neopravdano naglasak stavlja na nacionalni ili politički ili pravni aspekt naših vjerskih poruka, a na račun njihovog univerzalnog duhovnog i moralnog značenja“, ustvrdio je, između ostaloga, reis Kavazović.

Nazočnima se potom obratio i kardinal Puljić koji je od srca pozdravio sve, osobito svoje prethodne govornike, te zahvalio organizatorima. Kazavši da bi oni, koji se bave politikom, trebali raditi na tome da u javnost ugrade ljudske vrjednote, „da se svaki čovjek prepozna i ostvari u svom identitetu – nacionalnom, vjerskom i kulturnom“, a da je uloga vjerskih poglavara podučavati o vjeri i moralu u čijem je središtu čovjek „u svom dostojanstvu, u svojim pravima ljudskim i građanskim“. „Ako čovjek svoj odnos s Bogom izgrađuje na molitvi, onda treba prihvatiti da je svaki čovjek Božje stvorenje i da je Bog gospodar života. Ako stvarno Boga molimo i volimo, onda moramo usvajati njegove zapovjedi i Božju ljubav prema čovjeku. Čovjek je u središtu Božje ljubavi jer ga je Bog iz ljubavi, za ljubav stvorio “, riječi su kardinala Puljića koji je istaknuo bit praštanja kazavši da se na taj način čovjek oslobađa „mržnje i otrova koji ga nagriza iznutra“. „Mir je plod pravde. Nema mira dok se svaka stvar ne nazove svojim imenom i dok se pravda ne uspostavi na istini, a ne na raznim interesima, mitologiji ili ideologiji. Svaki zločin valja nazvati pravim imenom i svatko tko zločin čini, snosi odgovornost pred društvom i pred Bogom“, nastavio je kardinal Puljić dodavši da je izgrađivanje mira moguće samo uz jednakopravnost svakog čovjeka u društvu. Podsjetivši da se „zločinom zlo ne liječi“, kazao je da je besmisleno nasiljem izliječiti nasilje. „To samo širi ozračje zla i zločina. Samo dobrota i humanost su u stanju pomoći čovjeku da bude čovjek. Zato dijalog nema alternative jer dijalogom čovjek ruši predrasude, gradi mostove i pokušava prihvaćati različitost upravo na tom principu Evanđelja: „Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima“, kazao je u zaključku kardinal Puljić.

Tijekom izlaganja nazočni su imali prigodu napisati pitanja vjerskim poglavarima. Na pitanja u vezi s utjecajem vjerskih poglavara na smanjivanje radikalizma među pripadnicima triju glavnih religija te na podlijeganju vjerskih službenika političkom utjecaju kao i Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica, prvi se osvrnuo kardinal Puljić koji je kazao da vjerski poglavari nemaju isti utjecaj na izgradnju javnog mnijenja kao oni koji pod svojom kontrolom imaju pojedine medije. Kazao je da vjerski poglavari ne smiju stajati „na jednu ili drugu stranu“ već samo uz načela vjere i morala, te da se danas u javnosti mnogi koriste manipuliranjem, bilo novcem ili medijima. Episkop Grigorije kazao je da se radikalizmu u svim religijama jedino može oduprijeti naučavanjem temeljnih istina i vrijednosti vjere kojima se onda „sužava put“ svima koji radikalno nastupaju i zloupotrebljavaju religijske vrijednosti.

Na pitanje o utjecaju muslimanskih vjerskih poglavara na „iskrivljenu sliku muslimana u javnosti“, reis Kavazović je odgovorio da je potrebno ponavljati da je „jedini pravi i ispravni put, put dobra, put dobročinstva, put uključivanja ljudi u zajednicu i pomaganja ljudima.“

Na upit o tome, kada će Mitropolija dabrobosanska dobiti rezidencijalnog episkopa, episkop Grigorije je izrazio duboko uvjerenje da će se to dogoditi u svibnju 2017. te da je upravo nedostatak mitropolita ukazalo na njegovu potrebu. Sve je pozvao da mole Boga da bude izabran „Božji čovjek“.

Upitan da odgovori, postoji li nada da će jedan rabin stalno boraviti u Sarajevu, g. Finci je kazao da je preduvjet za to usvajanje zakona o restituciji čime bi se omogućila određena sredstva za njegov stalni boravak.

Na zamolbu da kaže, je li u BiH uopće moguće pokrenuti pitanje donošenja zakona o restituciji, episkop Grigorije je rekao da je u Republici Hrvatskoj vraćena imovina Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, što, kako je istaknuo uvelike pomaže radu SPC, a da u BiH jednostavno „ne postoji dobra volja“ za rješavanje tog pitanja. Izrazio je nadu pak da će, po uzoru na Hrvatsku, gdje je restitucija bila preduvjet za priključivanje EU, i BiH pratiti isti model. Kardinal Puljić je podsjetio da je Zakon o restituciji bio već pripravljen, ali da je jedan od visokih predstavnika spriječio njegovo usvajanje.

Na pitanje, kako istinski potisnuti mržnju prema manjinama u etnički dominantnim sredinama, episkop Grigorije je kazao da je potrebno ponavljati da će odnos prema manjini u takvim slučajevima biti „najbolje ogledalo te sredine koja je većinska“.

Zamoljen da odgovori, može li MRV BiH utjecati na „radikalno distanciranje religija od svih političkih partija“, kardinal Puljić je istaknuo da „nije jednostavno stvoriti utjecaj vjere i savjesti tamo gdje društvo ne funkcionira u svojim zakonima jer nema jednakopravnosti“.

Na upit, jesu li predstavnici Hebrejske zajednice, Katoličke i Pravoslavne Crkve službeno priznali genocid u Srebrenici, episkop Grigorije ustvrdio je da ne postoji „nijedan normalan čovjek koji nije osudio bilo koji zločin u Bosni i Hercegovini“. „Idući među ljudima, među pravoslavnim kršćanima, nisam naišao ni na koga kome to nije veliki žal na srcu, a to je veliki temelj za pomirenje“, kazao je g. Grigorije. Reis Kavazović nadovezao se kazavši: „Srebrenica je važno pitanje za Bosnu i Hercegovinu. Nije to samo pitanje srpsko, niti bošnjačko, niti hrvatsko niti bilo čije izolirano pitanje. Zločin u Srebrenici je nešto što se dogodilo u BiH, svima nama, svim ljudima koji žive u ovoj državi i mi prema toj činjenici trebamo imati isti odnos“. Komentirajući svoju raniju izjavu vezanu uz izbore za gradonačelnika Srebrenice kazao je da nema problem sa tim da gradonačelnik Srebrenice bude iz reda bilo kojeg naroda, ali da se, kada su u pitanju zločini u Srebrenici i u cijeloj BiH, ne može tolerirati veličanje tih zločina i odgovornih za njih.

Na zamolbu da prokomentiraju izjavu g. Gradimira Gojera na skupu „Kruga 99“ da „religijski vođe imaju preveliki utjecaj na političke elite što dovodi do razgradnje BiH“, g. Finci je kazao da je BiH demokratska, a ne teokratska država te da se stoga teško može ustvrditi da vjerske zajednice „diktiraju politiku“, pogotovo ne članovi MRV BiH „koji godinama rade na postizanju međusobnog razumijevanja i mira“. (kta)

foto

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    20. studeni 2017.

    Papa: le strade non sono circuiti, educazione per chi guida

Sljedeca
 
Nedjelja - Portal Katoličkog tjednika

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: