Crkve u Sudanu zadovoljne novim mirovnim sporazumom

Sporazum su, uz posredovanje Južnog Sudana, 3. listopada u Jubi potpisali predstavnici prijelazne Vlade i glavne pobunjeničke skupine u zemlji


Juba,  Ned, 18. Listopad 2020.

Kršćanske Crkve u Sudanu s nadom gledaju na novi mirovni sporazum koji su, uz posredovanje Južnog Sudana, 3. listopada 2020. u Jubi potpisali predstavnici prijelazne Vlade i glavne pobunjeničke skupine u zemlji.

„Vrlo smo sretni. Ljudi su umorni od rata i žele mir. Svaki napor da se utiša oružje i omogući ljudima život u miru, više je nego dobrodošao“ – rekao je za Svjetski savez Crkvi pastor William Deng Mian, glavni tajnik Vijeća Crkvi Južnog Sudana (Nccs) koji je sudjelovao u razgovorima.

Sporazum se bavi nekim od ključnih pitanja, kao što su sigurnost, raspodjela vlasti, nadoknada, povratak iseljenika i izbjeglica, kontrola zemlje koju tradicionalno koriste plemske zajednice, te ujedinjenje pobunjeničkih naoružanih skupina u sudansku regularnu vojsku. Zadovoljstvo povoljnim ishodom pregovora započetih prije godinu dana izrazio je otac Musa Timothy, glavni tajnik Biskupske konferencije Sudana i Južnog Sudana (Scbc). Čitav sudanski narod općenito dobro prihvaća i cijeni mirovni sporazum, ali posebno stanovništvo Darfura, jer će uravnotežiti rat i patnje započete 2013. godine – primijetio je svećenik.

Ono što zabrinjava sudanske kršćanske vođe jest odsustvo dviju pobunjeničkih skupina za pregovaračkim stolom. Sporna pitanja u ovom slučaju, posebno se tiču razdvajanja države od religije, na što se posebno usredotočila Vlada iz Kartuma. Po mišljenju pastora Miana, dovoljno je prostora za nastavak pregovora i s tim skupinama. Razgovaramo s njima i uvjeren sam da će dvostruki zajednički napor kršćana i muslimana, kao i Vlade donijeti rezultate – napomenuo je te dodao da su vjerski vođe odvojili vrijeme kako bi stanovništvu objasnili da zahtjev za razdvajanjem države i religije ne znači sekularizaciju zemlje.

Potporu razdvajanju dao je i biskup Yunan Tombe Trille Kuku Andal, predsjednik sudanskih biskupa, potvrdivši da je to temeljni uvjet kako bi Sudan postao uistinu demokratska i ujedinjena zemlja u kojoj kršćani i muslimani mogu mirno živjeti.

Sudan, naime, već desetljećima doživljava sukobe etničko – vjerskog karaktera na svom teritoriju. Među najpoznatijima je rat u Darfuru, gdje od 2003. godine traje sukob između arapske naoružane skupine Janjawid koju podržava Khartoum i nearapskog stanovništva koji predstavljaju pobunjeničke skupine (Slm/a) te Pokret Pravde i jednakosti (Jem). Prema izvještavanju Ujedinjenih naroda, sukob je uzrokovao najmanje 300.000 preminulih te 2,5 milijuna raseljenih. Ostala su žarišta napetosti Južni Kordofan i Plavi Nil, gdje su sukobi započeli 2011. godine, kao neka vrsta nastavka Sudanskog građanskog rata između Vlade i Sudanskog narodnooslobodilačkog pokreta (SPLM), koji je prije devet godina završio neovisnošću Južnog Sudana. (kta/rv)

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Brodsko Vinogorje,  Ned, 25. Lis. 2020.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Zahvalno Misno slavlje u kapelici samostana predslavio je domaći župnik Krunoslav Karas

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

Zadar,  Ned, 25. Lis. 2020.

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

„Mudrost: od bliskoistočnog poimanja do biblijskog uosobljenja“

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Primivši u audijenciju profesore i studente Papinskoga teološkog fakulteta 'Marianum' iz Rima, papa Franjo je istaknuo da je vrijeme koje živimo, Marijino vrijeme

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

U poruci sudionicima skupa EcoOne, ekološke inicijative Pokreta fokolara, Papa istaknuo da je prijeko potreban nov i uključiviji društveno-gospodarski poredak, te da valja prekinuti logiku iskorištavanja i egoizma