NA DOSTOJANSTVEN I MIRAN NAČIN PROSLAVLJEN USKRS U BANJOJ LUCI

Biskup Komarica pozvao je vjernike da budu ljudi utemeljene kršćanske nade i praktične kršćanske vjere, moleći i radeći za pravedni mir i istinsko dobro svih sugrađana


Banja Luka,  Pon, 22. Travanj 2019.

Katolici u Banjoj Luci proslavili su radosno, mirno i dostojanstveno najveću kršćansku svetkovinu Uskrs. U svim crkvama okupili su se domaći vjernici, kojima su se pridružili i neki Banjalučani koji su prisiljeni živjeti u inozemstvu.

Posebno je svečano bilo u katedrali, te u središnjoj gradskoj župi Pohoda Blažene Djevice Marije. Uskrsno bdijenje u katedrali predslavio je pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, a u župnoj crkvi biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, koji je tijekom slavlja podijelio sakramente kršćanske inicijacije trima djevojkama te dvojici muškaraca. Njih je kao katekumene pripremao domaći župnik vlč. Vladislav Žarko Ošap.

Na Uskrs je u katedrali koncelebrirano Misno slavlje predvodio biskup Komarica. Koncelebrirali su biskup Semren, rektor katedrale preč. Pero Ivan Grgić i župnik V. Ž. Ošap.

Na početku mise biskup Komarica je pozvao nazočne na zajedničku zahvalnu molitvu i prošnju ne samo za nazočne. Nego i za one koji su raseljeni po cijelom svijetu i nemaju u blizini ni katoličke crkve ni Mise. Pozvao je i na molitvu za sve druge kršćane po svijetu, kojima se ruše ili pale crkve, te za sve naše sugrađane i sve stanovnike naše domovine, za mir među ljudima i narodima.

U propovijedi je biskup Komarica najprije podsjetio da je Uskrs najveći i najstariji kršćanski blagdan, da se slavi jednom godišnje osobito svečano, ali se slavi i svake nedjelje i kod svake svete mise. „Bez Kristova uskrsnuća čovječanstvo bi danas u mnogo čemu, bilo drugačije, jer ne bi bilo kršćana, ni svega onoga što je kršćansko tijekom svoje dvadeset-stoljetne povijesti učinilo za afirmaciju čovjeka kao bogolikog stvorenja“, istaknuo je biskup Komarica.

Osvrnuo se i na dramatična i tragična zastranjenja suvremenog svijeta, osobito u nekim europskim i sjevernoameričkim državama, koje su stoljećima bile kršćanske. Prisjetio se razgovora iz ratnih godina s pariškim nadbiskupom - kardinalom koji mu je izrazio svoju zabrinutost za svoj narod i zemlju: „Očekujem veliku katastrofu jer smo mi izdali vas, jer smo se igrali s Bogom i ismijavali ga, a Bog se neda ismijavati“. Pozvao je vjernike da budu ljudi utemeljene kršćanske nade i praktične kršćanske vjere, moleći i radeći za pravedni mir i istinsko dobro svih sugrađana, te da pred svima očituju svoju živu vjeru u uskrsnuće Kristovo i svoje vlastito.

Na kraju Mise biskup Komarica je predmolio pobožnost Božjem milosrđu pred slikom „Milosrdnog Isusa“ koja je postavljena u oltarni prostor slično kao što je to učinjeno i po svim župnim crkvama u cijeloj biskupiji.

Nakon Mise vjernici su se zadržali s biskupima i svećenicima u dužem srdačnom razgovoru. (kta/tabb)

foto

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Brodsko Vinogorje,  Ned, 25. Lis. 2020.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Zahvalno Misno slavlje u kapelici samostana predslavio je domaći župnik Krunoslav Karas

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

Zadar,  Ned, 25. Lis. 2020.

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

„Mudrost: od bliskoistočnog poimanja do biblijskog uosobljenja“

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Primivši u audijenciju profesore i studente Papinskoga teološkog fakulteta 'Marianum' iz Rima, papa Franjo je istaknuo da je vrijeme koje živimo, Marijino vrijeme

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

U poruci sudionicima skupa EcoOne, ekološke inicijative Pokreta fokolara, Papa istaknuo da je prijeko potreban nov i uključiviji društveno-gospodarski poredak, te da valja prekinuti logiku iskorištavanja i egoizma