Katolički tjednik

Iščekujući radost u BiH


Sarajevo,  Sri, 28. Studeni 2018.

„Zapovijed uzajamne ljubavi koja čini živni zakon naroda Božjega, mora poticati, čistiti i uzdizati sve ljudske odnose u društvenom i političkom životu.“ Kompendij socijalnog nauka Crkve, br 33.

Katolički tjednik br. 48

Katolički tjednik br. 48

Kada želi objasniti kako nije problem u nekom činu, nego u opravdavanju toga čina, narod obično kaže: „Nitko nije prop'o što se kladio, nego što se vadio!“ Učiniti nešto loše samo po sebi ulazi u najširi okvir definicije „ljudskoga“ i ne predstavlja istodobno propast čovječanstva. Prisjetit ćemo se da su i veliki svetci poput Sv. Pavla, Sv. Augustina, Sv. Franje Asiškog, Sv. Marije Magdalene… bili u određenoj fazi svojega života zapravo teški grješnici. Štoviše, udaljiti se od Boga – napast je prisutna još u slici Adama i Eve te će čovjek kada ne zna kako bi drugačije objasnio svoj čin, kazati da „svi griješe“. Apostol će to opisati riječima: „…po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt“ (Rim 5,12). Međutim, tu se „priča“ ne završava, tj. loša djela i(li) zlodjela ne mogu biti lakonski pravdana „ljudskim elementom“. Tu argumentaciju ne poznaje ni građanski, a ni Božji zakon. Dakle, ono što je loše samo biva još gorim kada mu se dodaju „opravdanja“ i kojekakva „pojašnjenja“ s frustrirajućim traženjem da budu prihvaćena. Razdoblje priprave na Božić, osim radosnoga približavanja Kristovu rođendanu, predstavlja put obraćenja kao jedini adekvatan lijek otrovu grijeha i zlodjela. Taj bi poučak valjalo primijeniti i u aktualnoj društveno-političkoj situaciji Bosne i Hercegovine.

Istiniti slučaj iz jednog srednjobosanskog mjesta na ilustrativan način govori o ovoj tematici. Naime, nakon što se susjed požalio da mu je netko razbio staklo na automobilu, otac je posjeo svoju dvojicu sinčića kao glavne „osumnjičenike“ te ih počeo ispitivati tko je to učinio. Obojica su najprije nijekala da išta znaju, pa počela stvarati teorije kako se to dogodilo, da bi došli do konstatacije kako to zapravo „nitko ne zna“ (ni tata, ni mama) te naposljetku sve svalili na svoju jednogodišnju sestricu riječima: „Pa imamo mi i sestru... vjerojatno je ona pogodila – uzela veliki kamen i razbila.“ Dok su oni tako „argumentirali“, otac ih je snimao mobitelom te je kadar „uhvatio“ i tek prohodalu djevojčicu koja se bezbrižno igra nesvjesna što braća govore o njoj. Slučaj je riješen jednostavnom metodom razdvajanja uz obećanje da će dobiti nagradu ako kažu istinu – i tako je mlađi vrlo brzo otkrio da je stvarni krivac stariji brat.

Cijela scena, premda zbog dječjega izričaja vrlo simpatična, upućuje kako je sve moguće pravdati, ali ne i u zbilji opravdati. Poput dječaka koji bivaju i odviše smiješni kada tumače svoje postupke i prikrivaju uzroke te žele da im roditelji povjeruju, tako se ponaša dio bosanskohercegovačke javnosti nakon što je glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda po treći put izabran Željko Komšić. Tragikomičnost se ponajbolje mogla vidjeti na svečanoj inauguraciji novoizabranih članova 20. studenoga 2018. i reakcijama koje su potom uslijedile. Osim što je u širokom luku izbjegavao riječi „Hrvat“ i „hrvatsko“, ustoličeni je nametnuti član iz „reda hrvatskoga naroda“ pokazao što znači biti „skakač samome sebi u usta“. „Povjerena mi je velika čast, ali i velika obveza da ponovno zastupam interese građana BiH i naroda iz kojeg potječem... Građani BiH trebaju znati da ću biti pobornik svake vrste ravnopravnosti, nacionalne, vjerske, rodne, socijalne, svake ravnopravnosti“, rekao je, uz ostalo, Komšić čiji su izbor i sve što je činio u predizbornoj kampanji zapravo potvrda da Hrvati nisu jednakopravni s obzirom da u stvarnosti ne mogu sami izabrati svojega predstavnika u Predsjedništvo.

A povrh svega dominantni dio bošnjačke javnosti ponaša se poput dječaka koji misli da „nitko ne zna što se dogodilo“. Rezoniranje je približno ovakvo: razbijen je auto – tj. izabrali smo umjesto vas vašega predstavnika i što je tu problem? Iako je moguće da je možda „auto već i bio razbijen“, po svemu sudeći, „imamo mi i sestru“. Po tome, kriv je zapravo kardinal Vinko Puljić što se ne ponaša odraslo te nije htio doći na inauguraciju i pokazati kako tu nema ništa spornoga. Svi su, dakle, krivi osim stvarnoga krivca: onih koji su planirali, glasovali i proveli – blago rečeno – političku nepodopštinu. U takvoj situaciji, kada čovjek odbija priznati pogrešku, odnosno grijeh, ni dragi Bog ne može stvari okrenuti nabolje. No, ni ovaj put nije „propast čovječanstva“ ako se izvuku pouke: u grijehu se može malo uživati, ali on na kraju uvijek daje negativan rezultat te je nužan put obraćenja. Za istinsku radost nije dovoljno javnost obasipati umotanim darovima floskula, nego je potrebno ispravljati ono što ne valja, prema načelu: što ne želiš da drugi čini tebi, ne čini ni ti njemu (usp. Mt 7,12).

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Brodsko Vinogorje,  Ned, 25. Lis. 2020.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Zahvalno Misno slavlje u kapelici samostana predslavio je domaći župnik Krunoslav Karas

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

Zadar,  Ned, 25. Lis. 2020.

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

„Mudrost: od bliskoistočnog poimanja do biblijskog uosobljenja“

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Primivši u audijenciju profesore i studente Papinskoga teološkog fakulteta 'Marianum' iz Rima, papa Franjo je istaknuo da je vrijeme koje živimo, Marijino vrijeme

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

U poruci sudionicima skupa EcoOne, ekološke inicijative Pokreta fokolara, Papa istaknuo da je prijeko potreban nov i uključiviji društveno-gospodarski poredak, te da valja prekinuti logiku iskorištavanja i egoizma