PAPA MISIJSKIM DJELIMA: CRKVA RASTE PRIVLAČEĆI

„Izbjegavati vlastito promicanje i ostvarivanje inicijativa poradi publiciteta; biti misionar znači odražavati zahvalnost za sve primljeno“


Vatikan,  Pet, 22. Svibanj 2020.

Naviještanje evanđelja je nešto drugo u odnosu na svaki politički ili kulturni, psihološki ili vjerski prozelitizam – istaknuo je papa Franjo razmišljajući o temeljima kršćanskoga poslanja u poruci upućenoj Papinskim misijskim djelima, čiji su se članovi trebali okupiti u Rimu na godišnjoj općoj skupštini, odgođenoj zbog pandemije. Papa je posebno istaknuo da je poslanje besplatni dar Duha te se ne može pouzdati u posebno namijenjeno uvježbavanje, a ne može ga se ni povjeriti „crkvenim aparatima“ koji kao da su obuzeti pomamom da promiču sebe i svoje inicijative, i to možda u smislu publiciteta.

Sveti je Otac napomenuo da je najdublja genetska crta poslanja Crkve ta da je to djelo Duha Svetoga, a ne posljedica našega razmišljanja i naših nakana. Milost je primiti radost Duha, i to je – prema Papinim riječima – jedina snaga koju možemo imati za naviještanje evanđelja. Spasenje nije posljedica naših misionarskih pothvata, a ni našega govora o utjelovljenju Riječi, nego do njega može doći samo kroz pogled susreta s Njim koji nas zove; stoga može biti posljedica i odraz radosti i zahvalnosti.

Spomenuvši apostolsku pobudnicu 'Evangelii gaudium', Papa je opisao obilježja poslanja. Jedno je, prije svega, 'privlačnost'; Crkva raste u svijetu privlačeći, a ne prozelitizmom, i ako Isusa nasljedujemo sretni zbog toga što nas on privlači, drugi to primjećuju. I mogu se time zadiviti. Druga su obilježja 'zahvalnost' i 'besplatnost', jer se misionarski zanos ne može nikako postići slijedom rasuđivanja ili kalkuliranja, ili pak zato što postoji neka obveza u tom smislu, nego je on odraz zahvalnosti.

Jedno je od obilježja i 'poniznost', jer budući da sreća i spasenje nisu neko naše vlasništvo ili cilj postignut našom zaslugom, evanđelje se može naviještati samo u poniznosti, bez oholosti. Osim toga, obilježje je poslanja 'olakšavanje', a 'ne kompliciranje'. Istinsko poslanje ne dodaje suvišan teret na već izmučeni život ljudi, niti nameće zamršene i teške putove formacije kako bi uživalo ono što Gospodin daruje s lakoćom – napomenuo je Papa te spomenuo još tri obilježja poslanja: 'blizinu životu „na djelu“', jer poslanje dolazi do ljudi tamo gdje oni jesu i tako kako jesu; zatim 'sensus fidei (osjećaj za vjeru) Božjega naroda' i 'osobitu naklonost prema malenima i siromašnima', što za Crkvu nije neki neobavezan izbor.

Papa Franjo je potom podsjetio da su Papinska misijska djela nastala spontano, iz misionarskoga zanosa izraženoga vjerom krštenih, i uvijek su bila vezana za 'sensus fidei' (osjećaj za vjeru) Božjega naroda. Od samoga su početka išla na dva kolosijeka, onima vjere i ljubavi; Rimska Crkva ih je uvijek cijenila, a njihov poziv nije nikada doživljavala kao neki alternativni put, vanjsku pripadnost u odnosu na redovne oblike života partikularnih Crkvi. Misijska su djela postala mreža raširena na svim kontinentima; tu mnogostrukost – prema Papinim riječima – valja čuvati od ideološkoga izjednačavanja i kulturne jednostranosti.

Među opasnostima koje prijete na putu Papinskih misijskih djela, Papa je posebno istaknuo autoreferencijalnost, uz rizik pozornosti prema vlastitom promicanju i ostvarivanju inicijativa poradi publiciteta. Tu je potom i želja za zapovijedanjem, odnosno nadzorom nad zajednicama kojima bi te ustanove trebale služiti. Jedna je od opasnosti i elitizam, odnosno neizgovoreno mišljenje da se pripada višoj klasi stručnjaka; kao i odvajanje od naroda, kojega se smatra tromim mnoštvom koje uvijek treba oživljavati i pokretati, kao da je sigurnost vjere posljedica nekog uvjerljivog govora ili metodā vježbanja. Druge se opasnosti nalaze u rastresenosti i funkcionalizmu, jer se sve oslanja na oponašanje svjetovnih uzora djelotvornosti.

Papa Franjo stoga Papinskim misijskim djelima savjetuje da čuvaju ili ponovno otkriju svoje mjesto u krilu Božjega naroda, uranjajući u stvarni život ljudi i uključujući se u crkvenu mrežu biskupijā, župā, zajednicā i skupinā. Osim toga, od Misijskih djela traži da ostanu povezana s prakticiranjem molitve i skupljanja sredstava za misije, tražeći također nove putove, ali ne komplicirajući ono što je jednostavno. Papinska misijska djela jesu, i treba ih živjeti kao sredstvo služenja poslanju u partikularnim Crkvama.

Papa, među ostalim, traži da se Papinska misijska djela ne pretvore u neku nevladinu organizaciju, potpuno usmjerenu na skupljanje sredstava. Ne treba tražiti velike donatore, nego traženje priloga za misije treba i dalje biti usmjereno prvenstveno na cijelo mnoštvo krštenika, oslanjajući se također na neki nov način prikupljanja milodara u crkvama svih zemalja u listopadu, u prigodi Svjetskoga dana misija. U namjeni skupljenih sredstava valja voditi računa o glavnim potrebama zajednicā, izbjegavajući oblike asistencijalizma, i ne smiju se zaboraviti siromašni.

Poruku je Sveti Otac završio podsjećajući na riječi svetoga Ignacija Lojolskoga, i tražeći od Papinskih misijskih djela da svoj posao rade dobro kao da sve ovisi o njima, znajući da zapravo sve ovisi o Bogu. (kta/rv)

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Sveta Stolica zabrinuta stanjem inozemnih radnika u lockdownu

Ženeva,  Čet, 26. Stu. 2020.

Sveta Stolica zabrinuta stanjem inozemnih radnika u lockdownu

Stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u nadbiskup Ivan Jurkovič u govoru pred Međunarodnom organizacijom za migracije u Ženevi izrazio je zabrinutost zbog stanja u kojem su se zatvaranjem zbog pandemije našli inozemni radnici u zemljama useljavanja

Novi apel bjeloruskih biskupa

Minsk,  Čet, 26. Stu. 2020.

Novi apel bjeloruskih biskupa

U priopćenju objavljenom u srijedu, 25. studenoga u Minsku Katolička Crkva u Bjelorusiji ponovno je pozvala na mirno rješenje teške političke krize u zemlji

Obilježena 25. obljetnica smrti „dobrog oca Ante“

Banja Luka,  Čet, 26. Stu. 2020.

Obilježena 25. obljetnica smrti „dobrog oca Ante“

Misu zadušnicu predvodio je kardinal Vinko Puljić, uz suslavlje biskupa Franje Komarice, petnaestak svećenika i tridesetak domaćih vjernika

Nova mrežna stranica Caritasa BiH uz 25. obljetnicu postojanja

Sarajevo,  Čet, 26. Stu. 2020.

Nova mrežna stranica Caritasa BiH uz 25. obljetnicu postojanja

Nova mrežna stranica je izvor informacija i sredstvo karitativne izgradnje!