Katolički tjednik

Faza „odjeka“


Sarajevo,  Pon, 11. Svibanj 2020.

Katolički tjednik br. 19 - 20

Katolički tjednik br. 19 - 20

Iskustvo nas uči kako na Balkanu eho nekoga događaja nerijetko bude tegobniji nego to što se zbilo. Svjedoci smo kako je, unatoč stradanjima, progonima i neimaštini u ratnome ludilu 1990-ih, mnogima poraće zapravo bilo teže. Odatle su ljudi skovali izreku: „Preživjeli smo rat, valja preživjeti mir!“ Jer dok su trajali sukobi, čovjek je mogao s popriličnom sigurnošću definirati odakle mu dolazi opasnost i tko mu je neprijatelj. Međutim, kada je utihnulo oružje, na scenu su stupili različiti lupeži sa svojim marifetlucima i zakulisnim igrama, tako da je bilo teže dokučiti od koga vreba više opasnosti – od „prijatelja“ ili „neprijatelja“. U središtu svega, dakako, ponovno je bio novac, odnosno „laka para“ koja je na ovdašnji prostor stizala u obliku donacija kako bi se sanirale ratne štete, a nerijetko je bivala izvorom bogaćenja kojekakvih mešetara. Slično će potvrditi i, recimo, svećenici da su se nakon razornih poplava sredinom svibnja 2014. susreli s nemalim izazovom kako odgovoriti pritiscima za raspodjelom pomoći i svemu što to povlači za sobom. Treba li, onda, uopće dvojiti kakva će biti situacija nakon što, s Božjom pomoći, skonča aktualna pandemija koronavirusa – da će njezin eho, tj. posljedice biti dugotrajne i za mnoge ljude uistinu tegobne?

Preventivne mjere u cilju suzbijanja širenja pandemičnog virusa, koje su uvele vlasti, pogodile su sve slojeve društva. Većina država je uglavnom ograničila kretanje, naredila socijalnu – zapravo fizičku – distancu te zatvorila male i srednje obrte. U tom smislu i poglavari mjesnih Crkava su u načelu bili odredili da svećenici slave mise bez sudjelovanja vjerničkoga puka te otkazali sva hodočašća i masovnija okupljanja. A gdje god je netko izrazio drugačije mišljenje ili imao drugačiji pristup situaciji, bio je, najblaže rečeno, proglašen čudakom. No, uslijed svega toga, izvršni direktor programa hitnih slučajeva u zdravstvu pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) Michael Ryan krajem travnja je pohvalio „švedski model“ – gdje nisu uvedene takve restriktivne mjere kao u drugim zemljama svijeta. „I u Švedskoj je kao i u ostalim zemljama zabilježen veliki broj zaraženih i preminulih od koronavirusa, pogotovo starijih, međutim rizik da se bolest ponovno vrati ili da obole od virusa COVID-19 je mnogo veća u zemljama koje su uvele mjere zabrane ili karantene i tzv. represivne mjere, nego, primjerice, u Švedskoj koja nije pribjegla takvim metodama“, kazao je Ryan objasnivši da na taj način pojedinac i društvo stječu mogućnosti snažnijeg imuniteta.

I kada čovjek prosječne pameti sve ovo sagleda, ostaje najčešće zbunjen te se pita: komu vjerovati? Tom osjećaju još i više doprinose različite mjere koje neusuglašeno donose međusobno susjedne države. Ili kao što je to primjer u Bosni i Hercegovini: različiti entiteti. Tako se dogodilo da je u ovom „apsurdistanu“ Federacija BiH ukinula policijski sat, a RS nametnuo zabranu kretanja vikendom: pa bi onda čovjek koji, recimo, pođe na vikendicu, a mora proći kroz teritorij RS-a, mogao „zaraditi“ kaznenu prijavu ne prekršivši nikakav zakon u svojoj državi... Rekao bi kantautor Đorđe Balašević: „Vlast je vlast, i ja to poštujem: tu su paragrafi pa zagrabi nek' isto je i đavolu i đakonu, pa nek' se zna!“

Odatle je razvidno što znači da je „dosta svakom danu zla njegova“ (Mt 6,34). To pojedinci u političkim i gospodarskim strukturama prečesto potvrđuju svojim malverzacijama i lopovlucima podsjećajući na istinitost proživljene sentence: „Nekom rat, nekom brat!“ A budući da statistike pokazuju kako pandemija koronavirusa ipak polako jenjava, te sukladno tomu i restriktivne mjere popuštaju, očito je da ulazimo u razdoblje „eha“ ovoga globalnog događaja. I crkve su ponovno otvorene za sudjelovanje vjerujućega naroda u svetim misama i ostalim sakramentima. Iako je to još daleko od „uobičajenoga“, ipak se stanje normalizira. Ono što bi sada prvo valjalo učiniti jest sagledati koliko je štete i kakvih sve „ruševina“ ostavila ova pošast. Povijest svjedoči da je razdoblje kriza bilo spasonosno pročišćujuće za Crkvu koja bi onda naprosto procvala novim životom. 


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti osam franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Požeškoj biskupiji vraćene matične knjige oduzete u vrijeme komunističke vladavine

Požega,  Sub, 28. Stu. 2020.

Požeškoj biskupiji vraćene matične knjige oduzete u vrijeme komunističke vladavine

Primopredaja je organizirana prema odredbi Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture članak 13. točka 5.

Pogled prognanika na Daytonski sporazum, 25 godina nakon njegova potpisivanja

Zagreb,  Sub, 28. Stu. 2020.

Pogled prognanika na Daytonski sporazum, 25 godina nakon njegova potpisivanja

Osvrt na 25. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma koji je potpisao predsjednik Udruge prognanih Hrvata Banje Luke Nazaret gospodin Vinko Laštro

Papa pozvao na molitvu za prekid sukoba u Etiopiji

Vatikan,  Sub, 28. Stu. 2020.

Papa pozvao na molitvu za prekid sukoba u Etiopiji

Stotinjak civila izgubilo život, a na desetine ljudi su bili prisiljeni pobjeći iz svojih domova prema Sudanu

Mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK: Koronavirus nije Božja kazna, već kušnja da budemo bolji vjernici

Zadar,  Sub, 28. Stu. 2020.

Mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK: Koronavirus nije Božja kazna, već kušnja da budemo bolji vjernici

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, govorio je za Hrvatski katolički radio odnosno Hrvatsku katoličku mrežu i Laudato TV