Katolički tjednik

Promjena oblika


Sarajevo,  Čet, 05. Studeni 2020.

Katolički tjednik br. 44

Katolički tjednik br. 44

Dominantna gibanja u zapadnoj civilizaciji tijekom posljednjih nešto više od pola stoljeća ponajbolje je opisao sveti papa Ivan Pavao II. sintagmom: kultura smrti. Kako se može prepoznati, nedostatak istinske solidarnosti među ljudskim bićima proizveo je da se iza zastora "kvalitete života" i "ljudskih prava" odvija proces uništenja i samouništenja. Sterilizacija, pobačaj, eutanazija te mnogovrsni grijesi strukturan dio su onoga što je papa Wojtyla u svojoj enciklici Evangelium vitae (Evanđelje života) iz 1995. označio navedenim pojmom. Iako je, dakle, smrt dio "rješenja" i društvene svakodnevice, paradoksalno je kako se upravo nje ponajviše plaše ljudi kulture smrti. Štoviše, mogli bismo ustvrditi kako je ona izgubila svoje "dostojanstvo" i gurnuta u područje banalnoga koje nema stvarne poveznice ni utjecaja na to kako čovjek živi ovozemaljski život. Tek se, u ovom kontekstu, masovni zločini prouzrokovani terorističkim činima na Zapadu, uzmu donekle zaozbiljno - da se društvo na trenutak u strahu zapita: gdje smo pogriješili i što nas sve čeka u budućnosti?

Zoran primjer rečenoga jest teroristički napad na Pariz koji se dogodio 13. studenoga 2015. Tada je u koordiniranoj akciji islamista na šest mjesta u središtu glavnog grada Francuske život izgubilo 137 osoba (uključujući i sedam napadača), a ranjeno je bilo 413 (od čega 80 – 99 kritično). Mete bezumnika bili su: restorani ibarovi, te okolica nacionalnog stadiona Stade de France. Ipak, najviše je stradalih bilo u koncertnoj dvorani Le Bataclan gdje je trebao nastupiti američki sastav Eagles of Death Metal. Kad se sve zbroji, riječ je o najgorem krvoproliću u Francuskoj još od vremena II. svjetskog rata, kojeg su počinile tri skupine od po tri napadača. Većina su bili francuski i belgijski državljani, a najmanje jedan u Europu je stigao, netom prije, putem migrantskoga vala. Da stvar bude dramatičnija, francuska se javnost još nije bila oporavila od šoka prouzročenog napadom na redakciju časopisa Charlie Hebdo u siječnju iste godine.

Cjelokupan normalan svijet osudio je ovaj teroristički čin za kojega je odgovornost preuzela Islamska država. Tadašnji predsjednik Francuske François Hollande proglasio jeizvanredno stanje u zemlji te naredio zračne udare na položaje IDIL-a u Siriji koji su u konačnici doprinijeli padu ove zločinačke tvorevine. Međutim, civilizacijski dugoročno gledano, sve je to ostalo na površini. Europa nije uspjela apstrahirati od konkretnih pojava kako bi donijela zaključak u vidu životnoga smjerokaza. Jer očito nije bila riječ o ratovanju "tamo negdje", nego o događajima u njezinoj kući koji upućuju na njezin način življenja. Unatoč organizacijskim sposobnostima koje su, dovedene do savršenstva, rezultirale nizom uspješnih (re)akcija, ipak je ovdje u prvom redu razvidan izostanak praktičnoga definiranja smisla života koji bi svoj odraz imao u svakodnevici.

Francuska, koja je nekoć nazvana "prvorođenom kćerkom Katoličke Crkve" (primogenita filia Ecclesiae Catholice) te 1789. iznjedrila Revoluciju koja je definitivno odvojila duhovno od svjetovnoga, Crkvu od države, u postmodernom dobu postala je primjer dezorijentiranosti zapadnoga čovjeka. Premda mu se još uvijek ispire mozak kako je on svrha samome sebi te kao ideal postavlja to da treba "iskoristiti dan" u maksimalnom uživanju, ipak se sve više prepoznaje da ga to ne zadovoljava. U dubini svoga bića čovjek je nezadovoljan definicijom koja ga spušta na razinu životinje. Istina je da on jest "sisavac", ali i puno više od toga. Put ka vraćanju te svijesti u mnogostruke sfere javnosti mogao bi voditi promatranjem ljudske smrti.

Suvremena znanost trudi se, i u određenom obliku uspijeva, odgovoriti na pitanje KAKO (kako je nastao ovaj svijet; kako se ostvaruju zakoni fizike; kako nešto u prirodi funkcionira). Ipak, ni danas ne naslućuje odgovor na upit ZAŠTO (zašto je život nastao; zašto sam ja na svijetu; zašto postoji smrt i zašto netko prije, a netko poslije biva pozvan susresti se s njome). Kada čovjek zastane pred tom činjenicom, onda ga ovo "neznanje" potiče na poniznost i ujedno čuva od radikalizma i fundamentalizma, a uči ljubavi. Ona je jedini logični odgovor i na pitanje zašto mi jesmo, jer je moglo biti i da ne postojimo.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti osam franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Kardinal Puljić pozitivan na koronavirus

Sarajevo,  Uto, 01. Pro. 2020.

Kardinal Puljić pozitivan na koronavirus

Kardinal osjeća blage simptome te se uz liječničku preporuku nalazi u kućnoj izolaciji

Čitajte s djecom! Četiri knjige u prigodnom paketu

Zagreb,  Uto, 01. Pro. 2020.

Čitajte s djecom! Četiri knjige u prigodnom paketu

Ako se dobre pouke utiskuju u dušu dok je još nježna, nitko ih neće moći izbrisati kada postanu kao otisci tvrdi, upravo kao vosak. (sveti Ivan Zlatousti)

Preminuo Karlo Vrbić, otac misionara fra Ivice

Zavidovići,  Uto, 01. Pro. 2020.

Preminuo Karlo Vrbić, otac misionara fra Ivice

Posljednji ispraćaj pokojnog Karla bit će u srijedu, 2. prosinca na Gradskom groblju u Zavidovićima u 14 sati, a Misa zadušnica služit će se odmah nakon ukopa u župnoj crkvi Sv. Josipa

Vatikan: Pokrenuta mrežna stranica posvećena enciklici „Fratelli tutti“

Vatikan,  Uto, 01. Pro. 2020.

Vatikan: Pokrenuta mrežna stranica posvećena enciklici „Fratelli tutti“

Stranica, ostvarena u suradnji s Uredom za komunikaciju, ima za cilj učiniti što dostupnijom poruku o bratstvu i socijalnom prijateljstvu sadržanu u enciklici