Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

27. srpanj 2017.

Intervju

Krašić, 8. veljača 2017.

Vlč. Dragutin Kučan, župnik u Krašiću

Sjećanja na Stepinca su snažna, a vjernici se ponose njegovim likom

Zasigurno ne postoji osoba s hrvatskog govornog područja, a i šire, koja nije čula za blaženog Alojzija Stepinca. Rođen u selu Brezariću u župi Krašić 1898. S 36 godina postao je tada najmlađim biskupom na svijetu. Kardinalsku čast dobio je u zatočeništvu 1953. Umro je na glasu svetosti 10. veljače 1960., za vrijeme izdržavanja nepravedne kazne. Upravo je taj nadnevak bio povod da sugovornika pronađemo u vlč. Dragutinu Kučanu, svećeniku koji djeluje u župi gdje je blaženik rođen, kršten i umro...

Vlč. Kučan je župnik u Krašiću skoro 14 godina. Rođen je 1948. u mjestu Kutnjak, sjeverno od Koprivnice u blizini granice s Mađarskom. Svećenički red primio je 1974. Prije sadašnje župe službovao je sedam i pol godina u Sesvetama Zagrebačkim, a onda 21 i pol godinu u župi Sveti Križ Začretje. S njim smo razgovarali o, većini vjernika, manje poznatim stvarima iz blaženikova života u Krašiću, zatočeništvu te hodočašćima i duhovnim plodovima župe Krašić danas...

Poštovani vlč. Kučan, Vi ste župnik u župi koja je iznjedrila kardinala i blaženika Alojzija Stepinca, veličinu ne samo na razini Crkve u Hrvata, nego i cijele Katoličke Crkve. Kako danas živi župa Presvetog Trojstva i kakav je njezin odnos prema tom hrvatskom blaženiku?

Župa živi od sjećanja na blaženog Alojzija Stepinca koji je ovdje kao zatvorenik u onim teškim vremenima proživio vrijeme od 5. prosinca 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960., što je ukupno oko 2 990 dana. Sjećanja na blaženika su snažna, a vjernici se ponose njegovim likom.

U njegovo vrijeme prva sveta pričest u župi slavila se uvijek uz njegov imendan 21. lipnja, kada su mu prvopričesnici i čestitali imendan. Danas želimo podjeljivanje sakramenata u župi povezati sa značajnim datumima njegova života. Tako je u listopadu: prva sveta pričest – uz njegovu osudu i proglašenje blaženim, a sakrament svete potvrde – uz njegovo odvođenje u zatvor u Lepoglavu.

Veliko je iščekivanje objave njegovoga proglašenja svetim. Na tu nakanu molimo u Krašiću svake srijede. Zašto srijede, kad je srijeda dan Sv. Josipa? Blaženik je Sv. Josipa posebno štovao, a i važne stvari su mu se dogodile upravo u srijedu: uhićen je u nadbiskupskom dvoru, doveden u Krašić iz zatvora u Lepoglavi i u Krašiću umro u srijedu. Mlade želimo potaknuti što više da ga zavole kao svojeg zagovornika, ali i da u njemu pronađu svjetionik svojega života.

Danas župa Krašić prema popisu vjernika koji je obavljen prigodom blagoslova kuća ima 1 270 duša koje žive u 428 obitelji, od tog broja u 112 obitelji je samo po jedan član. U župi se nalazi i jedna obitelj islamske vjeroispovijesti – tri osobe.

O Stepincu se mnogo zna i govori... možete li nam reći nešto iz njegova života u župi Krašić što je manje poznato ili se gotovo nikako ne zna?

Njegov život u župi Krašić lijepo je opisao župnik Josip Vraneković, koji je nadbiskupu i kardinalu Alojziju Stepincu bio poput Šimuna Cirenca Isusu na križnom putu. On je olakšavao nadbiskupu životne dane u Krašiću. Vodio je dnevnik o njegovu životu ovdje u Krašiću; zapisivao razgovore s njim; opisivao posjetitelje koji su dolazili u Krašić kako bi ga susreli i molili od njega da ih blagoslovi i da ih preporuča u svojim molitvama, a on je to rado činio. Susretao se s djecom kojima je dijelio bombone. Sirotinji je dijelio ono što je imao. Podijelio je tako svoju odjeću siromasima u Krašiću. Prigodom prve svete pričesti 1956., dok je pričešćivao djecu, primijetio je da je jedna djevojčica bosonoga na slavlju prve svete pričesti. Bilo mu je žao male, pa je poslije mise zamolio župnika da pronađe mamu, kako bi joj dao nešto novca da djetetu kupi cipele.

Župnik je mamu pronašao, a onda je ona sa žalošću rekla: „Velečasni, ali danas su tri moje cure bile bosonoge u crkvi. Kako kardinal tada nije imao ništa novca, zamolio je župnika da mu posudi 4 000 tadašnjih dinara i dadne mami kako bi svojim djevojčicama kupila cipele. Bilo je više takovih zgoda, koje se mogu otkriti u knjizi Dnevnik župnika Josipa Vranekovića. Volio se šaliti, razgovarati s ljudima dok je išao u šetnju, ako ga pratitelj milicajac nije sprječavao.

U Krašiću, u starom župnom dvoru, otvorene su dvije sobe u kojima je živio Blaženik u danima zatočeništva. Njih vjernici posjećuju kada dolaze u Krašić. U selu Brezarić nalazi se rodna kuća, koja je tada bila kuća zadruge Stepinac, a danas u noj žive tri obitelji. U Krašiću je kuća u koju se otac Josip sa svojom obitelji preselio 1907., kad se podijelila zadruga Stepinac. U Dnevniku možemo pročitati kako je hrabrio svoje svećenstvo i pozivao ih da ustraju unatoč svim nevoljama koje su ih pratile u njihovu radu. Ponavljao je često: „Ako treba i umrijeti, umrijeti, ali ne predati se i popustiti!“ Lijepa je njegova poruka napisana u pismu profesoru Ivi Andresu kojom ga tješi i obećava da će njegovu stvar za koju ga moli preporučiti Bogu u svojim molitvama, a piše mu: „Praksa je Božja, tamo gdje čovjek prestaje, gdje čovjek ne zna kako dalje, počinje Bog.“

Kakvi su današnji duhovni plodovi u župi u kojoj je rođen Bl. Stepinac? Je li Krašić često hodočasničko odredište njegovih štovatelja?

Župljani su ponosni na svoga „eminencu“, kako su ga ovdje u Krašiću nazivali. Mladi i sami moraju još puno toga o njemu naučiti, zato ih i pozivam na razne župne susrete koji se organiziraju u spomen blaženog Alojzija Stepinca, povezano s njegovim životom i radom u Nadbiskupiji i kao zatvorenika u Krašiću.

Kako sam rekao, u Krašiću se svake srijede okuplja Molitvena zajednica blaženog Stepinca na klanjanje i molitvu. Molimo njegov zagovor za naše obitelji i mlade, za bolesnike, za naše dobročinitelje i za duhovna zvanja.

Kao veći hodočasnički dani su: dan njegove smrti, 10. veljače, rođendan 8. svibnja, Dan domovinske zahvalnosti 8. listopada. Dolaze i skupine hodočasnika predvođene svojim svećenicima bilo u tijeku tjedna, a ponajviše subotama. Ovdje slave svetu misu, obavljaju pobožnost križnog puta na novopostavljenom prostoru križnoga puta, posjećuju njegove sobe u kojima je živio kao zatvorenik ovdje u Krašiću; pojedine skupine odlaze i do rodne kuće, ali i posjetiti kapelu Sv. Ivana Krstitelja do koje je blaženik često šetao u danima svojega zatočeništva. Želja mu je bila da ta kapela bude proglašena prošteništem Majke Božje Lurdske za cijeli ovaj kraj, no u tome nije uspio, jer u vrijeme njegova boravka, milicija je sprječavala dolazak vjernika izvan teritorija župe Krašić i u crkvu i u kapele na području župe. Župna crkva u kojoj se okupljamo uvelike je povezana s njegovom žrtvom: u starom dijelu crkve s kraja 14. stoljeća je stara krstionica gdje je bio kršten. Novu crkvu je kao dječak gledao kako se gradila, doživio je njezino posvećenje 21. rujna 1913., a iz nje je otišao i u Prvi svjetski rat 1916. te 1924. na studij teologije u Rim. Mladu misu proslavio je u Krašiću 19. srpnja 1931., a na tom istom oltaru proslavio je i posljednju misu svoga života, 7. veljače 1960., tri dana prije svoje smrti. Volim reći hodočasnicima da je ova crkva njegov dom.

Crkvu, kao i sobe u kojima je živio, tijekom godine posjeti oko 30 000 hodočasnika, štovatelja blaženog Alojzija Stepinca.

Iz krašićkog kraja potječu i kardinal Kuharić (rođen u Pribiću), biskup Juraj Jezerinac (rođen u Prekrižju), biskup Josip Mrzljak i niz ostalih crkvenih velikodostojnika. Možete li nam nešto više reći o duhovnim zvanjima iz župe danas?

Župa Krašić je i u starini, a i danas, obilovala duhovnim zvanjima. Danas manje jer je manji broj mladih obitelji koje imaju djecu, a i manji broj djece. No, još uvijek možemo istaknuti, da uz biskupa varaždinskog Josipa Mrzljaka, ima još devet živih svećenika: sedam njih radi na području Zagrebačke nadbiskupije, jedan je u Riječkoj nadbiskupiji i jedan radi s našim Hrvatima u HKM Essen u Njemačkoj.

Od redovnica su sada najbrojnije sestre u redu Služavki Maloga Isusa, njih sedam, jedna kod sestara milosrdnica u Zagrebu, s. Marija Magdalena Mrzljak, koja je ujedno nećakinja blaženog Stepinca, kćerka njegove sestre Josipe. Jedna se nalazi kod karmelićanki u Ivanić Kloštru i jedna kod klarisa u Požegi. U sjemeništu i bogosloviji sada nemamo nikoga.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju

Razgovarao: Željko Ivković
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. srpanj 2017.

    Papa: per Gerusalemme, appello alla moderazione e al dialogo

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: