Započelo 78. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine


Sarajevo,  Pon, 13. Srpanj 2020.

Nakon što su u ožujku 2020. godine, zbog ograničenja u vrijeme pandemije koronavirusa, bili primorani otkazati održavanje svoga redovitog proljetnog zasjedanja u Mostaru, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su, 13. srpnja 2020. svoje 78. redovito zasjedanje, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
 
Na početku kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.
 
Pošto je ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika. Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho „curenje“ stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH. “Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. “Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota”, istaknuo je kardinal Puljić.
 
Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još uvijek trajuće pandemije koronavirusa”. “Već 25 godina, svake godine – u ovo vrijeme oko svetkovine nebeskog Zaštitnika ove biskupije i ovdašnje katedrale – sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja, ja sam – milošću Božjom – imao mogućnost izraziti srdačnu, bratsku dobrodošlicu Vama i svim drugim, dragim nam gostima, predstavnicima Svete Stolice i drugih Biskupskih konferencija”, kazao je biskup Komarica. Iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka. “Uslijed još uvijek – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se – od našeg prošloljetnog zasjedanja – nažalost, opet nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava “odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad”.
 
Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjolučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole. “Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek – nažalost uzaludno – tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću “iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća”. Također je poželio “dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u našoj Biskupskoj konferenciji.
 
U svom pozdravu mons. Stipić je, između ostalog, čestitao mons. Tomi Vukšiću imenovanje za nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i mons. Petru Paliću imenovanje za biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog te uputio riječi priznanja i zahvale biskupu mons. Ratku Periću za vođenje ove mjesne Crkve u teškim vremenima. Pošto je podsjetio i da je Splitsko-makarska nadbiskupija dobila nadbiskupa koadjutora u osobi mons. Dražena Kutleše, bivšeg svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije, mons. Stipić upoznao je biskupe s temama o kojima se raspravljalo tijekom 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK održanog u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020. Napomenuo je da su i u Hrvatskoj bili primorani otkazati brojna događanja zbog pandemije koronavirusa. Spomenuo je i da su morali odgoditi i dogovoreni pohod poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve velikoga nadbiskupa kijevsko-galicijskoga Svyatoslava Ševčuka grkokatoličkom vikarijatu u Bosni i Hercegovini koji je bio predviđen za srpanj 2020. godine. Podsjetio je i na razorni potres koji je, 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu te, između ostalog, oštetio i Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu. „Koronavirus i potres učinili su nas svjesnima da smo u bîti vrlo slabašni i nejaki, ali je ta novonastala situacija ujedno iznjedrila velikodušne i požrtvovne pojedince i institucije koji su posvjedočili snagu i osjetljivost za druge. Mnogima je vrijeme izolacije bilo i vrijeme dubljeg promišljanja vjere“, kazao je mons. Stipić. „I na kraju, želio bih Vas kao apostolski administrator Križevačke eparhije, s radošću izvijestiti da smo u lipnju ove godine, blagoslovom Svete Stolice, vratili sjedište Ordinarijata eparhije i rezidenciju Ordinarija u Križevce, u biskupsku rezidenciju, uz našu Katedralu, nakon što je više od 60 godina Ordinarijat bio privremeno u Zagrebu. Koristim prigodu da Vas pozovem u pohod našem sjedištu u Križevcima. Želim Vam obilje Božjega blagoslova i nadahnuća u Vašem radu za boljitak i život Svete Crkve u Bosni i Hercegovini“, rekao je mons. Stipić.
 
Tijekom zasjedanja, kojemu će predsjedati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća predsjednika o radu svih Vijeća, Komisija i tijela BK BiH u 2019. godini kao i izvješće o djelovanju Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela. Posebna tema zasjedanja bit će djelovanje Caritasa Bosne i Hercegovine, a biskupi će razgovarati i o pojedinim pitanjima u vezi s aktualnim stanjem u Crkvi i društvu u BiH.
 
Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja bit će Euharistijsko slavlje u katedrali u 10 sati. Predsjedat će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.
 
Budući da će zasjedanje završiti u večernjim satima 14. srpnja te da su na snazi ograničenja u vrijeme aktualne pandemije koronavirusa, neće biti organizirana uobičajena konferencija za novinstvo. (kta)
 

 

Pozdrav mons. Slađana Ćosića prije početka Svete mise na Bobovcu

Bobovac (Kraljeva Sutjeska),  Ned, 25. Lis. 2020.

Pozdrav mons. Slađana Ćosića prije početka Svete mise na Bobovcu

Riječi pozdrava generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije prenismo u cijelosti

Propovijed kardinala Puljića na kraljevskom gradu Bobovcu

Bobovac (Kraljeva Sutjeska),  Ned, 25. Lis. 2020.

Propovijed kardinala Puljića na kraljevskom gradu Bobovcu

„Za domovinu treba imat' dušu“

Papa Franjo imenovao trinaest novih kardinala

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo imenovao trinaest novih kardinala

Sveti Otac najavio je nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju 25. listopada da će uoči prve nedjelje došašća, 28. studenoga 2020., na konzistoriju imenovati 13 novih kardinala.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Brodsko Vinogorje,  Ned, 25. Lis. 2020.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Zahvalno Misno slavlje u kapelici samostana predslavio je domaći župnik Krunoslav Karas