“Nalazi Vis kod Dervente, Pivnica kod Odžaka i Donja Mahala kod Orašja imaju veliki značaj u predstavljanju kostolačke kulture na ovome području, a posebno važno je nalazište Pivnica (Potočani) jer se tamo naišlo na jedinstven lokalitet na kojemu nije došlo do miješanja s drugim kulturama.“
(Dr. Alojz Benac, 1962.g.)
Niti jednu repliku kostolačke posude Jelušić ne radi napamet. Izrađuje ih po dokumentaciji koju je dobio od Zemaljskog muzeja BiH. Sama izrada je slojevita i dugotrajna. Svaka posuda je sastavljena iz nekoliko prstena, a svaki prsten od 16 dijelova. Sve se to lijepi, tokari i brusi, da bi konačno posuda dobila svoj završni oblik. Onda nastupa ukrašavanje…
„Svaka kultura u povijesti čovječanstva je ostavila svoj trag u svim sferama života, pa tako i u keramici. Različite narode prepoznajemo po oblicima keramike, ali i prema ornamentima kojima su ukrašeni. Za oslikavanje ovih replika koristim crteže koje sam također dobio od djelatnika Muzeja i trudim se da budu što vjerodostojniji originalima…' - kaže gospodin Ivo.
Sama Izložba je iznenađujuće dobro posjećena, a na otvaranju je bila prisutna i prof.dr. Andrijana Pravidur, viša kustosica Zemaljskog muzeja, koja je imala samo riječi hvale za organizaciju izložbe, kvalitetu postavke i samu ideju: „Upravo je i cilj ove izložbe da se podsjetimo na ono što imamo, da širimo vijest o tome, da napravimo jedan kulturni brend i zaštitimo kulturno naslijeđe našeg područja“, dodala je pri kraju svog izlaganja o kostolačkoj kulturi posjetiteljima u prepunoj dvorani odžačke Beledije.
S ovim riječima profesorice Pravidur složio se i načelnik odžačke Općine gospodin Jakov Ivanković, dajući bezrezervnu potporu ovome projektu stvaranja novog bosansko-hercegovačkog brenda na lokalnom nivou: „Mnogo truda je uloženo u izradu ovih posuda, ali mnogo truda se mora još uložiti da ovo postane jedan od simbola Odžaka i Bosne i Hercegovine, jer, ovo je vrlo stara kultura i predstavlja sve narode koji su živjeli ovdje“.
Nakon Male vijećnice, gdje je otvorena, Izložba seli u prostor Pastoralnog centra Župe u Odžaku, gdje će ovu postavku biti još neko vrijeme moguće vidjeti i upoznati se s njom.
Još neko vrijeme ćemo imati mogućnost stati ispred posude od abonosa i ponosno dodirnuti prošlost!
- 'Kako to prekrasno zvuči!' – rekao je mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, koji je vidjevši eksponate, jednostavno 'naredio': -'Vi možda niste ni svjesni koliko je ova izložba važna i koliku vrijednost imaju eksponati koje sam imao prigodu vidjeti. Ovo ne smije ostati zatvoreno u ovoj prostoriji. To je isto kao da su one posude koje su pronađene, iz Sarajeva vraćene na Pivnicu i tamo opet zatrpane… O ovome se mora čuti!'
Što nam je drugo preostalo, nego napisati ovaj članak …
Tako je u uho autora 'ubačena buba'…
- 'Nakon ove izložbe, ja vjerujem, da će kostolačka kultura, lokalitet Pivnica i Potočani kod Odžaka, biti upisani ne samo na povijesnu kartu, jer oni to već i jesu, već i na turističku kartu…' - rekao je prilikom otvaranja ove izložbe Ivo Jelušić, autor replika starih kostolačkih posuda izrađenih u abonosu, predajući prvi izrađeni suvenir u obliku prastare posude, gošći iz Sarajeva, prof.dr. Andrijani Pravidur.
Više informacija može se dobiti upitom na e-mail abonos.posavina@gmail.com.
ABONOS
Drvo je osjetljivo na vlagu i brže propada ako je u vlažnijem okolišu. Ali, ukoliko je ono potpuno uronjeno u vodu, bez kisika, njegov vijek trajanja može biti dulji nego ako je stalno izloženo promjenama okoliša. Kada drvo odleži dugi niz godina u mulju vode tekućice, ono se anaerobno fosilizira, i nastaje subfosilno drvo. Kao takvo, subfosilno, najčešće nailazimo na hrast, brijest i jasen. Ako je riječ o hrastu, nastaje hrastov abonos, odnosno “crni hrast”-dub. Njegove nove osobine su : iznimna čvrstoća, tvrdoća, velika specifična težina i izuzetna otpornost na vanjske nametnike. Starost mu se određuje prema intenzitetu boje, količini soli i željeza u drvu te metodom C-14, uz pomoć radioaktivnog izotopa ugljika.