Blažena Djevica Marija žalosna

Čardak


Pon, 15. Rujan 2008.

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Simeona Mariji: "A tebi će samoj mač probosti dušu" (Lk 2,35). Te riječi s kontekstom naviještaju Kristovu muku. A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao njegova Majka.

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Simeona Mariji: "A tebi će samoj mač probosti dušu" (Lk 2,35). Te riječi s kontekstom naviještaju Kristovu muku. A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao njegova Majka, nikoga kao nju neće pogoditi tako da će Isus biti "znak kojemu će se protiviti" (Lk 2,34), nikoga kao nju neće potresti njegova muka.
O Marijinim žalostima počeli su u srednjem vijeku naročito pobožno razmišljati redovnici serviti. Njihov general sv. Filip Benicije nazivao je redovničku odjeću servita "odijelom Marijina udovištva". Tu su odjeću kao škapular nosili i mnogi svjetovnjaci pa su tako među njima nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Spomena je osobito vrijedna ona koju je koncem XV. stoljeća osnovao Nizozemac Ivan Goudenberg, a potvrdio je papa Aleksandar VI. Ta se bratovština veoma brzo proširila. Gospa je raznim čudesnim uslišanjima pokazala da joj je pobožnost prema njezinim žalostima draga i tako je ona u kršćanskom puku sve više zauzimala maha. Širili su je zdušno i revno posvud i serviti. Njima je god. 1668. Sveta Stolica dopustila i posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, a koja se slavila na treću nedjelju u rujnu. Ta je svetkovina godine 1735. proširena na čitavo španjolsko kraljevstvo. Papa Pio VII. proširio ju je na spomen svoga povratka iz Napoleonova sužanjstva godine 1814. na cijelu Crkvu.
Počevši tamo od srednjega vijeka kršćanska je pobožnost nabrojila sedam događaja koji su bili uzrokom Marijinih žalosti pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti. Te žalosti su ove:
Simeonovo naviještanje Marijine žalosti,
Bijeg u Egipat,
Isus se kao dvanaestogodišnji dječak na hodočašću u Jeruzalem, bez znanja roditelja, zadržao u hramu,
Marijin susret s Isusom na križnome putu,
Marijine boli dok su Isusa pribijali na križ,
Skidanje Isusa s križa
I napokon Isusov pogreb.
Budući da se u svemu tome radi o nečemu veoma stvarnome, što je sposobno djelovati na ljudsko srce, kršćanski je puk, vođen onim svojim osjećajem vjere i pobožnosti, odmah shvatio o čemu se radi i prihvatio pobožnost prema Gospinim žalostima. Možemo reći da su sedam Marijinih žalosti sedam naročitih zgoda, odabranih između tolikih drugih, kojih je bio pun njezin život. U njima se kao u središtu usredotočuju sve Marijine boli. One očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama jer se rađaju iz istog počela i jer su upravljene prema istom cilju, otkupljenju čovječanstva.

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Sarajevo,  Sub, 13. Vel. 2021.

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Sarajevo,  Pon, 08. Vel. 2021.

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Prikazanje Gospodinovo - Dan posvećenog života

Sarajevo,  Pon, 01. Vel. 2021.

Prikazanje Gospodinovo - Dan posvećenog života

Devetnica sv. Josipu u istoimenoj župi u Zenici

Zenica,  Sri, 20. Sij. 2021.

Devetnica sv. Josipu u istoimenoj župi u Zenici

Dr. Mijović: Granične situacije ljudske egzistencije kao topoi vjere i nade

Zagreb,  Uto, 26. Sij. 2021.

Dr. Mijović: Granične situacije ljudske egzistencije kao topoi vjere i nade

Izv. prof. dr. sc. Pavle Mijović s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održao predavanje na 61. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu

Dr. Domazet: Crkva i njezina dosljednost poslanja

Zagreb,  Uto, 26. Sij. 2021.

Dr. Domazet: Crkva i njezina dosljednost poslanja

U predavanju na 61. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu prof. dr. Anđelko Domazet s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu usmjerio je pozornost na ono što se u sadašnjoj situaciji može prepoznati kao nalog što ga Bog daje Crkvi na izvršenje

Pozdravni govor v. d. dekana KBF-a prof. dr. Marija Cifraka na otvorenju 61.

Zagreb,  Uto, 26. Sij. 2021.

Pozdravni govor v. d. dekana KBF-a prof. dr. Marija Cifraka na otvorenju 61.

Vršitelj dužnosti dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozdravnim je govorom u utorak, 26. siječnja 2021. otvorio 61. teološko-pastoralni tjedan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Subotička biskupija na svetkovinu Obraćenja svetog Pavla proslavila svog zaštitnika

Subotica,  Uto, 26. Sij. 2021.

Subotička biskupija na svetkovinu Obraćenja svetog Pavla proslavila svog zaštitnika

Subotički biskup Slavko Večerin predslavio je svečanu Euharistiju na svetkovinu Obraćenja svetoga Pavla, zaštitnika Subotičke biskupije, u ponedjeljak, 25. siječnja u subotičkoj katedrali-manjoj bazilici sv. Terezije Avilske