Matteo Bruni, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice

Kršćanin je uvijek svjedok, a novinar još više


Sarajevo,  Pon, 28. Rujan 2020.

Sugovornika u povodu 54. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, koji se u Bosni i Hercegovini tradicionalno obilježava posljednje nedjelje u rujnu, pronašli smo u ravnatelju Tiskovnog ureda Svete Stolice dr. Matteu Bruniju.

Matteo Bruni

Matteo Bruni

Dr. Bruni, koji je bio u pratnji pape Franje kada je 6. lipnja 2015. pohodio Bosnu i Hercegovinu, rođen je 23. studenoga 1976. u Winchesteru, Velika Britanija. Diplomirao je jezik i književnost na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Od lipnja 2009. radi u Tiskovnom uredu Svete Stolice, gdje je osobito bio zadužen za aktivnosti akreditiranja novinara i upravljanja operativnim komunikacijama za novinare kao koordinator Odjela za akreditacije. U prosincu 2013. preuzeo je odgovornost za organiziranje i pratnju novinara koji budu primljeni na let s Papom prigodom putovanja Svetog Oca izvan Italije. Kao takvoga susreli su ga i oni koji su pripremali dolazak pape Franje u Sarajevo. Početkom 2016. postao je koordinatorom Odjela za medije i akreditaciju Tiskovnoga ureda Svete Stolice u kojoj je koordinirao sudjelovanje medija u raznim događajima prigodom Jubileja milosrđa. Osim toga, neko je vrijeme bio uključen u projekte humanitarne suradnje i programe podrške starijim osobama koje je provodila Crkva. Oženjen je i ima jednu kćer. Osim talijanskoga govori engleski, španjolski i francuski, a kao veliki zaljubljenik u djela Miroslava Krleže i Ive Andrića poznaje nešto i hrvatskoga jezika. Na trenutnoj službi je od 22. srpnja 2019. U razgovoru za Katolički tjednik dotaknuo se tema važnosti Svjetskoga dana društvenih komunikacija, aktualne situacije u crkvenim medijima, važnosti institucionalne komunikacije, suradnje s medijskim djelatnicima, osobinama katoličkih novinara, ali se prisjetio i svoga boravka u glavnom gradu BiH…

Poštovani gospodine Bruni, Crkva svake godine obilježava Svjetski dan društvenih komunikacija. Zašto je takav dan važan?

Prije svega za medijske djelatnike to je događaj od velike važnosti koji omogućava svake godine sagledati postignuti napredak i razmisliti o izazovima koji dolaze. Ovo je jedina svjetska proslava koju je zaželio Drugi vatikanski sabor, uspostavljen dekretom Inter mirifica iz 1963. Ovaj izbor, kao i poruke koje su izlazile tijekom godina, pokazuju dalekovidnu pozornost Crkve prema razvoju komunikacijske tehnologije, ali nadasve obnavljaju vitalni odnos i uključenost u medije, bitne za učinkovito naviještanje evanđelja.

Sveti Otac tom prigodom objavi i svoju poruku. Tema ovogodišnjeg Dana društvenih komunikacija je: „Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku“ (Izl 10,2). Koliko se u suvremenom svijetu masovnih medija teži za istinitim pripovijedanjem?

Život svakodnevno postaje povijest, ali nije uvijek lako stvoriti objektivnu i nadasve ljudsku naraciju u vremenu koje je globalizacija učinila još složenijim. Vijesti i mišljenja često se razvodnjuju, a da čitatelju ne mogu dotaknuti srce, dok količina dostupnih informacija otežava cjelovit uvid u ono što se događa. Odatle poziv Svetoga Oca: „Da se ne bismo izgubili, moramo udahnuti istinu dobrih priča: priča koje grade, a ne razaraju; priča koje pomažu u ponovnom otkrivanju korijena i snage za zajednički napredak.“ Komunikacijski djelatnici u Crkvi imaju kompas za praćenje ljudske povijesti – evanđelje – koje također odgaja napor za tumačenje stvarnosti i koji je siguran kriterij za gledati istu stvarnost očima posljednjih, siromašnih, kako nas često podsjeća papa Franjo da se svijet doista razumije gledajući ga s Isusovom ljubavlju iz perspektive izgubljenih.

U svojoj poruci papa Franjo je istaknuo da je potrebna mudrost kako bismo primali i stvarali lijepe, istinite i dobre priče, te hrabrost odbaciti one lažne i zle. Kako se boriti sa sveprisutnim lažnim vijestima (fake news)?

U poplavi digitalnog doba složeno je ići uzvodno do izvora, ali to mora biti kontinuirani napor, ne samo za one koji komuniciraju (stvaraju sadržaj), već i za korisnike koji se time koriste. Kulturno obrazovanje i velika profesionalnost temeljni su alati za suzbijanje površna ponašanja i savjesti zasićenih lažima. Zdravo novinarstvo koje postavlja pitanja, koje također propituje vlastite teorije, koje se neprestano preispituje prije nego što dadne izjavu je od velike pomoći!

Na tragu prethodnoga pitanja, koliko društvene mreže doprinose širenju lažnih vijesti budući da smo svjesni da one sve više postaju izvorima informacija?

Svi pridonose lažnim vijestima. Da ih nitko ne dijeli, ne bi postojale. To je okus tračeva, brbljanja, o čemu Papa govori. Čak i okus lakog uspjeha, bez suočavanja s istinom. U potrazi za kulturnim prečacima, kako se ne bismo potrudili da stvarno razumijemo. Svatko je odgovoran, od novinara do čitatelja, u mjeri u kojoj prihvaća vijesti bez provjere, bez stvaranja solidne kulturne pozadine.
 

Kompletan intervju pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba
 
Razgovarao: Dražen Kustura
Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Brodsko Vinogorje,  Ned, 25. Lis. 2020.

Služavke Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju proslavile 130. obljetnicu osnutka Družbe

Zahvalno Misno slavlje u kapelici samostana predslavio je domaći župnik Krunoslav Karas

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

Zadar,  Ned, 25. Lis. 2020.

Dr. Dubravko Turalija izlagao na Sveučilištu u Zadru na temu biblijske mudrosti

„Mudrost: od bliskoistočnog poimanja do biblijskog uosobljenja“

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Svijet bez majki nema budućnosti

Primivši u audijenciju profesore i studente Papinskoga teološkog fakulteta 'Marianum' iz Rima, papa Franjo je istaknuo da je vrijeme koje živimo, Marijino vrijeme

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

Vatikan,  Ned, 25. Lis. 2020.

Papa Franjo: Cjelovita ekologija zahtijeva duboko unutarnje obraćenje

U poruci sudionicima skupa EcoOne, ekološke inicijative Pokreta fokolara, Papa istaknuo da je prijeko potreban nov i uključiviji društveno-gospodarski poredak, te da valja prekinuti logiku iskorištavanja i egoizma