Katolički tjednik

Jaslice


Sarajevo,  Sub, 02. Siječanj 2021.

Mnogi će zbog situacije uvjetovane pandemijom koronavirusa kazati kako i nemaju osjećaj da je Božić. Sve je, reći će, nekako anemično. Nedostaje ona predblagdanska užurbanost, ona radost iščekivanja gostiju, euforija i pozitivna strepnja hoće li sve biti u redu. Kao da se nitko neće imati diviti božićnom ukrasu – krizbanu, lampicama i jaslicama; i kao da će božićna pečenica ostati neprobana. Još kada se svemu tomu doda i to da u mnogim krajevima svijeta Misa polnoćka neće biti uopće slavljena s narodom, ili da neće biti u ponoć, nego nekad prije, ili pak da će na njoj moći sudjelovati veoma ograničen broj ljudi, te k tomu da neće biti ni tradicionalnoga blagoslova obitelji (kuća), nalazimo kako anemičnost i nije daleko od istine. Međutim, otajstvo Božića odviše je snažno da bi beskrvnost prevladavala u životnom biću kršćana. Jaslice u kojima na slami leži novorođeni Bogomladenac, govore o novoj životnoj snazi, kadroj preobražavati čovjekovu svakodnevicu. U tom ozračju duhovna srčana pumpa ubrizgava novu krv u biće nade koja je za život važnija od bilo kojega običaja i(li) ukrasa. Zapravo, zbog snažne se simbolike, iz hrvatske perspektive – napose one u BiH – može kazati kako ni budućnosti nema bez „jaslica“.

U prvom redu misli se da bez rađanja nema, dakako, ni opstanka. Podatci koje obznanjuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nisu nimalo ohrabrujući. Naime, prirodni prirast (na 1 000 stanovnika) 2019. iznosio je -3,0 što je slično godinama na izmaku drugog tisućljeća. Osim toga, u ovoj je zemlji prošle godine rođeno 28 360 beba, što je najmanje otkada država BiH u suvremenom kontekstu postoji. Jedino što je demografski pozitivno jest da je prosječna starosna dob preminulih 74,1 godina, što ukazuje na činjenicu da vjerojatno nikada u ovoj zemlji ljudi nisu duže živjeli nego danas. (To istodobno potkrjepljuje onu sentencu da „na starima svijet ostaje“.) A kada bismo imali adekvatne podatke koliki je prirodni prirast među Hrvatima, onda bismo, jamačno, bez ikakve dvojbe mogli utvrditi da su „jaslice“, tj. kolijevka ono što ne smije ostati prazno ako želimo preživjeti na ovim prostorima.

No, osim novoga rađanja, uz jaslice se veže i prenošenje tradicije kojoj je u središtu vjera. Za pretpostaviti je da je upravo to imao na umu i Sv. Franjo Asiški kada je vraćajući se iz Rima nakon što je 29. studenoga 1223. od pape Honorija III. dobio potvrdu svoga Pravila, svratio u gradić Greccio i „režirao“ prve jaslice. S obzirom da ga je krajolik podsjećao na onaj u Betlehemu, okupio je narod i nešto životinja te „podijelio uloge“. Tako su svi zapravo sudjelovali u živim jaslicama. O njihovu značenju napisao je papa Franjo u apostolskom pismu Admirabilesignum, uz ostalo, i ovo:„Jednostavnošću toga znaka Sv. Franjo je ostvario veliko djelo evangelizacije. Njegovo je učenje duboko prodrlo u srce kršćanâ i ostaje sve do naših dana istinski način prikazivanja ljepote naše vjere u jednostavnosti znakova“ (br. 3). U tome možemo prepoznati kako bez ove „ljepote vjere“ nema ni obrazloženja zašto ostati na ovim područjima i zašto podnositi križ nacionalne zbunjenosti, političkih zavrzlama i materijalne nesigurnosti.

Poruka „jaslica“ ove je godine, na poseban način katolicima Bosne i Hercegovine, došla i od Svete Stolice. Prisjetit ćemo se da je Predsjedništvo BiH, u kojemu nema legitimnog predstavnika Hrvata, 10. lipnja 2020. obznanilo kako je „prihvatilo pokroviteljstvo za Božićne jaslice koje će biti postavljene na Trgu Sv. Petra u Vatikanu za 2020.“. Sama po sebi ta bi vijest obradovala sve koji vole ovu zemlju da nema onoga: ali – koje kaže da je upravo to državno tijelo bilo dionikom, ili pokretačem, harange i najgorega (medijskoga) linča protiv kardinala Vinka Puljića i Katoličke Crkve u BiH u svibnju 2020., u događajima vezanima uz slavljenje svete mise za žrtve Bleiburške tragedije. Tada smo upozoravali kako je riječ o teškom licemjerju u kojemu Crkva ne može sudjelovati, a također ni pristati na logiku prijevare onoga drugoga, s obzirom da će to uvijek biti izvor nezadovoljstva i potencijalno breme sukoba koje se ostavlja u baštinu budućim naraštajima. No, nesređeni su pojedinci i određene politike ovu kritiku pokušali predstaviti kao podmetanje klipova državi Bosni i Hercegovini na putu ka Europskoj uniji i ukazati da sveopća Katolička Crkva na čelu s papom Franjom, za razliku od ovdašnjih klerika, voli ovu državu. Ipak, pravu poruku glede toga odašilje činjenica – a to se znalo već ranije – da će na Trgu Sv. Petra od 11. 12. 2020. do 6. 1. 2021. uz božićno drvce iz Slovenije stajati „monumentalne keramičke jaslice“ iz talijanske općine Castelli, odnosnobiskupije Teramo-Atri, a ne iz BiH.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Sarajevo,  Sub, 13. Vel. 2021.

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Sarajevo,  Pon, 08. Vel. 2021.

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Prikazanje Gospodinovo - Dan posvećenog života

Sarajevo,  Pon, 01. Vel. 2021.

Prikazanje Gospodinovo - Dan posvećenog života

Devetnica sv. Josipu u istoimenoj župi u Zenici

Zenica,  Sri, 20. Sij. 2021.

Devetnica sv. Josipu u istoimenoj župi u Zenici

Blagoslov prostorija Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo,  Uto, 26. Sij. 2021.

Blagoslov prostorija Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije

Na spomendan Sv. Timoteja i Tita, 26. siječnja upriličen je blagoslov prostorija Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije, pri kojemu djeluju „Katolički tjednik“ i portal „Nedjeljelja.ba“.

Predstavljena monografija Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uto, 26. Sij. 2021.

Predstavljena monografija Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U sklopu 61. teološko-pastoralnog tjedna u utorak, 26. siječnja

Dr. Kovač: „Bog i njegovo stvorenje pred zagonetkom patnje – pitanje fizičkoga zla“

Zagreb,  Uto, 26. Sij. 2021.

Dr. Kovač: „Bog i njegovo stvorenje pred zagonetkom patnje – pitanje fizičkoga zla“

Dr. sc. s. Valerija Kovač s Katedre dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu održala je predavanje u popodnevnome programu 61. teološko-pastoralnoga tjedna

Otvoren 61. teološko-pastoralni tjedan

Zagreb,  Uto, 26. Sij. 2021.

Otvoren 61. teološko-pastoralni tjedan

Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak, 26. siječnja otvoren je 61. teološko-pastoralni tjedan koji se ove godine zbog pandemije održava u skraćenom obliku, uz ograničeni broj publike i bez popratnih sadržaja.