Biblijski komentar misnih čitanja u godini B

Onamo u vjeri i mi putujemo, ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom

1. studenoga - svetkovina svih svetih:


Uto, 06. Listopad 2020.

Kršćani Istoka slavili su od IV. stoljeća spomen svih svetih mučenika 13. svibnja ili u nedjelju iza Duhova. Rimski car poklonio je papi Bonifaciju IV. (608-615) velebnu građevinu rimskog Panteona koji već sto godina nije služio kao poganski hram. Papa je 13. svibnja 609. dao na 28 kola prenijeti kosti mučenika iz katakombi, sahraniti ih u Panteonu i posvetio je tu građevinu u crkvu svih svetih mučenika. Kroz sto godina razvilo se štovanje svetaca koji nisu mučenici pa je papa Grgur III (731-741) u bazilici sv. Petra na vatikanskom brežuljku dao sagraditi kapelu svih svetih. U njoj su se slavili svi sveti l. studenog.
Papa Grgur IV (828-844) odredio je da se u cijeloj Crkvi slavi jedan spomen svih svetih, i to 1. studenog. Povjesničari kažu da je jedan od razloga za ovaj datum (a ne 13. svibnja) bolja mogućnost ishrane hodočasnika koji su dolazili u Rim.
Smisao svetkovine vidimo u molitvama dana: u zbornoj ističemo da zajedno slavimo zasluge svih svetih i prosimo da nam Bog udijeli veće obilje svoga milosrđa što je više naših zagovornika u nebu. U darovnoj prosimo da se zauzmu za naše spasenje sveti koji su već postigli besmrtnost. U popričesnoj molimo da kao putnici na zemlji napredujemo u svetosti.
Saborska obnova donijela je novu prefaciju ove svetkovine u kojoj je istaknuta povezanost Crkve na putu zemaljskom sa svetima u nebu koji su Crkva na cilju nebeskom:
Danas slavimo tvoj sveti grad,
svoju domovinu, nebeski Jeruzalem;
ondje te zauvijek hvale preobraženi udovi Crkve, naša braća i sestre u slavi;
onamo u vjeri i mi putujemo,
ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom.

Ubijelili su haljine svoje u krvi Jaganjčevoj (Otk 7, 2-4. 9-14)

Otkrivenje u poglavljima 4. do 22. sadrži apokaliptičko viđenje Ivana vidioca. Sveti vidjelac želi ojačati progonjenu braću i sestre u Maloj Aziji koncem prvog stoljeća te njima i svim kasnijim čitaocima otkriti smisao povijesti u kojoj se Zmaj sa svojim sljedbenicima bori protiv Jaganjca i njegovih sljedbenika. Poglavlje 7. je nastavak viđenja knjige sa 7 pečata "iznutra i izvana ispisane" (5, 1) koja je simbol povijesti svijeta. Između otvaranja 6. i 7. pečata Ivan vidi 4 anđela koji spremaju eshatonsku nevolju ali bivaju zaustavljeni dok se na čelima ne obilježe sluge Božji i sljedbenici Jaganjčevi.
"Opečaćeni su" iz "svih plemena sinova Izraelovih" (r. 3) te "veliko mnoštvo... iz svakog naroda i plemena i puka i jezika" (r. 9). U ovom viđenju Ivan najavljuje posebnu brigu Božju za povijesnu Crkvu, sastavljenu od krštenika iz različitih naroda svijeta. Drugi dio viđenja je prikaz nebeskog bogoslužja gdje proslavljeni mučenici, stradali u progonima od rimske poganske vlasti, pjevaju zajedno s anđelima uskrslom Kristu simbolski predstavljenom u Jaganjcu.
Sveci u nebu odjeveni su u bijele haljine, s palmom u rukama. To je pobjednička boja i pobjednički znak. "Nevolja velika" iz koje su oni došli jest državni progon kršćana, a onda kroz povijest to je i svaki ljudski život, jer i u državi naklonjenoj kršćanstvu nije lagano biti dosljedni kršćanin.
Za vjernike na proputovanju zemaljskom i za one koji su već stigli u nebesku slavu svojstveno je da su "oprali svoje haljine i ubijelili ih u krvi Jganjčevoj" (r. 14). Ovaj izraz podsjeća na krštenje kao životno pranje vjerničkim oslanjanjem na Krista raspetog i uskrslog. Ef 5, 26 zove sakrament pristupa Kristu i Crkvi "kupelj vode uz riječ" a Tit 3, 4 "kupelj novog rođenja i obnavljanje po Duhu Svetom". Oprati životne haljine znači prihvatiti oproštenje grijeha koje Bog nudi po Kristu u Crkvi. "U krvi Jaganjčevoj" odnosi se na euharistiju kao sakrament kojim kršćani pod predsjedanjem zaređenog predstojnika uprisutnjuju smrt i uskrsnuće Kristovo. - Ovo čitanje u našoj misi znači da su sveci - proglašeni i neproglašeni postali blizi Bogu i ljudima ostvarujući u životu krsnu posvećenost i hraneći se na gozbi tijela i krvi Kristove.

Vidjet ćemo ga kao što jest (1 Iv 3, 1-3)

Ovo je početak odsjeka s poticajima na život dostojan sinova i kćeri Božjih. Ljubav koju nam je "Bog darovao" jest dioništvo na sinovstvu Isusa jedincatog Sina Očeva. Isus raspeti i uskrsli je neopozivi znak i sredstvo ljubavi Božje prema svima ljudima. "Svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega" je utjeha obespravljenim i zapostavljemm kršćanima u ondašnjoj rimskoj državi. Ako je Učitelj bio zapostavljan, mogu biti i učenici. Udioništvo na Isusovu sinovstvu nije tek budući dar u vječnosti: "Sad smo djeca Božja!" Tko je krsnom vjerom pridružen Kristu te se hrani njegovom riječju i sakramentima, on jest dionik Isusova sinovstva već na ovom svijetu. Ovo pretpostavlja vršenje Isusovih odredbi, što znači teženje za svetošću koja je krštenjem darovana i zadana.
Dostojanstvo Božjih sinova i kćeri očitovat će se potpuno i postat će neizgubivo tek po završetku zemaljskog proputovanja, u eshatonu: "Kad se očituje, bit ćemo mu slični, jer vidjet ćemo ga kao što jest!" "Vidjeti" ovdje znači biti pripušten u Božju blizinu, iskustveno doživljavati Božju dobrotu i milosrđe. Živjeti s takvom nadom, znači čistiti se od ljudskih nedostataka, a i to je izraz težnje za svetošću na koju su u Crkvi pozvani svi krštenici. Takvu svetost postižu vršenjem svojih ljudskih i vjerničkih dužnosti, obdržavajući kao vrhunsku zapovijed ljubav prema Bogu i ljudima.

Podnošenje određenih stanja i poduzimanje određenih akcija (Mt 5, 1-12)

Blaženstva su u današnju liturgiju uvrštena kao put k svetosti kojim su išli današnji slavljenici i poticaj nama vjernicima na zemlji da idemo njihovim stopama. Sveci i svetice - proglašeni i neproglašeni - su naša braća i sestre u slavi koji nas potiču svojim primjerom i pomažu svojim zagovorom.
Blaženstva su izraz Isusova pounutarnjenog i eshatonski usmjerenog ćudoređa. Za razliku od farizeja koji su naglašavali obdržavanje izvanjskih propisa radi snošljivog življenja na zemlji i Božjeg blagoslova u zdravlju i dugom životu, Isus traži moral srca. Sam Isus je siromah koji pokazuje da u svakoj životnoj situaciji čovjek može ostati otvoren Bogu i bližnjemu. On je ožalošćeni koji u Bogu traži i nalazi utjehu; krotki koji ne obavlja nasilno svoje životno poslanje; gladan i žedan pravednosti kojega će Bog nasititi; milosrdan, čist srcem, mirotvorac, nevino progonjen. Zato su blaženstva njegov program i primjer pounutarnjenog i eshatologiziranog ćudoređa.
Ključno je prvo: siromasi duhom. Ono s tri slijedeća, koja su zapravo podvrste religijski prihvaćenog siromaštva, predstavlja određena stanja koja su nezaobilazna a čovjek u njima može raskinuti ovisnost o Bogu i ljudskoj braći i sestrama. Tko ta stanja prihvaća strpljivo, njegovo je kraljevstvo nebesko. Bog u njemu već sada milosno vlada a u eshatonu će ga kvalitetno utješiti. Ispunit će cilj njegova životnog putovanja. Nasitit će ga životnim smislom, što ne može dati zemaljska hrana i piće.
U drugom dijelu su određene akcije koje vjernik može i treba poduzimati. Ovdje je ključno blaženstvo o čistima srcem koji će Boga gledati. Farizeji su bolesno naglašavali vanjsku čistoću, odvojenost od pogana i grešnika, pranje zdjela, subotnji počinak, post. Isus traži unutarnju čistoću srca i nakane. Tko djeluje iz takvog srca, Boga će gledati, jer je već sada u prijateljstvu s Bogom i fizička smrt neće raskinuti to prijateljstvo. Među akcijama koje je Isus poduzimao i koje preporuča svojim sljedbenicima je miran suživot i izmirivanje ljudi. One koji mir čuvaju i miru pridonose Isus uzdiže na rang svojih odnosa s Ocem: "Oni će se sinovi Božji zvati!" Makar i ne pripadali izričito medu Isusove sljedbenike, svi koji pravi i trajni mir izgrađuju su sinovi i kćeri Božje.
Blaženstva su poziv na rast u svetosti koja nam je svima darovana i zadana.

Biskup Komarica predsjedao sjednicom Vijeća za liturgiju BK BiH

Sarajevo,  Čet, 22. Lis. 2020.

Biskup Komarica predsjedao sjednicom Vijeća za liturgiju BK BiH

Sudjelovali su svi članovi Vijeća osim jednog koji je bio opravdan spriječen doći na sjednicu, a dijelom je sudjelovao i generalni tajnik BK BiH

Mons. Luka Marjanović održao biblijsko predavanje

Slavonski Brod,  Čet, 22. Lis. 2020.

Mons. Luka Marjanović održao biblijsko predavanje

Na temu „(Zarazne) bolesti u Svetom Pismu, napose SZ-u. Ponašanje oboljelih, solidarnost bližnjih - pouke nama danas“

Papa imenovao savjetnike Papinskog vijeća za međureligijski dijalog

Vatikan,  Čet, 22. Lis. 2020.

Papa imenovao savjetnike Papinskog vijeća za međureligijski dijalog

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je, 22. listopada da je Sveti Otac imenovao nove savjetnike Papinskog vijeća za međureligijski dijalog

Prigodna emisija za mlade u realizaciji NCM-a

Sarajevo,  Čet, 22. Lis. 2020.

Prigodna emisija za mlade u realizaciji NCM-a

Razgovor s gostima u studiju prate zanimljivi video prilozi