Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

22. lipanj 2017.

Pod povećalom

Sarajevo, 22. prosinac 2016.

Caritas BiH - Stop trgovini ljudima

Milijuni ljudi širem svijeta žrtve su trgovine ljudima. Ti nemoj biti. Informiraj se i zaštiti.

Novi imperativ

Caritas Bosne i Hercegovine u svome radu u borbi protiv trgovanja ljudima vodi se riječima pape Franje koji je u svome govoru u Ujedinjenim narodima prije nekoliko godina kazao da pred članicama Ujedinjenih naroda stoji novi moralni imperativ a on je borba protiv trgovine ljudima, istinskog zločina protiv čovječnosti.

Trgovina ljudima, moderno ropstvo, treća je najveća kriminalna aktivnost u porastu na svijetu. Tisuće žena i djece nestaju svakoga dana i postaju robovi, roblje, roba na kojima drugi zarađuju. Situacija je na globalnoj razini toliko teška da gotovo nema šanse da se izvuče iz toga svijeta jednom kada se u njega bude uvučen.

Trgovina ljudskim bićima uopće, i trgovanje ženama partikularno, svjetski je fenomen, globalni biznis koji pogađa gotovo svaku zemlju na svijetu. Prolazi kroz dobne i rodne granice i granice zemalja. Kao globalni problem, trgovina ljudima pogađa sve zemlje bilo da su one zemlje destinacije, i/ili tranzitne zemlje, i/ili da su zemlje porijekla.

Važno je naglasiti da ovaj fenomen ima rodni karakter koji je povezan s pogoršanjem društveno-ekonomskog statusa žene.

Faktori

Postoji nekoliko faktora koji utječu na rast ovog problema: globalizacija, profit te nedjelovanje, odnosno sudjelovanje od strane vlada tako što ne donose ili ne provode zakone, kao i preuzete obveze koje vrlo često nisu dovoljno definirane u pogledu trgovanja ljudima, u širem smislu, i u odnosu prema ljudskim pravima, u užem smislu.

Sve veća globalizacija u značajnoj mjeri utječe na praksu trgovanja ženama. Ona stimulira internacionalizaciju određenih sivih ekonomija kao što je potražnja seksualnih usluga, prostitucija u širem smislu, ali i potražnja seksualnih usluga gdje su žrtve djeca, kao specifična kategorija. Porast prostitucije, tj. potražnje seksualnih usluga, u direktnom je odnosu i potiče trgovanje ženama.

Neke nuspojave globalizacije kao što je olakšana povezanost između udaljenih regija kroz brze načine prijevoza, neograničene načine komunikacije putem interneta, i napredni marketing te različite mreže oglašavanja, dakle marketinška industrija, na direktan način omogućuju, odnosno olakšavaju trgovanje ljudima.

Zarada, odnosno profit, koji nastaje ovom praksom izuzetno je velik. Trgovina ljudima postao je treći najunosniji posao na svijetu nakon trgovine drogom i oružjem.

Istraživanja pokazuju da je trgovina ženama u svrhu seksualne eksploatacije biznis, odnosno industrija teška više milijardi dolara.

Povijesni elementi

Trgovina ljudima se kroz povijest smatrala praksom koja se događa samo preko međunarodnih granica, kroz premještanje žrtava iz jedne zemlje u drugu. Međutim, praksa je pokazala i nastavlja to činiti i dalje, da se trgovina ljudskim bićima događa i unutar granica određene zemlje, premještanjem ljudi iz jednog mjesta u drugo, iz jednoga grada u drugi grad, iz jedne regije u drugu regiju. Ali čak i premještanjem unutar istoga grada ili sela. Trgovina ljudima unutar granica jedne zemlje povijesno nije bila prepoznata sve do 1949., a kazneni progon takvih slučajeva nije započeo sve do 2000. godine, odnosno do potpisivanja protokola Ujedinjenih naroda o trgovini ljudima.

Kakvo je stanje s ovim fenomenom u Bosni i Hercegovini, koji su najčešći oblici trgovine ljudima kod nas?

Prema izvještaju koji svake godine izdaje Državni ured Sjedinjenih Američkih, Država Bosna i Hercegovina je još uvijek polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za žene, djecu i muškarce trgovine ljudima. Borbu protiv trgovine ljudima drastično otežava loša ekonomsko-socijalna situacija kao i sveprisutna korupcija u policijskim strukturama – tako to navodi i gleda posljednji Izvještaj o trgovini ljudima za našu zemlju. U našoj zemlji žene i djevojke su žrtve seksualnog iskorištavanja u privatnim stanovima, motelima i na benzinskim pumpama. Zatim imamo vrlo prisutan fenomen obitelji i lokalnih organiziranih kriminalnih grupa koje dječake i djevojčice romske pripadnosti podvrgavaju prisilnom prosjačenju i kod djevojčica: služenju u domaćinstvima u prisilno sklopljenim brakovima.

Prisilno prosjačenje

Unutar fenomena trgovine ljudima djeca su poseban slučaj.  Dok kod svih drugih oblika trgovine ljudima postoji prijetnja ili uporaba sile, otimanja, prijevara, obmane i jedino tada klasificiramo slučaj kao trgovinu ljudima, to u slučaju djece ne činimo. Na primjer, ako roditelj dovede svoje dijete u situaciju da je ono prisiljeno raditi (npr. prosjačenje na ulici) to se može smatrati trgovinom ljudima, čak i ako je dijete dragovoljni sudionik i ako se vrati kući nakon određenog vremenskog razdoblja.

Prisilni i štetni rad djece na ulici, tako zvano prosjačenje djece na ulici, vrlo je rasprostranjeno u našoj zemlji, osobito u većim gradovima, a ovisno o prigodama i na drugim mjestima. Radi se uglavnom o djeci koja su izvan sustava socijalne i zdravstvene zaštite, djeci koja nisu uključena u obrazovni sistem i koja su često i pravno nevidljiva. Masa je problema koje bi trebalo sustavno rješavati kada je riječ o ovoj vrsti zloupotrebe djece: od toga da se svakodnevno krše osnovna prava djece, zagarantirana Konvencijom o pravima djeteta, pa do toga da ih se smatra i tako im se pristupa, kao da su maloljetni prijestupnici, ili djeca s društveno neprihvatljivim ponašanjem, ili kao djeci kojoj je običaj ili tradicija da se tako ponašaju. Nažalost, vrlo je teško riješiti ovaj problem: djeca se nakon što ih policija skloni s ulice, vraćaju nakon kraćeg perioda na ulicu. Također, ne postoje jasno definirane procedure suzbijanja problema prosjačenja, niti su jasno definirane odgovornosti nadležnih institucija koje trebaju raditi na suzbijanju ovog fenomena. A da ne govorimo o tome da oni koji navode djecu na ovakav oblik života u velikom broju slučajeva nisu niti uhvaćeni niti procesuirani, oni i dalje ostaju na slobodi, vrbujući druge žrtve.

Ono što smo mi u Caritasu, kao i drugim nevladinim organizacijama koje pristupaju rješavanju ovoga problema, prepoznali kao najbolji način, barem za sada, da se ovaj problem oslovi jest: informiranje javnosti te podizanje javne svijesti o ovome problemu. U tom smislu posebno smatram važnim naglasiti da odgovornost nije samo na institucijama nego na svim građanima, osobito kada je jasno da je odnos ponude i potražnje temeljni uzrok kako trgovine ljudima, tako posebno iskorištavanja djece u svrhu prisilnog prosjačenja. To znači da postoji direktna veza između Vašeg novca koji dajete djetetu koje prosi na ulici i njegovog iskorištavanja i najgoreg kršenja njegovih prava. Naglašavam: Djeci koja prose ili rade na ulici ne pomažete davanjem novčića. Na taj način samo produžavate njihov boravak i prisilni rad na ulici.

Zamislite sebe u ovoj poziciji

Predočite si, čuli ste za neku šansu – posao koji je bolje plaćen, prigodu za bolji život – na nekome drugom mjestu. Što ako bi vam neko kome vjerujete – član obitelji, susjed, prijatelj nekoga koga znate – ponudio potporu da stignete tamo? Predočite si, kad stignete na odredište, oduzmu vam dokumente, a vaš se svaki pokret kontrolira i slijedi. Što da ste prisiljeni raditi u opasnim uvjetima za malo ili nimalo novca? Predočite si, da otkrijete da su prijevoz, hrana i smještaj postali vaš dug koji se povećava svakoga dana, kako ga nikad ne biste mogli otplatiti.

Kako bi bilo da vas se fizički, emotivno i seksualno zlorabi, dok se nalazite u ovakvim okolnostima? Kako bi bilo ne imati putnu ispravu, niti bilo koji drugi valjan dokument i biti bez novca u stranoj zemlji čiji jezik ne govorite i gdje ne poznajete nikoga, previše prestrašeni da tražite potporu, a ne znate kamo poći? Kako bi bilo da vas se tretira kao robu što se kupuje i prodaje?

Gubitak kontrole nad vlastitim životom nezamisliva je situacija. Ali, ipak, dok sada zamišljate sebe u takvoj situaciji, ljude regrutiraju, kupuju, prodaju i transportiraju trgovci ljudima koji na njima zarađuju novac.

Trgovina ljudima je globalni fenomen koji se vrlo brzo i lako širi kroz zajednice i zemlje diljem svijeta. Zato je vrlo važno da razumijemo barem osnovne koncepte kako bismo mogli učiniti ono minimalno u borbi protiv trgovine ljudima, a to je informirati se, naučiti prepoznati opasnost i potencijalno opasne situacije kako bi na njih mogli reagirati. (kta/caritas.ba)


foto

PREPORUČI
Radio Marija BiH

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    21. lipanj 2017.

    Papa: bene campagna “Ero straniero” per legge migratoria

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: